Do 1. listopada, kad počinje nova akademska godina, sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu trebala bi biti sazvana jer u protivnom taj fakultet neće moći donositi ikakve odluke vezane uz normalno poslovanje te institucije. Ispričalo je to za Nacional nekoliko zaposlenika tog fakulteta, docenata i viših predavača koji smatraju da bi dekan Vlatko Previšić sjednicu trebao sazvati u četvrtak, 22. rujna, na dan kad je predviđena.

Ali isti izvori kažu da je to gotovo pa nemoguć scenarij jer bi to značilo da Previšić na dnevni red sjednice mora staviti i točku o svom razrješenju zato što njegovu smjenu traži većina članova tog vijeća. Postoji i drugi scenarij, prema kojemu bi dekan sazvao sjednicu istog datuma, ali bez te točke, ili pak treći scenarij prema kojem bi zaštitarska služba zabranila ulazak nekim članovima Fakultetskog vijeća ili studentskim predstavnicima koji su, odlukom Rektorata, suspendirani i o novim će se studentskim predstavnicima odlučivati skoro.

Četvrti scenarij je također moguć, a prema njemu bi dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu čekao izbor nekih članova Vijeća, s obzirom na to da 1. listopada određenom, nemalom broju članova tad istječe dvogodišnji mandat u tom fakultetskom tijelu koje, prema statutu fakulteta i zakonima, donosi sve odluke vezane za funkcioniranje te visokoškolske institucije. Stoga bi Previšić, smatraju Nacionalovi izvori, s novim ljudima mogao donositi drugačije odluke.

to su mogući scenariji dodatnih zapleta krize koja na Filozofskom fakultetu traje već mjesecima, točnije od travnja kad su se u javnost plasirale tvrdnje da postoji namjera integracije Filozofskog i Katoličko-bogoslovnog fakulteta, protiv čega su se pobunili studenti Filozofskog fakulteta. Sve je ostalo na pokušaju, po nekima ponajviše zbog činjenice da je Fakultetsko vijeće izglasalo nepovjerenje dekanu zbog pritisaka studenata koji nisu željeli integraciju dvaju studija.

Iako je Fakultetsko vijeće donijelo odluku o smjeni dekana, Previšić je na sjednicu Vijeća u lipnju tu točku – o svom razrješenju – stavio na dnevni red kao zadnju i kad se Vijeće o njoj trebalo očitovati, jednostavno je napustio prostoriju. Tražio je 60 dana za očitovanje, nakon čega je prošlog tjedna rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, inače bivši dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, donio odluku o suspendiranju studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću. Kao objašnjenje je ponuđeno to da njihov broj nije dobro raspodijeljen s obzirom na godinu studija. Budući da su na sjednici Fakultetskog vijeća sudjelovali nelegalno izabrani članovi, objašnjeno je u odluci Senata Sveučilišta u Zagrebu – koji čine dekani svih fakulteta zagrebačkog sveučilišta – odluka Fakultetskog vijeća ne može biti legalna pa se stoga Previšić ne može smijeniti. Međutim, tajnica Fakulteta navela je da taj rok za očitovanje od 60 dana nije zakonski, nego instruktivan, što znači da bi se odluka o Previšićevoj smjeni mogla donijeti jednostavnim glasovanjem o toj točki na prvoj redovitoj sjednici, a ona je zakazana 22. rujna.

Predstavnici zaposlenika Filozofskog fakulteta ne žele da priča stane na ovome i protive se odluci rektora jer bi to značilo, kažu Nacionalovi izvori, da su sve odluke koje je Fakultetsko vijeće donijelo od ožujka 2015. kad su studentski predstavnici izabrani, bile nezakonite, a ne samo ova o smjeni dekana. Isto tako, Nacionalovi izvori smatraju da rektor Boras stoji uz Previšića od početka njegova izbora pa je, po njihovu uvjerenju, gotovo nemoguće da će Boras odlučiti bilo što da ne ide Previšiću na ruku. Unatoč tome što rektor i Senat, prema navodima Fakultetskog vijeća, za poništenje odluke o Previšićevoj smjeni nemaju zakonsku osnovu, ona je svejedno na snazi. Jedan od načina da se Previšić smijeni bila bi rektorova suspenzija do koje neće doći, a pritisak koji studenti nameću nema previše utjecaja na dekana.

U cijeloj priči, saznaje Nacional, moglo bi još nešto biti sporno. Neki zaposlenici, članovi Fakultetskog vijeća, neće dozvoliti da studentski predstavnici koji su donedavno također bili članovi, ne prisustvuju sjednici ako ona ipak bude sazvana. Neki će se članovi Vijeća izgleda suprotstaviti ako zaštitarska služba na ikoji način ikome onemogući ulazak u dvoranu. Zaštitarsku službu angažirao je nedavno dekan zato što se, kako je u priopćenju medijima objasnio, na Filozofskom fakultetu stvorila atmosfera medijskog linča i ometanja normalnog rada. Isto će napraviti ako se ikome onemogući ulazak na sjednicu plenuma Filozofskog fakulteta zakazanu u srijedu, 21. rujna. Odluke plenuma nikako nisu obvezujuće, ali pritiskom plenum može djelovati na neke odluke, kako se to već nekoliko puta pokazalo u slučaju integracije s Katoličko-bogoslovnim fakultetom.

Upravo je plenum, na koji slobodno može doći bilo tko, odnosno ne mora biti zaposlenik ili student Filozofskog fakulteta, razlog za još veće svađe. Dekan Previšić je putem objave za medije rekao da “plenum nije zakonom, statutom ili drugim akademskim aktima predviđeni oblik organiziranja studenata, nego samozvano izvaninstitucionalno tijelo s kojeg se upućuju političke poruke. Na Sveučilištu i fakultetu, u akademskoj zajednici, nije dopušten bilo kakav oblik političkog djelovanja. Dobrom voljom ovog i prošlih dekana plenum je toleriran, ali samo kao potpuno neformalan studentski forum za raspravu o problemima studentske populacije. Plenum se nažalost izrodio u paralelno političko tijelo izvan akademskih okvira koje je svoje političke odluke počelo nametati fakultetskim tijelima preko nelegalno izabranog Studentskog zbora”.

S Previšićem se slaže i rektor zagrebačkog sveučilišta Boras, kako saznaje Nacional iz izvora bliskih rektoru. Boras se, tvrde Nacionalovi izvori, neće previše petljati u cijeli ovaj slučaj, ali smatra da je plenum, odnosno ljudi koji dolaze na plenum, veliki problem jer nisu na ikakav način povezani s Filozofskim fakultetom te je tako politika dobila produženu ruku na fakultetu, što po njemu nikako nije dobro.

A nije dobro ni to da na Filozofskom fakultetu, tvrde neki zaposlenici, vlada atmosfera toliko loša da se ne sjećaju kad je bilo toliko nervoze, stresa, otvorenih trzavica. Ono što je isto tako problem je to da mnogi zaposlenici, kako smatraju Nacionalovi sugovornici, iz straha za svoj ili posao svojih podređenih neće glasovati protiv dekana, iako bi to željeli. Kako su objasnili za Nacional, mnogi pročelnici odsjeka – a na Filozofskom fakultetu postoje 22 odsjeka s više od stotinu katedri te nekoliko znanstveno-istraživačkih zavoda, nastavnih centara, lektorata i drugih radnih jedinica, koji pod sobom imaju profesore, docente i više predavače – nekoliko puta dobili su “poruku” da se pokoravaju odlukama dekana.

Kako kažu Nacionalovi izvori, radilo se i još se radi o otvorenim ucjenama koje su se uglavnom sastojale u tome da se netko iz nekog odsjeka neće primiti u zvanje docenta ili profesora ako pročelnik odsjeka napravi išta protivno volji ili odluci dekana. Osim ucjena, tvrde upućeni, neke su pročelnike odsjeka nazivali kući, a bilo je i još ima suptilnijih metoda navođenja na to da se dekana sluša i njegove odluke poštuju. Stoga je upitno koliko zaposlenici mogu biti složni u tome da se Previšića proba zaustaviti u pokušajima, kako kažu, ignoriranja zakona i tjeranja svoje volje.

O svemu tome, o čitavoj drami koja mjesecima traje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sigurno će se još puno toga govoriti, mnoge će se odluke donositi, mnoge svađe i rasprave voditi. Ono što je sigurno je to da će studenti, posebno brucoši koji tek počinju akademski život, to najviše osjetiti na svojoj koži, posebno ako dekan ne sazove sjednicu Vijeća bez koje službeno ne može početi akademska godina jer se na njoj moraju donijeti važne odluke, poput izbora stručnih suradnika ili promjene i raspored satnice predavanja.