Znanstvena monografija ‘Zlatarstvo u Zagrebu 1450. ‒ 1550. – Liturgijski predmeti i nakit’ Arijane Koprčine, objavljena u biblioteci Tesoro u izdanju Školske knjige i zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt (MUO), dobila je ovih dana vrijedno priznanje struke. Riječ je o godišnjoj nagradi za najbolju knjigu koju će Društvo povjesničara umjetnosti (DPUH) dodijeliti voditeljici Zbirke metala u Muzeju za umjetnost i obrt te autorici mnogih studija i kataloga posvećenih zlatarstvu u Hrvatskoj.

Ovom je vizualno izvrsno opremljenom knjigom Arijana Koprčina okrunila svoj dosadašnji rad na tom području, ističe se u objašnjenju ovogodišnjih nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske koje će biti svečano dodijeljene 28. lipnja u Arheološkome muzeju u Zagrebu.

“Ponosni smo što je Školska knjiga suizdavač tog raskošno opremljenog djela, s više od 450 fotografija predmeta primijenjenih umjetnosti, među kojima se ističu luksuzno posuđe i nakit izrađen za biskupe i visoki kler. Zlatarstvo u Zagrebu 1450. ‒ 1550. – Liturgijski predmeti i nakit prva je znanstvena monografija koja obrađuje navedenu temu i obogaćuje nacionalnu povijest umjetnosti i kulturnu baštinu mnogim spoznajama i detaljima, zanimljivim stručnoj, ali i široj javnosti”, izjavila je urednica knjige i glavna urednica izvanudžbeničkog programa Školske knjige Miroslava Vučić.

Istaknula je da interdisciplinaran pristup analizi zlatarske građe, koji je autorica sustavno provela u monografiji, nije uobičajen u domaćim granicama. Zlatarska građa, liturgijsko posuđe i nakit, koje su zlatari za biskupe i visoko svećenstvo izradili od zlata i srebra te ukrasili dragim kamenjem, uprizoruju vrijeme i kulturološke promjene toga kasnosrednjovjekovnog i ranomodernog doba u kojemu je Hrvatska zaustavila prodor Osmanlija prema srednjoj Europi. Odabrani primjerci zlatarske građe svjedoče o većem broju iznimno kvalitetnih radova koji su ostali sačuvani zahvaljujući spletu sretnih okolnosti u nesretnim vremenima.

Autorica knjige Arijana Koprčina. FOTO: Zoran Jelaca

Zlatarski predmeti kasnosrednjovjekovnog i ranonovovjekovnog razdoblja izvedeni u stilu kasne gotike i renesanse, sačuvani u Zagrebu i na prostoru biskupije, najdragocjenija su i najistaknutija cjelina zlatarske baštine na području kontinentalne Hrvatske. Među najvrednijim srebrnim i zlatnim predmetima ističu se pokaznice, kaleži, pastorali i kotlić sa škropilom iz ostavština biskupa Osvalda Thuza, Luke Baratina i Šimuna Erdődyja.

“Iako su tadašnje zlatarske narudžbe podjednako obuhvaćale i liturgijsko srebro i profane izvedbe, nakit i uporabni predmeti poput pokala, vrčeva, pladnjeva i žlica danas su iznimno rijetki. Prodavali su se, dijelili među nasljednicima, pretapali za izradu novog i modernijeg posuđa, pa ih stoga gotovo i nema u privatnom ili današnjemu muzejskom posjedu”, izjavila je autorica knjige Arijana Koprčina.

Luksuzni crkveni i riznički predmeti u vrijeme nastanka bili su namijenjeni uporabi, a zatim čuvanju te povremenoj uporabi, primjerice, tijekom blagdana. I to je jedan od razloga zašto su, unatoč izazovnim povijesnim okolnostima, sačuvani do danas. Monografija Zlatarstvo u Zagrebu 1450. ‒ 1550. – Liturgijski predmeti i nakit daje izniman uvid u velik i reprezentativan fundus riznice zagrebačke katedrale koja čuva najvredniju crkvenu građu kontinentalne Hrvatske.