Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) krajem prošlog tjedna je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB-a ostati nepromijenjene. Najnovije informacije uglavnom su potvrdile prethodnu ocjenu Upravnog vijeća i šefice ESB-a Christine Lagarde o srednjoročnim financijskim izgledima u eurozoni. Naime, inflacija se u većini država eurozone nastavila smanjivati, u prvom redu zbog niže inflacije cijena hrane i dobara. Smanjuje se većina mjera temeljne inflacije, postupno se smanjuje rast plaća, a dobit poduzeća djelomično apsorbira porast troškova rada. Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni, a prošla povećanja kamatnih stopa još nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije. No inflacija cijena usluga i dalje je visoka zbog snažnih domaćih cjenovnih pritisaka.

Upravno vijeće objavilo je i da se odlučno zalaže za skori povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2% i smatra da su ključne kamatne stope ESB-a na razinama na kojima znatno pridonose padu inflacije koja je u tijeku. Upravno vijeće budućim će odlukama određivati ključne kamatne stope koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno. Kada bi Upravno vijeće na temelju nove procjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike bilo još uvjerenije da se inflacija postojano približava ciljnoj razini, bilo bi primjereno ublažiti restriktivnost monetarne politike. U svakom slučaju, pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom sastanku Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima te se ne opredjeljuje unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

Šefica ESB-a Christine Lagarde potvrdila je ranije ocjene o srednjoročnim financijskim izgledima u eurozoni. FOTO: Kai Pfaffenbach/REUTERS/PIXSELL

Zbog uvođenja eura i velike likvidnosti hrvatskih banaka, kod nas je rast kamatnih stopa na kredite bio mnogo blaži nego u drugim europskim zemljama, na što je nedavno upozorio i glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić koji kaže da članovi Upravnog vijeća žele biti sigurni da će se inflacija pravovremeno spustiti na ciljanu razinu, odnosno na 2 posto.

“Vidimo vrlo jasne dezinflacijske procese, spuštanje stopa inflacije, međutim inflacija je još uvijek postojana u segmentu usluga. Ona se praktički ne smanjuje i to je vezano s još uvijek vrlo snažnim rastom plaća. Vidimo da plaće snažno rastu kod nas, ali nismo mi nekakva iznimka. I u drugim članicama europodručja plaće snažno rastu i to gura na više, odnosno drži na jednoj stabilnoj povišenoj razini inflaciju usluga. Rekao bih da članovi Upravnog vijeća hoće vidjeti da se rast plaća postupno usporava, da profiti poduzeća koji su u 2022. značajno pridonijeli rastu inflacije, također apsorbiraju dio toga rasta troškova rada i da se onda ukupna inflacija približava ciljanoj razini”, upozorio je Šošić.

‘Cijene rastu sve dok se ne sretnu s opadajućim djelovanjem krivulje potražnje, odnosno, sve dok ih ljudi više nisu spremni platiti’, rekao je prošloga tjedna guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Europska središnja banka svoju politiku povećavanja kamatnih stopa zaustavila je u rujnu prošle godine. Od tada su kamatne stope na istim, visokim razinama, a kada će ih početi smanjivati, ovisit će o brzini obuzdavanja inflacije. “Naše buduće odluke o ključnim kamatnim stopama bit će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno. Ovisit će o ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka”, rekla je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke.

Zato se očekuje da bi Europska središnja banka mogla sniziti kamatne stope tijekom ljeta ove godine, odnosno već u lipnju. Osim o daljnjem padu inflacije, puno će toga ovisiti i o potezima američkog FED-a, a to je potvrdio i guverner austrijske banke Robert Holzmann iz ESB-a. On je već uoči sastanka Upravnog vijeća najavio da se kamate sigurno neće snižavati u travnju, već će se to vjerojatno dogoditi u lipnju.

Guverner austrijske banke Robert Holzmann od ECB-a traži da prestane subvencionirati poslovne banke

“Ako podaci dopuštaju, odluka će biti donesena. Načelno se ne protivim smanjenju kamatnih stopa u lipnju, ali bih prvo volio vidjeti podatke jer sljedeći koraci ovise isključivo o njima”, najavio je Holzmann koji se smatra jednim od najkonzervativnijih članova u ESB-u. Pritom je upozorio da ako američka središnja banka u lipnju ne bi slijedila smanjenje kamatnih stopa ESB-a, tržišni odgovor na razliku u politici ukinuo bi velik dio koristi od ESB-ova smanjenja, pa bi Europska središnja banka trebala biti posebno oprezna ako to učini sama.

Naime, prošlog tjedna na Wall Streetu su cijene dionica pale jer inflacija u SAD-u ne popušta, pa će najvjerojatnije kamatne stope američke središnje banke ostati povišene dulje razdoblje nego što se očekivalo. Objavljeno je i da su potrošačke cijene u SAD-u u ožujku porasle 0,4 posto na mjesečnoj razini, dok je inflacija na godišnjoj razini dosegnula 3,5 posto, što je 0,3 postotna boda više nego u veljači. To je veći rast cijena nego što su analitičari procjenjivali, a više od očekivanja porasla je i temeljna stopa inflacije, iz koje su izuzete cijene hrane i energenata. Podaci pokazuju da posljednjih mjeseci inflacija ne popušta i da se i dalje kreće znatno iznad ciljane razine FED-a od oko 2 posto. Stoga američka središnja banka nema razloga žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa. Nakon objavljivanja ovih podataka, gotovo sasvim su splasnule nade ulagača da će FED smanjiti kamate na sjednici u lipnju. Malo je izgleda i da će proces smanjenja kamata početi u srpnju, pa se prvo smanjenje cijene novca sada očekuje u rujnu. Pitanje je, također, u koliko bi navrata FED ove godine mogao smanjiti kamate. Dosad se očekivalo da će to biti u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, no sve je izglednije da će biti manje rezova.

Šef američkog FED-a Jerome Powell najavio je kako su male šanse da će FED kamate sniziti u srpnju te da će se to vrlo vjerojatno dogoditi u rujnu. FOTO: TOM BRENNER/REUTERS/PIXSELL

S druge strane Atlantskog oceana, u eurozoni stopa inflacije u ožujku je, prema preliminarnoj procjeni Eurostata, pala na 2,4 posto, s 2,6 posto u veljači, i tako je sve bliže ESB-ovu cilju od dva posto. Kako je za Reuters komentirao Guy Miller, glavni tržišni strateg kompanije Zurich Insurance Group, tržište traži potvrdu da smanjenje kamata dolazi u lipnju. U suprotnom, na tržištu kapitala mogle bi se dogoditi značajne turbulencije. Kako sada stvari stoje, s priličnom se sigurnošću može reći da je lipanjsko rezanje kamata gotova stvar. Posebice zato što takvi signali dolaze od guvernera koji nisu skloni prebrzom snižavanju cijene novca. To prije svega vrijedi za nizozemskog guvernera Klaasa Knota koji je izjavio da bi “potpisao smanjenje u lipnju”, a toj se ideji ne protivi ni Robert Holzmann, guverner austrijske središnje banke, također na glasu kao jedan od “jastrebova”. Holzmann traži da se promijeni monetarna politika Europske središnje banke te je u najnovijem intervjuu za Reuters poručio kako ona treba prestati sa subvencioniranjem poslovnih banaka u eurozoni i srezati im kamatnu stopu koju dobivaju za deponirane viškove likvidnosti.

Trenutno komercijalne banke imaju 3,2 bilijuna eura viška likvidnosti koji drže kod ESB-a po kamatnoj stopi od četiri posto, pa su ESB i mnoge središnje banke eurozone završile poslovanje u prošloj godini u dubokom minusu.

‘Članovi Upravnog vijeća žele vidjeti da se rast plaća postupno usporava, da profiti poduzeća apsorbiraju dio toga’, kaže Šošić

„Nema razloga unutar monetarne politike zašto bismo trebali nuditi takvu subvenciju“, poručuje austrijski guverner koji je član 26-članog Upravnog vijeća ESB-a u kojem sjedi i guverner HNB-a Boris Vujčić. On se zalaže, kao i još neki guverneri središnjih banaka eurozone, da se poveća postotak rezervi na koje banke ne mogu dobivati spomenutu kamatu od četiri posto, sa sadašnjih jedan na između pet i 10 posto. ESB je lani zabilježio gubitak od 1,3 milijarde eura, što je prvi put od 2004. da ima negativan rezultat. Podsjetimo, viškovi likvidnosti komercijalnih banaka pojavili su se nakon što je, radi oporavka od globalne financijske krize 2008., ESB provodio program velikog otkupa vrijednosnih papira, a kamate na novčane depozite su tada bile niske i nisu bile velik trošak. S pojavom inflacije, promijenila se (pooštrila) monetarna politika i referentne kamate su postepeno narasle i sada su značajan trošak.

Europski ekonomisti smatraju kako je ESB-u u donošenju odluke o rezanju kamata važnije da pred sobom ima makroekonomske podatke koji su uglavnom s očekivanjima te institucije, za razliku od američkog FED-a koji želi vidjeti poboljšanje. No valja podsjetiti kako zadatak američke središnje banke nije samo održavanje stabilnosti cijena, odnosno kontrola inflacije, već i održavanje pune zaposlenosti.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić kaže da članovi Upravnog vijeća žele biti sigurni da će se inflacija pravovremeno spustiti na ciljanu razinu od dva posto. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Kao protuargument i dalje stoji rast cijena usluga, koje se tvrdoglavo drže na četiri posto, što odražava daljnji rast plaća. Središnja banka eurozone više je puta naglasila kako je kretanje plaća možda i najvažniji faktor o kojem ovisi kad će krenuti u smanjenje kamatnih stopa.

I dok se inflacija u većini država eurozone usporava, u Hrvatskoj je situacija nešto drugačija. Godišnja stopa inflacije u ožujku, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosi 4,1 posto. Najviše su poskupjele usluge, a Hrvatska ima i najveću stopu inflacije među svim zemljama eurozone, visokih 4,9 posto. “Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u ožujku 2024. u odnosu na ožujak 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,1%, dok su u odnosu na veljaču 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,9%”, objavio je Državni zavod za statistiku. Poražavajuće je da prema podacima Eurostata Hrvatska ima najveću stopu inflacije među svim zemljama eurozone. Inflacija u Hrvatskoj iznosi 4,9 posto, a od četiri posto inflacija je veća u još samo dvije zemlje, Estoniji (4,1 posto) i Austriji (4,2 posto). Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u Hrvatskoj u ožujku porasle za 0,9 posto, što je trostruko snažnije nego u veljači. Iz Eurostatovih podataka vidljivo je da je u većini europskih zemalja inflacija pala u odnosu na veljaču. “Glavni doprinos inflaciji u Hrvatskoj dolazi iz sektora usluga, a to bi se moglo nastaviti dolaskom turističke sezone. Cijene rastu sve dok se ne sretnu s opadajućim djelovanjem krivulje potražnje, odnosno sve dok ih ljudi više nisu spremni platiti”, rekao je prošloga tjedna guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić te je dodao i kako se “često zaboravlja da je u Hrvatskoj kumulativna stopa inflacije u razdoblju otkad je počela rasti druga najniža među zemljama srednje i istočne Europe” te da nižu kumulativnu stopu ima samo Slovenija, a tekuća stopa viša je nego u većini tih zemalja, ali “još uvijek kumulativno ne dostiže razine koju su te zemlje vidjele”.