IZBORI NA FILIPINIMA: Odlučivanje između demokracije i povratka u diktaturu

Autor:

epa05295723 Filipino boxing champion and senate candidate Emmanuel Manny 'Pacman' Pacquiao (R) reviews his receipt after casting his vote inside a public school turned into a polling precinct in the town of Kiamba, Sarangani province, Philippines, 09 May 2016. Over 54 million eligible Filipinos vote for a new President, Vice President, 12 senators and more than 18,000 regional and local positions.  EPA/KIM TIBLANI

Više od 50 milijuna Filipinaca pozvano je na opće izbore, a među pet predsjedničkih kandidata favorit je Rodrigo “Digong” Duterte, unatoč spornim i rigidnim izjavama u kampanji usredotočenoj na gospodarstvo, nejednakost i korupciju, a sam izborni dan bio je obilježen nasiljem s najmanje 10 žrtava.

Teme izborne kampanje za predsjednika, potpredsjednika, 300 zastupnika i 18.000 lokalnih dužnosnika bile su gospodarske reforme, infrastruktura, suzbijanje rastuće korupcije i kriminala, ali i teritorijalni spor s Kinom u Južnom kineskom moru.

Predsjednik Benigno Noynoy Aquino, koji se više ne može natjecati jer ustav tu dužnost ograničava na jedan šestogodišnji mandat, pozivao je predsjedničke kandidate da se ujedine kako bi spriječili pobjedu favorita Dutertea koji bi, upozoravali su, vratio u mračnu diktaturu zemlju od 100 milijuna ljudi.

Gradonačelnik južnoga grada Davao više od 22 godine, Duterte je kao bivši državni odvjetnik zbog načina rada stekao nadimak “Duterte Harry” i “Kaznitelj”. Proslavio se spornim izjavama među kojima je da bi on kao gradonačelnik bio prvi koji bi silovao australsku misionarku ubijenu tijekom pobune u zatvoru, za koju se poslije ispričao.

Porukama da bi mogao zanemariti demokratske standarde ako bi time brže riješio goruće probleme u državi, primjerice izjavom da bi kriminalce sasjekao na komade, zgrozio je dio birača, ali je dio njih i privukao u toj azijskoj zemlji koja je još, kako piše BBC, u dobu demokracije azijskog tipa.

Duterteova poruka privukla je frustrirane siromašne Filipince koji “očekuju promjenu” i “nadu”, jer dosadašnje elite nisu uspjele riješiti siromaštvo i nejednakost unatoč tomu što su Filipini ostvarili najveći gospodarski rast u Aziji tijekom Aquinova mandata, prosječno 6 posto na godinu.

Problem je što im poruku nade nudi “potpuno krivi glasnik”, ocjenjuje filipinski pisac Miguel Syjuco.

Benigno Aquino predvodio je napore da ujedini sve kandidate kako bi porazili kontroverznog Dutertea i upozoravao da će se Duterteom Filipini vratiti u diktaturu. Među istaknutim kandidatima su Grace Poe, bivša učiteljica i zastupnica u senatu, koja Dutertea naziva “psihotičnim i nemoralnim”, te Manuel Roxas, bivši djelatnik  investicijske banke koji je upozoravao Filipince da sada biraju između demokracije i povratka u diktaturu.

Za mjesto potpredsjednika natječe se unuk zloglasnog filipinskog diktatora Ferdinada Marcosa, “Bongbong” Marcos Jr.

Predsjednička utrka bila je jedna od kampanja koja je najviše razjedinila zemlju, inače izloženu dugogodišnjoj pobuni islamista, ali i političkom terorizmu privatnih milicija.

Više od 100.000 policajaca bilo je na dužnosti kako bi se spriječilo nasilje, no unatoč tomu najmanje je 10 osoba ubijeno u ponedjeljak, od kojih sedam u zasjedi pred biralištem u gradu Rosario na južnoj pokrajini Cavite.

Ostali su ubijeni u zasebnim napadima u pokrajini Maguindanao te u gradu Cotabato gdje je jedna osoba poginula u eksploziji granate, piše AFP.

U subotu je ubijen kandidat za gradonačelnika također na jugu zemlje.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)