Prošloga tjedna saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije prihvatio je prijedlog Vlade o imenovanju Anite Malenice, Davora Marića i Željka Topića za članove Vijeća za elektroničke medije (VEM), o čemu se već raspravljalo i većinom glasova saborskih zastupnika odlučivat će se u Hrvatskom saboru. Prema europskom zakonodavstvu, VEM bi trebao biti neovisno regulatorno tijelo u području elektroničkih medija čije su osnovne zadaće donošenje odluka o dodjeli i oduzimanju koncesija, izricanje opomena u slučaju nepoštovanja odredbi Zakona te osiguravanje nadzora programa medija.

Inače, Vlada je uputila prijedlog kandidata dva tjedna nakon što je 14. siječnja istekao produženi šestomjesečni mandat troje članova – Anite Malenice, Davora Marića i Vanje Gavrana – kojima je mandat istekao još u srpnju prošle godine. No sve do prošloga tjedna Vlada nije poslala svoj prijedlog u Sabor iako se na javni poziv objavljen krajem travnja 2022. javilo čak 27 kandidata. Međutim, njihov identitet i kvalifikacije ostali su nepoznati javnosti jer je Vlada to proglasila tajnom.

Prije podnošenja Vladina prijedloga, na krnji sastav VEM-a upozoravali su Europska federacija novinara, Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske. EFJ je o krnjem sastavu VEM-a izvijestio i Europsku komisiju, ocijenivši to političkom blokadom i smetnjom u donošenju odluka važnih za medije u Hrvatskoj.

Dio medijske scene neugodno je iznenadilo ponovno imenovanje dvoje članova, Anite Malenice i Davora Marića, koji su u svom prethodnom mandatu sudjelovali u nekima od VEM-ovih skandaloznih odluka. Jedna od njih bila je ona ljeti 2021. o dodjeli koncesije 101 MHz tek osnovanoj tvrtki Top radio d.d. u vlasništvu Ivana Jurić-Kaćunića, kojeg se veže uz poslove braće Pripuz i Miroslava Kutlu, a koja je izazvala negativne reakcije ne samo hrvatskih već i međunarodnih medijskih organizacija. Osobito nakon što je tjednik Nacional objavio dokumente koji otkrivaju da je Jurić-Kaćunić paravanski vlasnik i vlasnik žigova (brendova) radiopostaja Antena Zagreb, Narodni radio, Extra FM, Gold FM, Enter Zagreb, Radio Dalmacija i Ultra FM, iako u sudskom registru stoji da je vlasnik samo Radija Dalmacije i tvrtke Top radio d.o.o.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek očito je odlučila sačekati neko vrijeme da ne izazove preveliku buru kada dvoje kompromitiranih članova, Anitu Malenicu i Davora Marića, ponovo imenuje za članove VEM-a. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Treći Vladin kandidat Željko Topić direktor je i glavni partner u tvrtki Topić IP, a u njegovoj biografiji piše da je ovlašteni zastupnik za patente, žigove i industrijski dizajn pred Europskim patentnim uredom, Uredom za intelektualno vlasništvo EU-a i Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske. Zanimljivo je da je uz svoju kandidaturu priložio i preporuku predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.

O imenovanju troje članova Vijeća za elektroničke medije tjednik Nacional razgovarao je s Mirelom Ahmetović, zastupnicom SDP-a u Hrvatskom saboru i članicom saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, Zoranom Kovačićem, osnivačem i vlasnikom portala Media Daily, i Brankom Mijićem, potpredsjednikom Hrvatskog novinarskog društva. Kako to da je Vlada prošloga tjedna konačno poslala prijedloge kandidata za članove VEM-a i je li moguće da je reagirala na dopise HND-a, EFJ-a i SNH? Zoran Kovačić, osnivač i vlasnik portala Media Daily koji se intenzivno bavi tom tematikom i koji je prvi upozorio na krnji sastav Vijeća, o tome kaže:

„Sumnjam da je Vlada reagirala na naša upozorenja ili zato što smo mi vršili pritisak. Mislim da oni namjerno prije toga nisu željeli uputiti prijedlog novih kandidata zato što su čekali pravorijek Upravnog suda u slučaju dodjele koncesije Top radiju Ivana Jurić-Kaćunića, zbog čega je tužena Agencija za elektroničke medije. Visoki upravni sud odbacio je tužbu vlasnika Radija 101 Thomasa Thimmea, kao i njihov tužbeni zahtjev za poništenje odluke Agencije za elektroničke medije od 2. kolovoza 2021. godine o dodjeli koncesije Top radiju d.o.o. Upravni sud tako je presudio neposredno prije Božića pa je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek očito odlučila sačekati neko vrijeme da ne izazove preveliku buru kada dvoje kompromitiranih članova, Anitu Malenicu i Davora Marića, ponovno imenuje. Ta presuda omogućila je da oni dobiju i drugi mandat uz manje buke nego da je presuda bila protiv Agencije za elektroničke medije, odnosno, da je Upravni sud poništio odluku VEM-a. U tom lancu očito je najslabija karika bio Vanja Gavran, treći član kojem je istekao mandat, pa su umjesto njega imenovali Željka Topića.“

Potpredsjednik HND-a Branko Mijić, dugogodišnji novinar i kolumnist i bivši glavni urednik Novog lista, također sumnja da je Vlada reagirala na priopćenje HND-a, „kao što nije reagirala ni na amandmane HND-a iz 2019. godine na Zakon o elektroničkim medijima, kojima smo izričito tražili depolitizaciju VEM-a, kao i da dvoje članova predlaže HND kako bi u ime struke profesionalno obnašali tu dužnost“. Mijić nastavlja: „Tražili smo i da se članovi VEM-a biraju dvotrećinskom većinom u Saboru. Tada je ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek glatko to odbila i ovo je samo nastavak cijele te priče koja pokazuje totalnu nebrigu Vlade i Sabora za novinarstvo kao javno dobro. Odnosno, ovo je još jedan korak unatrag kako bi se sloboda medija dodatno ograničila i kako bi mediji, i to oni elektronički, bili potpuno kontrolirani od vladajućih. Sada su članovi VEM-a ti koji će provoditi politiku Vlade.“ Naglasio je i da se tu ne radi samo o političkoj kontroli jednog nezavisnog regulatornog tijela, već je u pitanju i velika materijalna korist: „Naime, osim što VEM raspodjeljuje 4,5 milijuna eura iz Fonda za poticanje pluralizma elektroničkih medija, on će od ove godine odlučivati i o gotovo šest milijuna eura za projekte uspostave sustava provjere točnosti informacija, tzv. fact-checking. To je mjera koja se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a tih šest milijuna eura sasvim sigurno nije mali novac pa ćemo vidjeti kome će i u kojem omjeru VEM ta sredstva raspodjeljivati. Hoće li taj novac dobiti oni koji su ‘na pravoj strani povijesti’ ili će biti proslijeđen onima koji se zaista žele baviti istraživačkim novinarstvom i pisati istinu? Bojim se da će ići onim prvima.“

Na pitanje kakve kvalifikacije ima Željko Topić, kakve on veze ima s medijima i što javnost o njemu zna, Zoran Kovačić odgovara kako je Topić u svojoj biografiji naveo da je bio ravnatelj Državnog zavoda za patente i žigove.

„To je vrlo simptomatično ako se sjetimo afere upravo s Ivanom Jurić-Kaćunićem, koji je suvlasnik žigova većine radija s najjačim frekvencijama u državi koji su međusobno povezani vlasnički i kapitalom, što je protuzakonito jer je monopol, pa i onaj medijski, zabranjen. Ta priča svojedobno je imala i najviše odjeka u medijskom prostoru, a s druge strane, Vlada je odlučila u VEM imenovati baš Željka Topića, stručnjaka za patente i žigove. Ima neka tajna veza između tih dviju stvari“, smatra Kovačić.

Branko Mijić o tome je rekao: „Posebno mi je zanimljivo ovo imenovanje Željka Topića, koji je, navodno, uz svoju biografiju priložio i preporuku predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića. Ako se ne varam, o Željku Topiću dosta se pisalo prije nekoliko godina u aferi oko ZAMP-a i tvrtke Emporion, tako da je taj izbor uglavnom prilično netransparentan.“

Na to se nadovezala Mirela Ahmetović: „Nekad smo imali čuvara državnog pečata, a HDZ voli te simboličke funkcije koje ne služe ničemu. Zapravo, u ovom slučaju služe – kako bi se eutanaziralo Vijeće za elektroničke medije, barem što se tiče reizbora dvoje starih članova i izbor jednog novog. Nisu mi jasni kriteriji po kojima se biralo s obzirom na to da je bilo još dvadesetak kandidata, neki od njih imali su respektabilne životopise. Ali očito je pečat u životopisu presudio. Ili je još važniji pečat u dokumentaciji gospodina Topića bio onaj Gordana Jandrokovića čiju je, za ovaj natječaj potpuno irelevantnu, preporuku iz 2009. priložio. Doduše, nije ni objašnjeno zašto su izabrani ovi ljudi, valjda znaju u HDZ-u zašto su ih birali.“

Komentirajući imenovanje Anite Malenice i Davora Marića, koji zbog svog dosadašnjeg djelovanja ne uživaju veliki ugled ni u struci ni među nakladnicima, Branko Mijić je rekao: „Prethodni rad VEM-a govori jako puno o njegovim dosadašnjim članovima. Ne bi se mogli pohvaliti ničim pozitivnim. Smatram da oni nisu radili u interesu slobode medija, već su naprosto bili produžena ruka vlasti, dio te duboke države koja novinarstvo ionako shvaća kao propagandni stroj. Zato je Vlada odlučila dodatnim sinekurama nagraditi one koji bespogovorno provode njenu politiku i koji će europski novac koji će dobiti za jačanje pluralizma medija i provjeru činjenica, podijeliti isto tako onim medijima koji su na njihovoj strani. To sasvim sigurno nije dobro za novinarstvo i netko bi se ozbiljno trebao pozabaviti time što su i u čijem interesu radili članovi VEM-a u prethodnom mandatu.“

‘Nisu mi jasni kriteriji po kojima se biralo s obzirom na to da je bilo još dvadesetak kandidata’, izjavila je Mirela Ahmetović. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

O Aniti Malenici i Davoru Mariću slično razmišlja i Zoran Kovačić: „Činjenica jest da su oboje duboko kompromitirani tom odlukom, da su se pokazali nestručni, povodljivi i bez integriteta, zbog čega će nastavak njihova rada u VEM-u biti samo kontinuitet loše prakse i lošeg odabira Vlade RH. Očito je da Vladi treba onaj koji ima više ‘putra na glavi’ zato što je spremniji poslušati sve naredbe koje dolaze ‘odozgo’ onda kada je potrebno. Oni doista nemaju nikakav ugled u medijskim krugovima, mi smo kao Media Daily napravili i anketu među nakladnicima, a Anita Malenica dobila je uvjerljivo najgore ocjene. Ništa bolje nije prošao ni Davor Marić. I sada ih Vlada nagrađuje novom sinekurom. Taj način odabira i dalje je skandalozan i ispod svake razine, ali i suprotan europskoj praksi.“

Budući da je bilo 27 prijavljenih kandidata, čija imena su ostala tajna, Branko Mijić istaknuo je kako ne vidi razlog zbog kojeg javnost nema pravo znati tko su bili ti ljudi i jesu li imali bolje kvalifikacije. Zoran Kovačić također je to komentirao: „Da, ovoga puta Vlada čak ni Saboru na odlučivanje nije dostavila popis svih 27 kandidata, što je samo dokaz da se radi isključivo o političkom odabiru, kao i da kvalitete i profesionalno znanje za dobivanje takvog posla nisu bitni. U zaključcima Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora na kojem se raspravljalo o troje predloženih kandidata, može se pročitati da su članovi iz redova opozicije pitali zašto su baš oni odabrani i zašto šira javnost ne može znati tko se sve kandidirao, a predstavnici HDZ-a, odnosno Krešimir Partl koji je branio prijedlog u ime Ministarstva kulture i medija, ustvrdio je da je ponovno imenovanje Anite Malenice i Davora Marića rezultat potrebe za održavanjem kontinuiteta rada VEM-a. A kriterij je, rekao je, bila i stručnost, pa je zato predložen stručnjak s dugogodišnjim radnim iskustvom u području intelektualnog vlasništva. Dakle, za prvih dvoje nije bila bitna stručnost, već kontinuitet provođenja iste medijske politike. Oni su već ionako dobili apanažu unutar VEM-a, a ovaj treći je stručan. Sramota je da se ne obavi razgovor sa svim kandidatima koji zadovoljavaju početne uvjete i na temelju toga napravi selekcija. Ovako je to političko imenovanje, a bit će tako i dalje dok god će to biti u rukama Vlade i saborske većine.“

Mirela Ahmetović, pak, tvrdi kako je do uvida u životopise ostalih kandidata došla na vlastitu inicijativu: „Da nisam bila poduzetna, ne bih ih vidjela. Ako je sve transparentno i čisto, zašto se to krije, pogotovo od članova Odbora za informatizaciju i medije? Baš me zanima što o takvim postupcima misli Gospodin Transparentni, Dario Hrebak, koji je isto član Odbora. Nisam ga baš čula da prosvjeduje protiv takvog načina djelovanja. Naravno, on je jak samo na riječima i kada treba obraniti Plenkovića, njegov je najodaniji sluga. Kada se, kao liberal, treba založiti za učinkovitiju borbu za medijske slobode, nema ga nigdje, pobjegne u HDZ-ovu rupu.“

Upitan kako komentira odluku Upravnog suda, nakon svih dokumenata, ortačkih ugovora i transkripata koje je mjesecima objavljivao tjednik Nacional, a koji otkrivaju da je Kaćunić paravanski vlasnik niza najjačih radiopostaja, što istražuje i DORH, Zoran Kovačić odgovara:

„Tu presudu sam pročitao i na temelju toga shvatio gdje je Sud našao uporište. Kao prvo, njihov argument je da Agencija za tržišno natjecanje nije ustanovila da postoji monopol na radijskom tržištu. A nakon toga Sud je izričito rekao da oni ne ulaze u meritum stvari. Dakle, nisu kao kriterij uzimali ono što je u ponudi najvažnije – vlastitu produkciju, programsku shemu, broj zaposlenih i slično. To Upravni sud uopće nije razmatrao. Je li neki drugi radio imao bolju programsku shemu ili bolje uvjete, to njima nije bitno. Za to hoće li Upravni sud poništiti neku odluku ili ne, isključivo je bitno je li obrazloženje te odluke u skladu sa Zakonom. Ako je obrazloženje u skladu sa Zakonom, u njemu može pisati bilo što, to njih ne zanima. Upravni sporovi se zato vrlo teško dobivaju na tim programskim sadržajima, jer izričiti je stav Upravnog suda da oni u taj dio ne ulaze niti procjenjuju kvalitetu određenih ponuda u tehničkom, kadrovskom ili nekom drugom smislu.“

Odluku Visokog upravnog suda komentirao je i Branko Mijić: „O tome bi prvenstveno trebala povesti računa ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koja je tako lako odbacila prijedloge HND-a da se VEM depolitizira i postane zaista nezavisno tijelo, odnosno, ono što profesija od njega želi. Mislim da je na prvi pogled, bez nekog prevelikog istraživačkog novinarstva jasno što se sve krije u pozadini. A to samo govori da smo nakon Kutle dobili Pripuza. Promijenili smo imena i prezimena, ali se bit nije promijenila. I dalje je grabež na medijskoj sceni. To je samo novi oblik kontrole medija i davanje koncesija onima koji ne koriste medije da bi informirali građane, već da bi im koristili u samo njima znane svrhe, a možemo pretpostaviti koje. Radi se o sluganstvu svim centrima moći – kako političke tako i ekonomske.“

„Kako komentirati rad hrvatskih sudova u današnjoj Hrvatskoj nego kao otužno i duboko nepravedno, što se očituje u nizu presuda, zastara i općenito stanju u pravosuđu“, ustvrdila je Mirela Ahmetović i nastavila: „Mi smo već imali ortake u Tuđmanovo doba, HDZ je već tada shvatio da samo kontrolom i novcem mogu graditi medijsku sliku o sebi. HDZ to radi i danas. Pa pogledajte dotacije države i javnih poduzeća pojedinim medijima i iznose koje daju. Kako će nakon toga ijedan od tih medija napisati nešto kritički o vlasti, što je temelj demokracije? Kad je buknula afera AP, a potom i ovi novi SMS-ovi, pojedini dnevni listovi na svojim portalima uopće nisu imali te vijesti. Zašto? Mislim da je sasvim jasno zašto. Medijska scena u Hrvatskoj konstantno se urušava zato što HDZ pojedine medije kupuje državnim novcem, dakle, novcem poreznih obveznika. I to je današnja medijska slika Hrvatske. AP je nedavno napao jednu novinarku i njezin list zbog teksta o aferi Software. Taj list uopće se nije osvrnuo na taj napad, a kamoli da je stao iza svoje novinarke. Naravno, novinarka je kasnije imala popravni i u sljedećem tekstu za sve zlo u Hrvatskoj napala – oporbu. Kako predvidljivo!“

Branko Mijić smatra da je to „samo nastavak svega onoga što se događa posljednjih 25 godina, koliko svjedočimo tim ortačkim ugovorima, pri čemu se frekvencije i koncesije dijele politički podobnima i onima koji će za neki novac odraditi određene prljave poslove“. Kaže da zato i tvrdi da stanje medija u Hrvatskoj nikada nije bilo gore. „A ove odluke koje se tiču VEM-a govore da će biti još i gore. Bojim se da će biti i sve manje medija koji će o tome moći izvještavati i pisati. U protivnom neće biti nagrađeni iz te europske vreće novca za poticanje pluralizma“, upozorio je Mijić.