Iz SDP-a su se u četvrtak oglasili o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi. Predlažu žurnu izmjenu “sramotne odredbe” po kojoj se država ima pravo upisati na jedinu nekretninu i nekretninu u kojoj živi korisnik neke od naknada socijalne pomoći.

“Tražimo da se mijenja članak 293. na način da se iz zabilježbe izuzme nekretnina u kojoj korisnik živi. SDP je od početka upozoravao da je ovakva odredba diskriminirajuća prema sugrađanima koji su korisnici neke od socijalnih naknada jer njih i njihove obitelji dovodi u još nepovoljniji socijalni položaj, odnosno dodatno ih osiromašuje”, stoji u priopćenju upućenom medijima.

Podsjećaju i da je SDP-ova saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić više puta otvorila ovu temu, zadnji put prije nekoliko dana tijekom saborske rasprave o opozivu predsjednika Vlade.

“Tada je Vlašić Iljkić Plenkovića upitala zbog čega Vlada ne mijenja spornu zakonsku odredbu te istaknula „da to nije nikakva socijalna pomoć, već lihvarski zajam. Predsjednik Vlade nije želio konkretno odgovoriti na ovo pitanje”, navode u SDP-u.

Vlašić Iljkić je upozorila i da je zbog ovakve odredbe došlo do pada korisnika socijalne pomoći jer se najsiromašniji sugrađani boje da će njihova, sada mahom maloljetna djeca, jednog dana ostati na ulici, bez krova nad glavom.

“Iako su se pri donošenju Zakona o socijalnoj skrbi u listopadu 2022. u Vladi hvalili da će korisnici neke od mjera socijalne pomoći bolje živjeti te da će se njihov broj povećati, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odredbom o zabilježbom države na jedinu nekretninu korisnika, doprinijelo da je danas broj korisnika sve manji”, upozoravaju na Iblerovu trgu te ističu kako poražavajućim smatraju podatak prema kojem je u prvoj polovici 2022. godine bilo čak 3365 izvršnih i pravomoćnih postupaka prestanaka prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Za cijelu 2022. godinu još uvijek nisu dostupni svi podaci.

“Dakle, korisnici odustaju od pomoći za osnovne životne potrebe jer ne žele zabilježbu na nekretninu u kojoj stanuju. Inače, trend pada socijalne pomoći prisutan je godinama. Prema službenim podacima 2018. godine bilo je  39.628  korisnika; 2019. bilo je 35.103 korisnika, 2020. bilo je 34.004 korisnika, a 2021. godine 30.701 korisnika”, ističu u SDP-u.

Novim Zakonom o socijalnoj skrbi iz 2022. godine uvedena je zabilježba tražbine već na prvu nekretninu korisnika, dok se ranije to činilo samo kada je netko imao više od jedne nekretnine. Pri tome, dodatno zbog manjka informacija i pojašnjenja građani nisu sigurni što zabilježba tražbine na nekretninu zapravo podrazumijeva i boje se “uknjižbe na svoju kuću ili stan u kojem žive”. Prema dostupnim informacijama, najmanje 530 građana je iz tog straha odustalo od primanja ove naknade, iako nemaju sredstva za osnovne životne potrebe.

“Iako Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike misli da je time sustav bolje uređen, smatramo spornim da se jedina nekretnina korisnika u kojoj živi dovodi u pitanje i uopće vrši zabilježba. Na taj način se djeca siromašnih roditelja dovode u položaj da ne mogu naslijediti jedinu nekretninu, bez zabilježbe i postupaka dokazivanja da li su u mogućnosti vratiti isplaćena sredstva koje su njihovi roditelji koristili za osnovne životne potrebe”, naglašavaju SDP-ovci.

Smatraju kako nije smjelo doći do toga da se u Zakon uvrsti štetna odredba te podsjećaju kako je pri donošenju Zakona SDP jasno upozoravao što će se dogoditi, kao i ukazivao na brojne druge nelogičnosti u Zakonu o socijalnoj skrbi koje vladajući HDZ ne želi ni saslušati.

“Ministar Piletić  je jučer, tek nakon medijskog pritiska, najavio da će ići u izmjenu sramotne odredbe o državnoj zabilježbi na jedinu nekretninu korisnika socijalne pomoći, mada nije jasno rekao kada bi to moglo biti. SDP je zato danas uputio izmjene Zakona kako više ne bi bilo gubljenja vremena i kako bi se iste mogle što prije implementirati. Građani koji su u strahu ne smiju više čekati”, zaključili su u SDP-u.