U Državno izborno povjerenstvo (DIP), koje od nedjelje zaprima kandidacijske liste i kandidature za prijevremene parlamentarne izbore, prvi dan nije stigla ni jedna, potvrdio je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin.

Očekivano, s obzirom na to da je neradni dan, nije stigla ni jedna kandidatura, rekao je Hrvatin u Dnevniku HRT-a.

Povjerenstvo, koje je od nedjelje otvorilo svoja vrata donositeljima listi i kandidatura, do 8. kolovoza će ih zaprimati u svom sjedištu u Visokoj 15, a od utorka, 9. kolovoza u zgradi Hrvatskog sabora, Trg svetog Marka 6. Vrata Visoke otvorena su od 10 do 16 sati.

‘Prelaskom’ u Sabor, gdje se očekuje glavnina kandidatura, produžit će se uredovno vrijeme. Od utorka, 9., do petka, 12. kolovoza kandidature će se moći predati od 8,30 do 20 sati, a posljednjeg dana za predaju, u subotu, 13. kolovoza od 8,30 do 24 sata, dakle do ponoći.

Kako bi se spriječile gužve, Povjerenstvo poziva predlagatelje da mu svoj dolazak i predaju listi odnosno kandidature prethodno najave, bilo telefonski ili slanjem obavijesti na adresu elektroničke pošte [email protected].

Do konca kolovoza provjeriti podatke u registru birača

Hrvatin je građane podsjetio da do 31. kolovoza mogu provjeriti svoje podatke u registru birača, tražiti njihovu izmjenu, ispravak ili dopunu. Svi birači koji znaju da se na dan izbora, 11. rujna neće naći u mjestu prebivališta, odnosno boravišta gdje su upisani u registar trebaju se javiti nadležnom upravnom tijelu kako bi ih se moglo uputiti gdje će glasovati, naglasio je.

Predsjednik DIP-a podsjetio je da će birači i u rujnu moći preferencijalno glasovati. Glasuje se za listu, na način da se na glasačkom listu zaokruži broj ispred liste za koju se glasuje, s tim da svaki birač ima pravo jednom kandidatu s te liste dati prednost, dakle svoj preferencijalni glas, tako da zaokruži redni broj ispred imena i prezimena tog kandidata, naveo je Hrvatin.

Uvjeren je da je taj način glasovanja već zaživio među biračima,  što je potvrdio i podatkom da je na prošlim izborima, u studenom prošle godine, čak 55 zastupnika, dakle trećina, izabrano na način da su im birači dali preferencijalni glas.