Vodeći novinski izdavači podržavaju najnoviju inicijativu radne skupine Ministarstva kulture i medija za edukaciju i specijalizaciju sudaca u slučajevima tzv. SLAPP tužbi, ali razmatraju i kontratužbe protiv “serijskih” tužitelja zbog navodne povrede ugleda ili klevete.

Suzbijanje SLAPP tužbi koje se, između ostaloga, definiraju kao neosnovane i maliciozne tužbe moćnika s ciljem ušutkavanja i obeshrabrivanja novinara od daljnjeg istraživanja ili objavljivanja sadržaja od javnog interesa, cilj je stručne skupine osnovane lani u srpnju, a koja je prošlog tjedna na radionici u Splitu okupila i dvoje sudaca Vrhovnog suda.

Pritom je sudac i glasnogovornik Vrhovnog suda Željko Pajalić istaknuo važnost edukacije sudaca o tim specifičnim tužbama koje u posljednje vrijeme sve češće pogađaju medije i novinare: “Suci nisu svjesni ritma rada novinara, brzine potrebne reakcije. Ali isto tako, mi smo jedan vrlo spor mehanizam po prirodi stvari, procesnim zakonima po kojima postupamo i koji zahtijevaju vrijeme. Novinari nisu spremni malo pričekati i ukoliko mi to međusobno osvijestimo, onda će to biti jedna velika korist za obje profesije”, istaknuo je Pajalić.

Uz nedavni angažman sudaca Vrhovnog suda, značajan doprinos još je lani u prosincu dao i sudac i glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić koji je prvi istaknuo potrebu edukacije sudaca, ali i uvođenja specijaliziranih sudaca u slučajevima tužbi protiv novinara i medija.

SLAPP tužbi s enormnim odštetnim zahtjevima sve više

S druge strane, takvih je tužbi s enormnim odštetnim zahtjevima sve više, tvrde u novinarskim strukovnim ogranizacijama. Kako su isticali u Hrvatskom novinarskom društvu (HND), prema anketi predstavljenoj u svibnju 2020. u Hrvatskoj je aktivno više od 900 tužbi protiv novinara i izdavača “teških” gotovo 70 milijuna kuna. Predsjednik HND-a Hrvoie Zovko isticao je i kako je Hrvatska prepoznata kao “kronični bolesnik u EU prema SLAPP tužbama”.

No, prema podacima Ministarstva pravosuđa, podaci o tužbama protiv novinara i izdavača malo su drugačiji. Konkretno, općinski su sudovi lani imali 380 predmeta u kojima su tuženici novinari, odnosno mediji tuženi za naknadu štete ili naknadu štete i ispravak informacije. To je ujedno i pad broja tužbi kojih je tijekom 2020. bilo čak 489, tijekom 2019. njih 416, a 2018. njih rekordnih 501. Prema podacima ministarstva, lani su riješena 362 godinama “kumulirana” predmeta, samo 18 manje od ukupno zaprimljenih tijekom 2021.

Osim parničnih postupaka, lani su evidentirana i 34 postupka protiv novinara i medija vezana uz kaznena djela, najviše zbog klevete, manje nego 2020. kada ih je bilo 41, ili 2018. kada ih je bilo rekordnih 61. Prema tim podacima, od ukupnih 282 riješenih tužbi u proteklih šest godina, 107 ih je završilo obustavom postupka, oslobađajućom presudom njih 55, a osuđujućom njih 30.

Preko 500 SLAPP-tužbi od 2010. do 2021.

Zanimljivi su i podaci CASE-a (Coalition Against SLAPPs in Europe), udruženja europskih organizacija koje se zalažu za slobodu medija i slobodu govora prema kojima je identificirano 539 slučajeva SLAPP-tužbi u razdoblju od 2010. do 2021. Taj izvještaj otkriva da više tužbi na 100.000 stanovnika od Hrvatske imaju samo Slovenija i Malta. Prema CASE-u, u Hrvatskoj su od 2010. godine podnesene 33 SLAPP tužbe.

Nije svaka tužba protiv novinara i izdavača SLAPP tužba, ističu pravni stručnjaci. Dodajući i kako Hrvatska zasad nema propis koji bi posebno bio posvećen problematici SLAPP-a, u dosadašnjim radionicima Ministarstva kulture i medija, pravni stručnjaci naglasili su i načine potencijalne borbe protiv SLAPP-a.

Profesor Hrvoje Lisičar s Pravnog fakulteta u Zagrebu ističe da bi to mogle biti mjere koji bi ustanovile mehanizme za rano prepoznavanje i odbacivanje takvih tužbi, kazne zbog njihovog podnošenja, sprečavanje tzv. “forum shoppinga” (biranje suda povoljnog za tužitelja), edukacija sudaca i, što je prvi puta službeno u Hrvatskoj rečeno – podnošenje SLAPP Back tužbi – protutužbi novinara i izdavača.

Poticanje ‘SLAPP back’ tužbi

SLAPP back tužba podrazumijeva tužbu odnosno protutužbu novinara koji je bio podvrgnut SLAPP tužbama za koje se ispostavilo da su bile maliciozne. “SLAPP back” tužbom novinar traži naknadu štete koju je pretrpio zbog neosnovane i maliciozne SLAPP tužbe. Usmjerava se protiv tužitelja u malicioznoj SLAPP tužbi te se njome nadoknađuje duševna bol, strah i druge štete koje je pretrpio novinar kao i materijalna šteta koja mu je nastala, ističe ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija i organizatorica radionica za suzbijanje SLAPP-tužbi Jasna Vaniček- Fila.

“Prema sadašnjim odredbama odgovarajućih propisa u Hrvatskoj nema nikakve zapreke da se podnese ‘SLAPP back’ tužba. Ministarstvo kulture i medija potiče takve pravne korake koji bi trebali imati sanacijski, ali i preventivni učinak. U radnoj skupini razmatramo mogućnosti kako bismo potaknuli da se podnošenjem ‘SLAPP back’ tužbe postigne, među ostalim, i penalni karakter u građanskom postupku, što za sada nije slučaj”, kazala je Vaniček-Fila za Hinu.

Mogućnost SLAPP back tužbi razmatraju i neki od vodećih hrvatskih izdavača i redakcija.

“Kako je u tijeku donošenje EU anti SLAPP Direktive, čekamo donošenje Direktive pa ćemo onda ozbiljnije razmatrati i mjere u skladu s tim, kao i ostali nakladnici. Smatramo da je bitno najprije imati jasne kriterije, kao standardizaciju toga koja tužba jest SLAPP tužba da bi onda mogli i djelovati protiv njih”, kazao je za Hinu Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista u sklopu Hanza medije.

Izdavači podržavaju edukaciju i specijalizaciju sudaca 

Naglasio je i kako podržavaju edukaciju sudaca, kao i specijalizirane sudove koji bi bili zaduženi za SLAPP tužbe, ukoliko će to biti moguće. U svakom slučaju bi pomogla specijalizacija sudaca za medijsko pravo, zaključuje Ogurlić.

Na sličnom su tragu i u 24sata, “admiralskom” brodu konkurentskog izdavača Styrije. “O protutužbama, za sada, nismo razmišljali, ali nije isključeno. Upoznati smo sa svim prijedlozima te sudjelujemo u radu radne skupine. Teško je u ovome trenutku procijeniti kako će se, ako projekt uvođenja specijaliziranih sudaca saživi, to odraziti u konkretnoj sudskoj praksi. U svakom slučaju trebao bi to biti kakav-takav korak naprijed, jer u sudskoj praksi nailazimo na brojne primjere u kojima se suci ne snalaze i ne razumiju medije”, kazao je Goran Gavranović, glavni urednik I član uprave 24sata.

Direktor Večernjeg lista Renato Ivanuš kazao je kako trenutačno ne razmatraju SLAPP tužbe, ali da podržavaju aktivnosti kojima je u cilju održati medijske i novinarske slobode. “SLAPP tužbe su kod nas postale način kojim razni moćnici nastoje tu slobodu ograničiti pa je dodatna edukacija sudaca sigurno dobar put u borbi protiv tih neutemeljenih tužbi”, kazao je Ivanuš.

No, s druge strane – neki od nakladnika portala nisu dosad odgovorili na upit o SLAPP tužbama, no inicijativu Ministarstva kulture i medija prokomentirala je glavna urednica Telegrama.hr Jelena Valentić. “S predloženim projektom edukacije sudaca i djelovanjem Radne skupine za oblikovanje politike suzbijanja SLAPP tužbi upoznati smo slabo, odnosno informacije o tim inicijativama dobivamo isključivo kroz druge medije”, kazala je Valentić. Dodala je i kako je sukladno broju istraživačkih tekstova i objavljenih otkrića, ta redakcija pod iznimnim pritiskom.

Iduća radionica u Osijeku

“Upravo je Telegram izložen SLAPP tužbama s najradikalnijim odštetnim zahtjevima. Primjerice, predsjednik Županijskog suda u Osijeku, Zvonko Vrban, od Telegram media grupe kao izdavača, novinara Drage Hedla te mene kao glavne urednice, potražuje 750.000 kuna. Josip Stojanović Jolly, poduzetnik blizak brojnim najvišim državnim dužnosnicima, podnio je odštetne zahtjeve u visini 3,5 milijuna kuna. I to su samo neki od primjera”, kazala je Valentić. Napomenula je i kako ih iz Ministarstva kulture i medija nikada nitko nije kontaktirao te im je “teško komentirati poduzete korake s kojima nisu detaljno upoznati”.

U Ministarstvu kulture i medija, pak, tvrde da su predstavnici Telegrama.hr bili pozvani na okrugli stol o SLAPP tužbama još lani u rujnu te da je iduća radionica u Osijeku otvorena za sve zainteresirane sudionike.

“U radnoj skupini okupili smo predstavnike medijskog sektora, strukovnih novinarskih udruga, Pravosudne akademije, Hrvatske odvjetničke komore, akademske zajednice – profesore prava Hrvoja Lisičara koji je ujedno i član Odbora za SLAPP tužbe i Odbora stručnjaka za integritet internetskih informacija Vijeća Europe, Romanu Matanovac Vučković, specijalizirane za medijsku tematiku. U skupini su i predstavnici Ministarstva kulture i medija te Ministarstva pravosuđa i uprave, a ovih dana pridružila se i Pučka pravobraniteljica’’, zaključila je Vaniček-Fila.