HŽ Infrastruktura nastavlja s projektima ulaganja u modernizaciju željezničke infrastrukture u Hrvatskoj uz značajnu financijsku potporu fondova Europske unije. Iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF) odobrena su sredstva za još jedan projekt HŽ Infrastrukture koji će, nakon što bude dovršen, podići razinu sigurnosti željezničkog prometa u Hrvatskoj. Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) i HŽ Infrastruktura su 11. studenoga ove godine sklopile sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt pod nazivom „Poboljšanje željezničke infrastrukture – uspostava sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i tehničke kontrole“ vrijedan ukupno 17,07 milijuna eura. Sporazumom je predviđeno da se bespovratnim sredstvima osigura 85 posto ukupnih prihvatljivih troškova projekta, odnosno 14,50 milijuna eura, a preostalih 15 posto prihvatljivih troškova (2,56 milijuna eura) sufinancirat će se sredstvima državnog proračuna.

Projektom je previđeno uvođenje sustava za automatsku kontrolu željezničkih vozila u pokretu i to na dionicama koje se nalaze na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora, odnosno na pravcima od Rijeke preko Zagreba do granice s Mađarskom te od Zagreba preko Savskog Marofa do državne granice sa Slovenijom. Paralelno s tim pravcima sustav će biti uveden i na drugom dijelu Osnovne mreže, od Zagreba do granice sa Srbijom. Cilj je projekta povećati sigurnost i interoperabilnost na spomenutim dionicama te doprinijeti daljnjem razvoju Transeuropske prometne mreže (TEN-T). U okviru projekta će se na devet lokacija na hrvatskoj željezničkoj mreži uspostaviti mjerne postaje s pripadajućom opremom koja će pomoću senzora prikupljati podatke o različitim parametrima vozila na pruzi te će se ti podaci razmjenjivati među kolodvorima. Projekt također uključuje aktivnost upravljanja projektom i vidljivosti.

Hrvatskom željezničkom mrežom vozi u prosjeku 630 putničkih i 115 teretnih vlakova dnevno. Trenutačno u Hrvatskoj tehničko osoblje obavlja poslove sigurnosti, zaštite i tehničke kontrole vlakova i vagona u željezničkim kolodvorima i terminalima, ranžirnim kolodvorima i kolodvorima za održavanje. Kontrole se provode vizualnim pregledom, taktilnim pregledom, zvučnim pregledom i jednostavnim mehaničkim odnosno analognim mjernim alatima. Ugradnja opreme u sklopu ovoga projekta omogućuje pregledavanje nekih parametara željezničkih vozila dok su u pokretu.Mjerne postaje i pripadajuća oprema ugradit će se na devet lokacija: šest na Mediteranskom koridoru i tri na drugom dijelu Osnovne mreže. Ugradit će se dva tipa uređaja za automatsku kontrolu željezničkih vozila, koji se razlikuju po vrsti senzora/detektora na pojedinim lokacijama.

Prvi tip mjerne postaje sastoji se od sustava za nadzor (ili mjerenje) temperature osovinskih ležajeva, kočnih diskova i oboda kotača, sustava za nadzor gabarita vlaka, sustava za detekciju visećega tereta, dinamičke vage, sustava za detekciju ravnih dijelova oboda kotača, radiofrekventnog sustava za identifikaciju vozila (RFID) te uspostavljanja nadzornih postaja u susjednim kolodvorima s odgovarajućim hardverom, softverom i kabelima za povezivanje. Taj tip opreme bit će ugrađen na otvorenoj pruzi u blizini Brdovca, na dionici Savski Marof – Zagreb; u blizini Jankovaca, na dionici Novska – Tovarnik; u blizini Drnja, na dionici Botovo – Dugo Selo; u blizini Drivenika, na pruzi Zagreb – Rijeka; te u blizini Sikirevaca, na pružnoj dionici Strizivojna-Vrpolje – Slavonski Šamac.

Drugi tip opreme ugradit će se na pružnim dionicama Zagreb – Dugo Selo (približna lokacija Sesvetski Kraljevec) i Novska – Tovarnik (približna lokacija Rajić) te na dvjema lokacijama na pruzi Zagreb – Rijeka (u blizini Gornjih Dubrava i Moravica). Taj tip mjernih postaja sastoji se od sustava za nadzor (ili mjerenje) temperature osovinskih ležajeva, kočnih diskova i oboda kotača, dinamičke vage, sustava za detekciju ravnih dijelova oboda kotača, radiofrekventnoga sustava za identifikaciju vozila (RFID) te uspostavljanja nadzornih postaja u susjednim kolodvorima s odgovarajućim hardverom, softverom i kabelima za povezivanje. Projekt „Poboljšanje željezničke infrastrukture – uspostava sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i tehničke kontrole“ prijavljen je u veljači ove godine na CEF-ov poziv Promet – Predefinirani projekti na koridorima Osnovne mreže i predefinirani projekti na drugim dionicama Osnovne mreže. Projekt je u pripremnoj fazi i u ovom je trenutku u tijeku izrada dokumentacije o nabavi. Nakon što otvorenim postupkom javne nabave bude izabran izvođač, uslijedit će proizvodnja opreme koja će se ugraditi na pojedinim lokacijama te naposlijetku izvođenje radova. Za građevinske radove predviđeno je 20 mjeseci, a cijeli projekt trebao bi biti završen 2023. godine.

Instrument za povezivanje Europe (CEF) financijski je instrument za razdoblje od 2014. do 2020. godine namijenjen ulaganju u infrastrukturne prioritete Europske unije u području prometa, energetike i digitalne tehnologije. Osmišljen je radi jačanja i modernizacije trenutačne mrežne infrastrukture na području Europske unije. Projekt „Poboljšanje željezničke infrastrukture – uspostava sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i tehničke kontrole“ nije prvi projekt za koji HŽ Infrastruktura koristi sredstva iz CEF fonda. Do sada su iz istog izvora osigurana sredstva za sufinanciranje ukupno osam projekata: „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“, „Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani“, „Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata“, „Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište“, „Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK – Rijeka, na dionici Oštarije – Škrljevo“, „Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Okučani – Vinkovci“, „Tehnička pomoć za poboljšanje izgradnje kapaciteta upravitelja željezničke infrastrukture u Hrvatskoj“ i „Jačanje suradnje između upravitelja željezničke infrastrukture radi boljeg upravljanja sigurnošću“.

Za razdoblje od 2020. do 2024. godine HŽ Infrastruktura planira ulaganja ukupne vrijedosti 1,8 milijardi eura, a od toga se gotovo 78,7 posto odnosi na projekte sufinancirane iz europskih fondova. Ulaganja su u prvom redu usmjerena na obnovu i modernizaciju pruga i pružnih dionica, izgradnju novih pruga i kolosijeka, rekonstrukciju kolodvora, osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima te elektrifikaciju. Željeznička mreža modernizira se većinom na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora kao sastavnog dijela Transeuropske prometne mreže (TEN-T). | PROMO