U sjeni višednevne polemike između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, koja se odvijala u rasponu od ozbiljnih optužbi za ugrožavanje sustava nacionalne sigurnosti do prostačkih izljeva i korištenja prizemnih stilskih figura, u javnosti je gotovo neprimijećeno prošao detalj oko kojeg su se, u neslužbenim razgovorima za Nacional, složili i na Markovu trgu i na Pantovčaku. Obje strane primijetile su da su Milanovićevi istupi izazvali vrlo neuobičajenu nervozu kod ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića. I prije nego što je početkom ovog tjedna poslan u samoizolaciju zbog kontakta s covid-pozitivnom ministricom Nikolinom Brnjac, Ćorić se ponašao kao krajnje iziritirana osoba s kratkim fitiljem i niskim pragom tolerancije, tvrde čak i izvori bliski Vladi i Andreju Plenkoviću. Oni objašnjavaju da su u Vladi podijeljena tumačenja ovakvog ponašanja jednog od najvažnijih Plenkovićevih ministara – s jedne strane moguće je da naprosto izbjegava biti spomenut u negativnom kontekstu jer upravo pokušava sanirati posljedice otkrića da je učestalo boravio u klubu uhićenog direktora JANAF-a Dragana Kovačevića, a s druge strane moguće je da je nervozan jer bi njegov boravak u tom klubu teoretski mogao predstavljati najmanje značajno, gotovo benigno otkriće. U tom kontekstu više izvora podsjetilo je Nacional na Milanovićeve izjave o Kovačeviću kao “fikseru“ i “brokeru”; premda se smatralo da su u tom slučaju strelice upućene prema Plenkoviću, nije nemoguće da je njegov ministar gospodarstva prava meta.

“Mogao bih i o odnosu Dragana Kovačevića s Plenkovićem. Ja sam dijete ovog grada, nisam uličar i znam sve i svakoga. To ćete me drugi put pitati u čemu je sve Kovačević sudjelovao kao fikser i kao broker. To se mora znati. Za to se ne ide u zatvor, ali odgovara se za javnu riječ i nema laganja”, izrekao je predsjednik države na konferenciji za novinare prošlog petka, da bi se premijer – koji se usprkos savjetima velikog broja bliskih suradnika odlučio promptno oglasiti i nastaviti polemiku – naglašeno iščuđavao upravo korištenju izraza poput “fikser” i “broker”. Milanoviću bliski izvori tvrde da je on sasvim sigurno bio svjestan težine svojih riječi, pa i kada je za Ćorića koristio iznimno teške izraze i uvrede poput one da je “mađarski potrčko” – i upravo u tomu vide razloge nervoze Plenkovićeva ministra, kao i uzroke zašto najbliži premijerovi savjetnici već danima sugeriraju da bi s javnom polemikom trebao što prije prestati.

“Taj mađarski potrčko će meni dijeliti lekcije? Pa on prvo sve javlja Mađarima, a tek onda nama. Ćorić je 2012. godine bio docent na Ekonomskom fakultetu i njegov CV se tada preko Davora Bernardića našao na mojem stolu. Možda je planirao kompromitirati Ćorića četiri godine kasnije? Hoće li netko zapucati na njega? Možda iz smijeha, ali ne vatrenim oružjem. Ako ostanemo bez smijeha, nema nas kao ljudi. Htio je promociju, ali ja takve dotepence nisam primao. Pa se onda uvalio u HDZ. Zato sam ja za Plenkovića samo Milanović, a za Ćorića gospodin predsjednik Republike Hrvatske”, rekao je Milanović. Neposredan povod za ovakav istup bila je Ćorićeva optužba izrečena dan ranije na HRT-u, gdje je kazao da bivša SDP-ova vlada nije učinila gotovo ništa po pitanju ovršenih građana. To je izazvalo predsjednika države na monolog u kojemu se dotakao bivšeg ministra energetike, danas ministra gospodarstva i održivog razvoja. No treba kazati da je Ćorić i ranije bio na njegovoj meti, neposredno nakon što je izbila korupcijska afera oko tvrtke JANAF, kada je otkriveno da su najmanje trojica Plenkovićevih ministara posjećivala Kovačevićev klub u Slovenskoj ulici u Zagrebu. Milanović je tada izjavio da su njih trojica – među kojima je i Ćorić – “dovedeni u situaciju da su namagarčeni”. Premda su teoretski bili u situaciji jednakoj njegovoj jer je i Milanović višekratno posjećivao ovaj klub, on tvrdi da se to ne može uspoređivati. “Dovedeni su u situaciju da su namagarčeni. Ne znači da su oni radili nešto ilegalno tamo. I sada će svi ti ljudi trebati biti ispitani u ovom čudnom postupku, a vjerojatno ne znaju baš ništa”, rekao je u trenutku kada je izgledalo kao da ih brani. No dva dana kasnije rekao je: “Ja nisam namagarčen jer nisam ministar, ja sam na kraju krajeva poseban slučaj i odgovaram za sebe, a ministri su ovisni o premijeru”.

U pozadini teških riječi koje zasad još uvijek ne ostaju do kraja konkretizirane zapravo stoje sumnje da se u klubu Dragana Kovačevića doista “fiksiralo” i “brokeriralo” štošta, a u Ćorićevu slučaju logično se nameće da se između ostalog radi o tajnom memorandumu između Ine, JANAFA-a i Ministarstva zaštite i okoliša, čije je postojanje u svibnju ove godine otkrio Nacional i kojim je odobren izvoz hrvatske nafte Mađarima, čime je Hrvatska samo od početka 2020. iz Siska u Mađarsku umjesto u Rijeku prebacila 247 tisuća tona nafte. Taj memorandum, na kojemu se nalazio upravo Ćorićev potpis, stvorio je pretpostavke da se počne ostvarivati davno postavljeni cilj MOL-a koji je otpočetka, umjesto da kao strateški partner razvija Inu, želio Inu pretvoriti u svoju podružnicu. On sam kasnije se branio da dokument nije potpisao, nego je samo “svjedočio njegovu potpisivanju i na koncu ga supotpisao”, a tvrdio da je sve učinjeno u interesu Ine kao uspješne kompanije.

Ministar Ćorić ovih dana odlučio je ostati suzdržan na komentare predsjednika Milanovića, premda ga je iznenadila silina napada koje smatra neukusnima. Izvori iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja napominju da je Ćorić postao Milanovićeva meta tek nakon što je u Dnevniku HRT-a komentirao ovršne postupke i usporedio ih s onima u vrijeme Milanovićeve vlade i tvrde da on zasad u tome ne vidi dublji smisao. Ćorić je istaknuo da je Milanovićeva vlada u vrijeme najveće krize naplatila puno više ovrha nego što se to sada pripisuje dolasku na red ovršnih postupaka nakon zabrane ovršivanja zbog koronakrize.

“Ćorićeva komunikacija i rasprava s Milanovićem bila je korektna, nije ulazio ni u što drugo, već je samo istaknuo da se po pitanju ovršenih moglo učiniti puno stvari i da je Milanovićeva vlada ovršivala ljude u vrijeme najveće krize. U tom trenutku Ćorić je postao nova Milanovićeva meta zbog te dvije minute u Dnevniku HRT-a, no on smatra da su i on, kao i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja je također postala meta Milanovićeva napada, tu samo sporedni likovi. Međutim, ne želi mu odgovarati jer bi time samo otvorio prostor za daljnji cirkus, a očigledno je da je sve to već odavno prešlo mjeru”, komentirao je izvor iz Ministarstva gospodarstva reakciju ministra koji je u međuvremenu završio u samoizolaciji jer je sjedio do ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac koja je pozitivna na koronavirus. Iz Ćorićeva ministarstva ni neslužbeno ne žele spekulirati o nagađanjima postoji li nešto čega se Milanović zapravo boji vezano uz aferu JANAF i eventualne tajne dogovore koje su možda s Kovačevićem imali neki ljudi iz njegove blizine, a na što je izdaleka implicirao premijer Plenković. Također nisu željeli komentirati ni radi li Milanović cijeli “šou” iz straha da bi transkripti tajno snimanih Kovačevićevih razgovora čije se objavljivanje tek očekuje mogli po njega biti potencijalno neugodni, iako ne nužno inkriminirajući.

“Ni mi u Ministarstvu, a ni ministar nemamo saznanja o tome ima li Milanović neke sporne poslove vezane uz JANAF, ali vidjeli ste i sami da se tu ide s nekim implikacijama. Međutim, Ćorić je Milanovića sreo jednom u životu u nekoj službenoj prigodi, tako da ne zna ništa o njegovim poslovima – ni što je radio niti s kim je bio. Baš zato ga je iznenadilo da je njega tako napao i nije siguran da je jedna njegova izjava u Dnevniku mogla biti povod takvom divljaštvu, niti prozivanju ministra mađarskim potrčkom što je, usputno rečeno, izraz za koji smo čuli da ga upotrebljava i Mirela Ahmetović koja je inače bila kandidatkinja za šeficu SDP-a”, kaže sugovornik iz ovog ministarstva.

U Ćorićevu krugu doživjeli su izraz “mađarski potrčko” tako da Milanović misli kako Ćorić radi za Republiku Hrvatsku, ali da je na dispoziciji i Mađarima, ali ne razumiju temeljem čega je on tako nešto zaključio. Na podsjećanje izvora na sporni memorandum između Ine i JANAF-a koji je Ćorić supotpisao, kojim je omogućen izvor hrvatske nafte u Mađarsku umjesto na preradu u riječku rafineriju, izvor iz Ministarstva je kategorički opravdao Ćorića: “Ministar i dalje ne razumije što je tu sporno. JANAF je operator transportnog sustava, memorandum o razumijevanju potpisan je između te tvrtke i Ine, a ne s MOL-om, taj memorandum omogućio je spajanje rafinerije u Sisku na JANAF-ova skladišta koja se nalaze 900 metara od rafinerije i suludo je da nisu bila spojena 40 godina. Osim toga, to je omogućilo da se nafta iz Rafinerije Sisak može konačno naftovodom prebaciti na drugu lokaciju”, dodaje ovaj sugovornik. Na konstataciju da je to u praksi značilo da se nafta iz rafinerije u Sisku, koja je u međuvremenu prestala s preradom nafte, može zapravo prebaciti na preradu na neku drugu lokaciju, ali u Mađarskoj te da se time čini šteta Republici Hrvatskoj i Ini, taj je izvor zaključio da je Ćorić o toj temi sve rekao još prije nekoliko mjeseci te da je on demantirao da Ina i Republika Hrvatska zbog toga trpe bilo kakvu štetu. Ina, međutim, nikad nije pokazala konkretne brojke.

U tom periodu Ćorić je demonstrirao iznimnu nervozu pa je u jednom televizijskom intervjuu direktno optužio novinara Hrvoja Krešića da je “nezadovoljan izborom čelnih ljudi Ine”, a to je argumentirao izjavama iz kojih bi se dalo naslutiti da ima uvid u privatnu komunikaciju novinara – rekao je, naime, da se o tome pisalo “u jednoj zatvorenoj novinarskoj grupi”. Dan kasnije se ispričao.