Na izbornoj skupštini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) pred akademicima je važna zadaća – izabrati novu čelnu osobu koja će voditi tu najvažniju hrvatsku znanstvenu i kulturnu ustanovu u iduće četiri godine, a birat će između dvoje kandidata – akademkinje Milene Žic Fuchs i akademika Velimira Neidhardta.

Redovite članice i članovi Akademije, njih ukupno 141, tako će tajnim glasovanjem odlučivati tko će na mjestu čelne osobe HAZU na tome mjestu 1. siječnja 2019. zamijeniti aktualnoga predsjednika akademika Zvonka Kusića, predsjednika u dva mandata – od 1. siječnja 2011. pa do 31. prosinca ove godine. Za izbor je potrebno dobiti natpolovičnu većinu svih članica i članova Akademije, odnosno 71 glas.

Akademija je na početku 1866. imala 16 članova, danas ih je 141 od zakonski mogućih 160. U biračkome tijelu je nešto više od deset posto žena, što je omjer sličan onome u europskim akademijama, ali od početka pa do sada na čelu Akademije bili su samo predsjednici, a jedina žena – akademkinja Alica Wertheimer- Baletić – bila je potpredsjednica HAZU u dva mandata od 2004. do 2010.

Birat će se i potpredsjednici HAZU, potvrđivati tajnici i članovi Predsjedništva iz devet razreda Akademije

Na dnevnome redu izborne skupštine bit će i izvor dvojice potpredsjednika HAZU između četvorice akademika kandidata – Davora Miličića, Frane Paraća, Davorina Rudolfa i Stanislava Tuksara.

Redovite članice i članovi HAZU odlučiti će i hoće li potvrditi tajnike devet razreda Akademije i njihove predstavnike u Predsjedništvu HAZU. Kako je objavio HAZU na svojim mrežnim stranicama, na dan 5. studenoga kandidati za potvrdu tajnika razreda su – akademik Gordan Družić u Razredu za društvene znanosti, akademik Goran Pichler u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, akademik Ferdo Bašić u Razredu za prirodne znanosti, akademkinja Vida Demarin u Razredu za medicinske znanosti, akademik Darko Novaković u Razredu za filološke znanosti, akademik Pavao Pavličić u Razredu za književnost, akademik Mladen Obad Šćitaroci u Razredu za likovne umjetnosti i akademik Ignac Lovrek u Razredu za tehničke znanosti, dok su u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju dvojica kandidata akademik Stanislav Tuksar i akademik Zoran Juranić.

Kandidati za članove Predsjedništva HAZU su akademik Jakša Barbić iz Razreda za društvene znanosti, akademik Marko Tadić iz Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, akademik Slavko Matić iz Razreda za prirodne znanosti, akademik Marko Pećina iz Razreda za medicinske znanosti akademkinja Milena Žic Fuchs iz Razreda za filološke znanosti, akademik Boris Senker iz Razreda za književnost, akademik Vladimir Marković iz Razreda za likovne umjetnosti, te akademik Leo Budin iz Razreda za tehničke znanosti.

Kratki životopisi kandidata

Milena Žic Fuchs

Milena Žic Fuch rođena je 1954. u Zagrebu. Školovala se u Londonu, New Yorku i Sydneyu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla je 1977. diplomu profesora engleskoga jezika i etnologije. Magistrirala je 1982., a 1989. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom “Semantička analiza glagola kretanja u engleskom i hrvatskom književnom jeziku”.

Od 1978. radi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, docent, izvanredni profesor,redoviti profesor, te redoviti profesor u trajnom zvanju.

Objavila je knjige Znanje o jeziku i znanje o svijetu 1991., Rječnik kratica (zajedno sa Stjepanom Babićem) 2007. te Kognitivna lingvistika i jezične strukture: engleski present perfect 2009., za koju je primila Državnu nagradu za znanost za 2011. Objavila je radove iz semantike, kognitivne lingvistike, sociolingvistike, sintakse, analize diskursa, s posebnim osvrtom na utjecaj komunikacijskih tehnologija na hrvatski jezik.

Uključila se 2005. u rad Europske znanstvene zaklade (ESF), u razdoblju od 2013. do 2015. predsjedavala je Scientific Review Group for the Humanities, ESF. Članica je mnogobrojnih znanstvenih savjetodavnih odbora te je u više navrata sudjelovala kao ekspert u tijelima Europske komisije.

Od 2008. Milena Žic Fuchs je članica ERC-jevog (European Research Council) prosudbenoga panela Advanced Grant  SH4 “The Human Mind and Its Complexity”, a u razdoblju od 2014. do 2015. predsjedavala je tim panelom.

U članstvo Academia Europaea izabrana je 2013. a 2016. imneovana je za članicu High Level Group on Maximising Impact of EU Research and Innovation Programmes Europske komisije.

Ove godine imenovana je u JRC (Joint Research Centre) High-Level Peer Group Europske komisije, tijelo Europske komisije čija je zadaća pružanje neovisnih znanstvenih mišljenja s ciljem potpore europskoj znanstvenoj politici.

Velimir Neidhardt

Velimir Neidhardt rođen je 7. listopada 1943. u Zagrebu. Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1967. Stručno i umjetnički usavršava se od 1968. do 1970. u Majstorskoj radionici akademika Drage Galića u kojoj počinje uspješno sudjelovanje na javnim urbanističko-arhitektonskim natječajima.

Na Arhitektonskom fakultetu 1978. je magistrirao, a 1990. doktorirao s disertacijom “Antroposocijalni faktor u teorijskom pristupu arhitektonskom i urbanističkom projektiranju”.

Od 1974. do 1976. boravio je na studijskom usavršavanju u Americi.

Autor je dvjestotinjak idejnih studija, planova i projekata za koje je dobio više priznanja i nagrada, među kojima su nagrade “Vladimir Nazor” Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja u arhitekturi i urbanizmu 1989. i 1995., te nagrada “Viktor Kovačić” Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 1979.

Na globalnom planu njegov najznačajniji arhitektonski uspjeh je pobjeda na međunarodnome natječaju za novi putnički terminal Zračne Luke Zagreb 2008. s Brankom Kinclom i Jurom Radićem, a za to ostvarenje dodijeljena mu je Američka arhitektonska nagrada iste godine. Ostali Neidhardtovi značajni natječajni projekti nagrađeni su također prvim nagradama i ostvareni kao što su primjerice: Višenamjensko središte (Centar I) Banja Luke, zatim Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (sa suautorima), te Poslovna zgrada INA -Trgovine u Zagrebu. Realizirao je i Poslovnu zgradu “Croatia Osiguranja“, te HBOR-a u Zagrebu.

S akademicima Begovićem i Vulinom ostvario je zgradu nove Akademijine knjižnice. Godine 2015. postao je dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Na Arhitektonskom fakultetu kolegij “Zgrade za rad i trgovinu” zaključio je s 29 video predavanja slobodno dostupnih na You Tube-u, a kao professor emeritus nastavio je predavati na doktorskome studiju kolegij Arhitektonsko istraživanje suvremenosti.