Kremlj je napad na graničnu rusku regiju Belgorod u utorak predstavio kao dokaz potrebe nastavka rata protiv Ukrajine. 

“Ovo još jednom potvrđuje da ukrajinski borci nastavljaju svoju aktivnost protiv naše države”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov, a prenosi ruska novinska agencija Interfax u utorak.

Zbog toga je potrebno rusko djelovanje, nastavio je Peskov.

“Ti napori će se nastaviti, kao i specijalna vojna operacija kako bi se u budućnosti spriječili takvi prodori”, dodao je glasnogovornik.

U ponedjeljak je skupina vojnika koji su se predstavili kao ruska opozicija napali okrug Grajvoron u regiji Belgorod, tik uz granicu s Ukrajinom. Moskva tvrdi da je riječ o Ukrajincima, što Kijev odbacuje. Rusija tvrdi i da je napad gotov te da je eliminirala neprijatelja, dok druga strana tvrdi da oni još traju.

Lokalne vlasti prenose kako je ubijeno najmanje osmero civila, a devet sela je evakuirano, prenosi agencija dpa.

Napad je stvorio „veliku zabrinutost”, rekao je Peskov, dodavši da ruski predsjednik Vladimir Putin zbog toga ipak neće sazvati specijalnu sjednicu Nacionalnog sigurnosnog vijeća.

Glasnogovornik Kremlja nije dao detalje o broju napadača, kazavši kako će to u narednom vremenu biti pitanje za sigurnosne agencije.

 Europska komisija obećala je Ukrajini novu pomoć u vrijednosti 1,5 milijarde eura

Riječ je o četvrtoj tranši pomoći za Ukrajinu uz 18 milijarda eura planiranih kroz mikrofinancijski paket pomoći, a vijest je potvrđena iz Bruxellesa.

“Od početka godine, platili smo 7,5 milijarda mikrofinancijske pomoći. To financiranje znatno je pokrilo hitne financijske potrebe”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Time će se pokriti isplata plaća i mirovina te primjerice održavanje bolnica, škola i skloništa za raseljene.

Pomoć Ukrajini uvjetovana je jačanjem vladavine prava i većom transparentnošću u trošenju novca.

Prema tim uvjetima, iduća pomoć Ukrajini bit će isplaćena na u lipnju.

Od početka rata u veljači 2022., Ukrajina je primila oko 70 milijardi eura pomoći.

Ta brojka uključuje financijsku, humanitarnu, vojnu te pomoć za proračun iz Europske unije, zemalja članica u EU-a i europskih financijskih institucija.

EU i njegove članice odlučne u isporuci streljiva Ukrajini

Države članice Europske unija isporučile su Ukrajini do danas 220 tisuća komada topničkih granata i 1300 granata i učinit će sve da ostvare zacrtani cilj o isporuci milijun komada u godinu dana, izjavio je u utorak visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Borrell je objavio te podatke na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara obrane država članica EU-a, na kojem je glavna tema bila vojna potpora EU-a Ukrajini. To je veliki skok u odnosu na podatke od prije desetak dana, kada je bilo isporučeno 140 tisuća granata.

Na sastanku je sudjelovao i hrvatski ministar obrane Mario Banožić koji je rekao da “Hrvatska aktivno doprinosi radu projekata zajedničke nabave od samog početka”.

“Hrvatska će pružati pomoć Ukrajini u borbi za samostalnost i neovisnost ali istovremeno raditi na održavanje dostatnih količina streljiva u nacionalnim zalihama”, rekao je Banožić.

Države članice EU-a u ožujku su dogovorile plan da će Ukrajini isporučiti milijun komada streljiva u godinu dana. “Učinit ćemo sve da ispunimo taj cilj”, rekao je Borrell.

Ukupna vrijednost vojne potpore država članica EU-a i Europskog instrumenta mirovne pomoći od početka napada na Ukrajinu dosegnula je 10 milijardi eura, rekao je visoki predstavnik.

Istaknuo je da svi ministri obrane država članica rekli da će nastaviti s vojnom potporom Ukrajini.

Na sastanku ministara obrane sudjelovao je i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

On je nakon sastanka rekao da to što ukrajinski piloti prolaze obuku na borbenim zrakoplovima F 16 ne znači da NATO sudjeluje u sukobu.

“Mi pomažemo Ukrajini i podupiremo njezino pravo na obranu, ali to ne znači da su NATO i države saveznice strana u sukobu”, rekao je Stoltenberg.