Rumen Radev kandidat bugarske oporbene Socijalističke stranke tijesno je dobio prvi krug predsjedničkih izbora u Bugarskoj, pokazale su u nedjelju izlazne ankete Alpha Researcha i Gallupa International.

Bivši zapovjednik zračnih snaga Radev (53) koji je dobio 24,8- 26,7 posto glasova, za kojega se drži da je više po volji Rusije, sučelit će se s u drugom krugu s kandidatkinjom vladajućeg GERB-a Ceckom Cačevom za ovu uglavnom ceremonijalnu dužnost na glasovanju 13. studenoga, javio je Reuters.

Cačeva (58) je dobila 23,5-22,5 posto, pokazale su izlazne ankete.

Ovaj rezultat je neuspjeh za bugarskog premijera Bojka Borisova i njegovu stranku desnoga centra Građani za europski razvitak Bugarske (GERB) koji je prije izbora rekao da će ako Cačeva ne uspije biti prva u prvom krugu sazvati prijevremene izbore, navodi AFP.

U nedjelju još uvijek nije bilo jasno hoće li on ostvariti ono što je rekao. Službeni rezultati ne bi trebali biti objavljeni do ponedjeljka, a on će možda sačekati rezultate drugog kruga. Novi izbori mogli bi najsiromašniju i navodno najkorumpiraniju zemlju EU-a s prosječnom mjesečnom plaćom od 480 eura baciti u novi politički metež.

Prozapadno orijentirani predsjednik u odlasku, blizak Borisovu, Rosen Plevneliev je bio vrlo otvoren u kritici Rusije i njezina predsjednika Vladimira Putina izjavivši u petak u intervjuu BBC-u da “ono što Rusija danas pokušava je oslabiti Europu, podijeliti Europu i učiniti nas ovisnima”.

Bugarska, koja je članica NATO-a, u rujnu je naljutila Moskvu odbivši dopustiti rusku zračnu opskrbu u Siriji korištenjem bugarskog zračnog prostora. Bugarsko gospodarstvo, međutim, u znatnoj se mjeri oslanja na Rusiju, naročito kada je u pitanju opskrba plinom, a dvije zemlje imaju i duboke povijesne i kulturne veze.

Radev je u nedavnom intervjuu za lokalni radio rekao: “Izgubili smo mnogo proglasivši Rusiju više manje neprijateljem”.

Bojko Borisov (57), bivši šef policije, donio je Bugarskoj injekciju stabilnosti otkako je po drugi put, krajem 2014., postao bugarski premijer. Ipak siromaštvo, korupcija i sporo provođenje reformi i dalje opterećuju zemlju, a posljednjih mjeseci zabrinutost građana izazivaju i tisuće migranata koje Bugarsku vide kao prvi korak prema željenom Zapadu.