Predsjednik političke stranke Bandić Milan 365 – Stranke rada i solidarnosti Milan Bandić u ponedjeljak je na predizbornom skupu Koalicije rada i solidarnosti u Rijeci poručio da je na čelu Hrvatske potreban čovjek koji spaja i koji “ima petlju, zna donijeti odluku, stajati iza nje i provesti je”, istaknuvši da je on ta osoba.

Naglasio je da je gradonačelnik Zagreba u pet mandata a da sad želi biti “gradonačelnik Hrvatske”. “Ako građani budu željeli da Hrvatska izgleda kao Zagreb danas, glasovat će za našu opciju”, rekao je.

Izborni dan, 8. studenoga, bit će “dan oslobođenja Hrvatske od SDP-a i HDZ-a te nepoštenih ljudi s iskaznicama tih stranaka”, izjavio je Bandić koji smatra da te dvije stranke nisu uopće različite te da ih karakterizira politička korupcija i nesposobnost.

Prvi na listi Koalicije rada i solidarnosti u 8. izbornoj jedinici Damir Kajin, predsjednik Istarskih demokrata kazao je, osvrćući se na tvrdnje koalicije Hrvatska raste da uvode red u Hrvatsku, kako je jedini red koji on vidi jest onaj pred pučkim kuhinjama te na željezničkim i autobusnim kolodvorima kad mladi odlaze u inozemstvo.

• U Hrvatskoj je nužno promijeniti politiku nezamjeranja dviju najjačih političkih stranaka međusobno, rekao je Kajin. Naveo je da su javni mediji servis strankama na vlasti, pri čemu malo pažnje ostavljaju za onu drugu veliku stranku u oporbi, a za nikog trećeg nema mjesta.

Govoreći o slučaju vezanom uz tajne izvide USKOK-a nad sutkinjom Ustavnog suda Slavicom Banić, Kajin je rekao kako “ne bi želio vjerovati da je netko želio blokirati rad Ustavnog suda” te dometnuo da je taj sud “ionako stranačko tijelo,  sastavljeno pola od onih koje predlaže SDP, a pola HDZ”.

Naveo je da bi u Hrvatskoj trebalo iskorijeniti korupciju, ali da su za to potrebne neovisne institucije, a da su one sad pod kontrolom vladajućih stranaka. Ustvrdio je da je nužno i smanjiti broj županija, gradova, općina, agencija i turističkih zajednica u zemlji.

Kajin smatra da bi sljedeću godinu u Hrvatskoj mogla obilježiti migrantska kriza, posebno jer se najavljuje zaustavljanje primanja migranata u Njemačkoj te povratak onih kojima se ne odobri status ratnih izbjeglica.

“Ne bi me čudilo da u Hrvatskoj ostane 50.000 do 70.000 ljudi trajno zimovati”, rekao je.