Rusi izlaze u nedjelju na parlamentarne izbore u jeku ekonomske krize koja im je strmoglavila životni standard, ali se unatoč tome očekuje pobjeda prokremaljskih stranka, a građani bi svoje nezadovoljstvo mogli iskazati jedino slabim odazivom.

Ovo su prvi parlamentarni izbori u zemlji otkako je Rusija pripojila Krim i iako vjerojatno neće poljuljati vlast predsjednika Vladimir Putina, mogli bi biti test za njegovu vladajuću stranku Jedinstvenu Rusiju.

Novi izborni sustav

Građani s pravom glasa birat će 450 zastupnika donjeg doma parlamenta, Državne dume. Također će birati i neke važne regionalne lidere – kao npr. u Čečeniji gdje će Ramzan Kadirov, Putinov čovjek koji je na vlasti 10 godina, biti na svom prvom testu popularnosti.

To su također prvi izbori koji će se održati u skladu s novim izbornim sustavom. Razmjerni sustav zamijenit će mješoviti tako da će se pola od 450 zastupnika birati putem stranačkih lista, a druga polovica izravno. Taj  izborni zakon stupio je na snagu 2014.

Posljednja ispitivanja javnog mišljenja pokazuju smanjenje potpore Jedinstvenoj Rusiji koja dominira Dumom od 2003. Najveći neovisni ruski institut za ispitivanje javnog mnijenja Levada centar izazvao je uzbunu ovoga mjeseca kada je objavio rezultate ankete koji su pokazali da je potpora vladajućoj stranci posljednjih tjedana pala s 39 na 31 posto.

Nekoliko dana kasnije Levada centar se našao na udaru ruske vlade koja ga je stavila na crnu listu proglasivši ga “stranim agentom”, što je etiketa koja se daje nevladinim organizacijama koje primaju financijska sredstva iz inozemstva, a uključene su u političke aktivnosti.

Ekonomska kriza

Kremlj će se na ovim izborima suočiti s više izazova nego prije pet godina. Rusko gospodarstvo je u recesiji od kraja 2014. Životni standard građana jako je pao što je dovelo do manjih prosvjeda diljem zemlje.

“Birači su pomalo umorni od vladajuće stranke i nezadovoljni zbog nedavnih gafova čelnika stranke, premijera Dmitrija Medvedeva”, rekao je politički analitičar Mihail Troitcki za agenciju dpa.

Ekonomska kriza, najduža otkako je Vladimir Putin na vlasti od 2000. godine, pogodila je nižu i srednju klasu.

Medvedev je suočen s kritikama posljednjih tjedana zbog izjava da vlada nema dovoljno novaca za povećanje malih mirovina dok se zemlja nalazi u ekonomskoj krizi.

Ruska valuta, rubalj, izgubio je više od 50 posto svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar u posljednje dvije godine, tako da su porasle cijene proizvoda iz uvoza. Ekonomski problemi vjerojatno će više utjecati na odluku birača od pitanja vanjske politike, kao što su sukobi u Ukrajini i Siriji.

“Domaća pitanja i zabrinutost utjecat će na izbore. Očekuje se da će potpora Jedinstvenoj Rusiji biti ispod 50 posto”, rekao je za dpa analitičar Vladimir Frolov.

Rusija ima četiri velike političke stranke i očekuje se da će sve one ostati zastupljene u Dumi.

Međutim, jedna od njih – socijaldemokratska stranka Pravedna Rusija “razočarala je mnoge svoje pristaše i vjerojatno će pretrpjeti gubitke”, smatra Troicki koji je nazvao tu stranku “lažnom oporbom” i ustvrdio da je njezina svrha stvoriti iluziju ravnoteže u parlamentu.

Ako Pravedna Rusija izgubi, stranka Jabloko lijevog centra ima malu mogućnost za osvajanja mjesta u Dumi, kaže Frolov. “Jabloko ima vrlo male izglede. To bi Kremlju bio pravi dar, kao pokazni primjer da su izbori slobodni i pošteni“, smatra Frolov.

Druge dvije velike stranke su Komunistička partija i Liberalna demokratska stranka Rusije (LDPR), čiji su članovi u stvari krajnje desničarski nacionalisti. Očekuje se da će obje stranke i dalje biti zastupljene u parlamentu.

Putinova popularnost i dalje golema

Unatoč mogućnosti malih promjena u sastavu novog saziva Dume, Putin i dalje ima veliku potporu javnosti. Levada centar je objavio prošli mjesec anketu koja je pokazala da 78 posto Rusa smatra Putina dobrim čelnikom. Za usporedbu, 2013. ta se brojka kretala oko 60 posto, a njezin uspon je počeo nakon ruskog pripajanja Krima 2014.

Poučen iskustvom posljednjih parlamentarnih izbora 2011. koje su zasjenile tvrdnje o namještanju izbora i posljedični masovni prosvjedi, glavna misija Kremlja je izbjegavanje prosvjeda pa je stoga poduzeo određene mjere kako bi to ovoga puta spriječio.

Tako je Putin u ožujku zamijenio skandalom okaljanog čelnika središnjeg izbornog povjerenstva Vladimira Čurova uglednom zaštitnicom ljudskih prava Ellom Pamfilovom, bivšom pravobraniteljicom.

Ona je nedavno izjavila da je u pet mjeseci, koliko je na čelu povjerenstva, poduzet “niz preventivnih mjera” protiv mogućih nepravilnosti tijekom predizborne kampanje.
Upozorila je stranačke dužnosnike i birokrate da ne vrše pritisak na birače i ne miješaju se u rad promatrača zaprijetivši zatvorskim kaznama.

Pojačana je i borba protiv korupcije i posljednjih dana bilo je uhićenja viskopozicioniranih osoba. Početkom rujna uhićen je šef odjela MUP-a za borbu protiv korupcije Dmitrij Zaharčenko kod kojega je pronađeno 140 milijuna dolara gotovine.

Troicki je upozorio da su prosvjedi nalik na one nakon izbora 2011. mogući ako ne bude izabranih zastupnika iz redova “prave oporbe”.

Broj stranaka koje se natječe na izborima porastao je sa samo sedam, koliko ih je bilo prije pet godina na 74, a izborni prag je smanjen sa sedam na pet posto.

Međutim, kritičari kažu da su ta poboljšanja samo kozmetička i da izbori neće biti pošteni. Govore i da će promjena izbornog sustava vjerojatno ići u prilog Jedinstvenoj Rusiji.

“Novi izborni sustav koristi strankama koje imaju snažne pojedince koji mogu biti uspješni u pojedinim jedinicama, kao i onima koje imaju disciplinirane, savezno organizirane strukture”, rekla je profesorica sa sveučilišta u Muenchenu Petra Syikov za DW.

Politička slika u Rusiji nakon ovih izbora vjerojatno se neće jako promijeniti budući da je domoljublje u porastu nakon pripajanja Krima, mediji su gotovo u potpunosti pod kontrolom vlasti, ozbiljna oporba ne postoji, a tu je i apatija birača.

U svakom slučaju, ovi će izbori pokazati mogu li potezi Kremlja dati Putinu još deset godina vlasti.