Nakon što je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić najavio zakonske izmjene vezane za uklanjanje zabilježbe na nekretninu za primatelje socijalne pomoći, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada Marija Barilić u četvrtak je govorila o tome hoće li se i kada mijenjati ta zakonska odredba te što zabilježba znači za korisnika socijalne pomoći, a što za njegove nasljednike.

Barilić je pojasnila kako se do 2014. godine zabilježba stavljala na sve nekretnine korisnika zajamčene minimalne naknade. Zakonske izmjene najavila je za četvrti kvartal 2024. godine putem Nacionalnog programa oporavka.

“Mi ćemo svakako unutar Ministarstva sjesti i dogovoriti se kada će to biti. U ovom trenutku ne mogu vam reći točan datum”, kazala je ravnateljica nadležne uprave za HRT.

Pojasnila je i da zabilježba postoji više od trideset godina.

“Od 2014. pa do veljače 2022. godine stavljala se na druge nekretnine, ne na jedinu nekretninu korisnika zajamčene minimalne naknade, nego na druge”, naglasila je te dodala da je pučka pravobraniteljica već ukazivala da takva odredba nije jasno uređena i mogla je rezultirati time da će smanjivati broj korisnika zajamčene minimalne naknade.

Barilić kaže i da, što se tiče korisnika zajamčene minimalne naknade, država ne postaje vlasnik njihove nekretnine na koju je stavila zabilježbu.

“Upisuje se zabilježba samo u slučaju da se radi o određenom korisniku zajamčene minimalne naknade koji je u vrijeme svoje smrti još uvijek korisnik. Kada se provodi ostavinski postupak, u situacijama kad postoji zabilježba na nekretnini javni bilježnik poziva područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad da se vidi točno s koje osnove je ta zabilježba i koliko iznosi taj dug”, istaknula je.

“Što se tiče duga, to je iznos primljene zajamčene naknade”, rekla je Barilić te kazala da ne mora imati kamate, nego ovisi o pojedinoj situaciji.

“To se odnosi na nasljednike, povrat duga. S tim da ako nasljednici jesu u situaciji da oni taj dug ne mogu vratiti pod zakonskim propisom uređeno je na koji način se provodi otpis duga. Kada njihova sredstva za život jesu niska, propisano je u pravilniku, postoji mogućnost otpisa duga” rekla je Barilić te istaknula da je broj korisnika socijalne pomoći padao krajem prošle godine, ali da je krajem veljače zabilježen rast.

Prema podacima područnih ureda hrvatskih centara za socijalni rad, identificirano je 530 korisnika koji su odustali od ove naknade upravo iz tog razloga, dodala je ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku.