Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Hrvatskoj, predstavljeno u petak na otvaranju Noći knjige, pokazalo je trend pada čitanosti u odnosu na posljednje dvije ili tri godine te stagnaciju u kupovini knjiga u posljednje četiri godine.

Istraživanje je pokazalo da je najmanje jednu knjigu u posljednjih godinu dana pročitalo 40 posto ispitanika, a usporedbom rezultata dobivenih prošle godine, uočeno je da se čitanost nije znatnije promijenila jer je 2022. godine na isto pitanje pozitivno odgovorilo 42 posto ispitanika.

Međutim, u odnosu na posljednje dvije do tri godine, uočen je trend pada čitanosti. Tako je 2020. godine bar jednu knjigu pročitalo 49 posto ispitanika, 2021. 45 posto, a 2022. 42 posto.

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koji pročitaju 2 knjige na godinu, a najveći postotak čitatelja pročitane knjige posuđuje u knjižnici (47 posto), knjige kupuje 40 posto, od prijatelja ih posuđuje 31 posto, na dar knjigu dobije 26 posto ispitanika, a 6 posto njih knjige kopira ili skida s interneta.

Pročitanu knjigu češće od prosjeka kupuju osobe u dobi od 26 do 35 godina (54 posto), dok je na dar češće dobivaju oni najstariji (36 posto).

Svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca pa s obzirom na prijašnja istraživanja anketari zaključuju da kupovina knjiga stagnira u posljednje četiri godine, a najviše je ispitanika kupilo jednu knjigu.

Češće od prosjeka kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina (28 posto), visokoobrazovane osobe (40 posto), osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13.000 kuna (24 posto) te osobe koje žive na području Zagreba i okolice (27 posto).

Istraživanje je pokazalo da pada kupovina beletristike, a raste kupovina priručnika. Knjižara je i dalje prvo mjesto kupovine, dok je kupovina na internetu jednaka je prošlogodišnjoj, a zanimljivija je mlađoj populaciji, dok kupovinu na kiosku preferiraju stariji.

Kao najčešći razlog nekupovanja knjiga ispitanici i dalje navode pomanjkanje interesa (56 posto), dok financijske razloge navodi 17 posto ispitanika.

Sadržaje na internetu čita 63 posto, a e-knjige čita 7 posto ispitanika

Sadržaje na internetu čita 63 posto ispitanika, a od svih sadržaja na internetu, i dalje prioritet imaju dnevne novine (51 posto), koje u najvećoj mjeri čitaju osobe u dobi od 26 do 55 godina (64 do 74 posto), a najmanje najmlađi (36 posto) i najstariji (25 posto).

E-knjige čita 7 ispitanika, kupuje ih 1 posto ispitanika, a češće ih čitaju osobe između 16 i 35 godina te visokoobrazovani.

Interes za kupovinom dobre knjige bez obzira na njezinu cijenu i mjesto kupovine je nepromijenjen – i dalje postoji kod 13 posto ispitanih. Udio onih koji smatraju da je internet najbolji i najefikasniji način kupovine knjiga jednak je onom od prije tri godine, a online akcije predstavljaju poticaj za kupovinu knjiga za 15 posto ispitanika.

I dalje prevladava mišljenje da konzumacija sadržaja na internetu i ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga.

Posjećenost promocija knjiga te različitih festivala i sajmova ostala je nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu. Barem jednom godišnje promociju knjige posjeti 18 posto ispitanih, dok 13 posto koristi svaku priliku za posjećivanje festivala i sajmova knjiga.

Manifestacije posvećene knjigama na čitanje motiviraju isti broj ljudi kao i lani – 20 posto.

I dalje oko tri četvrtine članova knjižnica smatra da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem knjiga te da imaju sve naslove koji ih zanimaju.

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika u razdoblju od 1. ožujka do 15. ožujka 2023., a za Zajednicu nakladnika i Hrvatsku gospodarsku komoru proveo ga je Ured za kreativnu analizu – Kvaka.