Svestrani hrvatski umjetnik Goran Trbuljak predstavit će, prvi put cjelovito i na jednom mjestu, svoje djelovanje u području grafičkog dizajna, na izložbi “Oblikovanje linijom manjeg otpora” koja se otvara u petak u zagrebačkoj HDD galeriji.

Predstavit će se Trbuljakov dizajn i grafičko uređivanje časopisa (Polet, Novine Galerije SC, Film, Gordogan, Svijet), izložbene plakate (Galerija suvremene umjetnosti, Galerija SC, Galerija VN), kataloge, filmske plakate i špice, ali i nekoliko primjera umjetničkih radova realiziranih u formama karakterističnim za dizajn, najavljeno je iz galerije Hrvatskog dizajnerskog društva.

Kustos izložbe Darko Fritz podsjeća kako je Trbuljak višestruko obrazovan, kao likovni umjetnik i filmski snimatelj – u likovnoj umjetnosti javno djeluje od 1969. godine, izveo je mnoge intervencije u javnom prostoru, održao tridesetak samostalnih i sudjelovao na više od sto grupnih izložbi u uglednim međunarodnim institucijama, a i objavljuje tekstove o drugim likovnim umjetnicima.

Filmski snimatelj je od 1980., a kao profesor na odsjeku Snimanja ADU radio je od 1988. do ove godine. Bio je direktor fotografije na 30 dugometražnih igranih filmova u suradnji s režiserima Antom Babajom, Zoranom Tadićem, Brankom Schmidtom, Zvonimirom Berkovićem i drugima, te još dvadesetak kratkih igranih i dokumentarnih filmova. Autor je desetak animiranih filmova. Kao grafički dizajner djelovao je od 1971. do kraja devedesetih.

Po riječima kustosa, Trbuljak je u procesu rada bio po mnogočemu specifičan, počevši od toga da ne posjeduje niti jedno djelo vlastitog grafičkog dizajna, nasuprot ubičajenoj praksi da dizajner ima prava na nekoliko otisaka za vlastitu arhivu.

Njegov grafički rad trebalo mapirati od samog početka

Kako ne posjeduje evidenciju o vlastitom dizajnerskom radu, i za razliku od likovnog ili filmskog, ne postoji igdje napisana njegova dizajnerska biografija, to djelovanje bilo potrebno mapirati i rekonstruirati iz početka, preko institucijalnih i privatnih arhiva i kroz brojne razgovore sa suradnicima i samim autorom, koji se kroz jednogodišnji razvoj projekta prisjećao svojih dizajnerskih aktivnosti.

Fritz kaže kako je poslije pola godine rada na projektu, tek nakon informacije koju je dobio od filmskog kritičara Nenada Polimca, počelo mapiranje Trbuljakovih filmskih plakata i špica, koje do tada autor nije ni spomenuo.

“Tko ima sreću osobno poznavati Trbuljaka neće se tome začuditi, obzirom da je on majstor nenametljivosti, samozatajnosti, slučajnih malih zabuna, skrivenih i zamjenskih identiteta i anonimnosti, koje odreda koristi i kao strategije i kao sadržaje u radovima konceptulane umjetnosti”, ocijenio je.

“Ako se današnja slika prekarijata kreativnog freelancera, bilo likovnog umjetnika, snimatelja ili grafičkog dizajnera na tržištu rada 21. stoljeća nameće kroz mainstream sistem kao agilnog, ambicioznog, prodornog, nametljivog i kompetativnog samopromotora, Goran Trbuljak je upravo tome dijametralna suprotnost”, dodao je.

Fritz kaže kako tome u prilog ide i nebriga o vlastitom dizajnerskom radu i njegovog nebaštinjenja, no vjeruje kako su njegove strategije djelovanja linijom manjeg otpora i nebriga o formalnim inovacijama kreirali novu kvalitetu u sferi dizajna.

Ocijenio je da je, poštujući stvarnost kakva jest, Trbuljak je, kao i u vlastitoj umjetnosti ili snimateljskom radu, vizualno nenametljiv i kao grafički dizajner.

Trbuljakova izložba, koja će biti otvorena do 7. prosinca, nastavak je neformalne serije izložbi posvećene upravo odnosu i dodirima suvremene umjetnosti, specifično konceptualne umjetnosti, i grafičkog dizajna, a prethodile su joj izložbe posvećene dizajnerskom i umjetničkom djelovanju Željka Borčića (2016.), Dalibora Martinisa (2017.) i Sanje Iveković (2018.).

U Zagrebu je u tijeku još jedna njegova izložba – u Muzeju za umjetnost i obrt nedavno je otvorena izložba “Zašto bi netko kupio Glavoper od Gorana Trbuljaka?”, s tri različita Trbuljakova motiva koji uvode u njegov pogled na problematiku umjetničkih zbirki i općenito fenomena kolekcioniranja.