Politički krugovi bliski desnom krilu HDZ-a, koje je Andrej Plenković marginalizirao u stranci, pokušat će iskoristiti rezultate popisa stanovništva kako bi dokazali da rezultati posljednjih parlamentarnih i lokalnih izbora nisu vjerodostojni, kao uvod u ozbiljniju destabilizaciju Plenkovićeve vlade. Ta je najava jedan od dramatičnijih pokazatelja da bi šokantno smanjenje broja stanovnika u Hrvatskoj, od deset posto u jednom desetljeću, srednjoročno moglo ozbiljno uzdrmati ključne institucije države, ali i stvoriti ozbiljne političke probleme Plenkoviću i njegovoj vladi. Otkako su u petak, 14. siječnja, objavljeni prvi rezultati popisa stanovništva 2021., iz kojih je jasno kako Hrvatska već godinama doživljava permanentan i potencijalno katastrofičan populacijski pad, Nacional je istražio kako bi se ta spoznaja mogla odraziti na neke od ključnih državnih sustava, ali i kakve bi političke posljedice moglo izazvati opravdano nezadovoljstvo izazvano tim podacima.

“Rezultati parlamentarnih izbora 2020. i lokalnih izbora 2021. namješteni su. Prema našim pretpostavkama, od pet do sedam posto fantomskih birača, koji uopće nisu glasali, uključeni su u rezultat. Netko je zaokruživao umjesto njih; nešto se događalo”, kazao je Nacionalu izvor upućen u izborni sustav, a politički blizak bivšim čelnicima HDZ-a koji su nakon pobjede Andreja Plenkovića izgubili važna mjesta u vladajućoj stranci. No te struje ne kane ostati samo na kuloarskim nagađanjima: odlučili su usporediti biračke popise u pojedinim općinama i gradovima, naročito onima u kojima je HDZ osvojio neočekivano mnogo glasova, s podacima novog popisa stanovništva o broju ljudi koji živi u tim općinama te, na osnovu takve analize, ustanoviti nelogičnosti koje bi mogle ukazivati da dio birača koji su na izborima iskoristili glas naprosto nije mogao glasati.

Tvrdnje o namještenim izborima dolaze iz kruga ljudi politički bliskih bivšim čelnicima HDZ-a koji su nakon pobjede Andreja plenkovića izgubili važna mjesta u vladajućoj stranci. FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

“Prostor za manipulaciju je u tome da glasači s biračkog popisa očito više ne žive u Hrvatskoj. Ljudi su u Njemačkoj ili Irskoj. Zato ćemo analizirati koliko je ljudi otišlo, kolika je izlaznost bila u dijaspori, a kolika u mjestima iz kojih ti ljudi dolaze, pa te brojke usporediti s rezultatima izbora. Uvjereni smo da ćemo pronaći nelogičnosti koje će kompromitirati rezultate izbora”, kazao je naš sugovornik. Pritom računaju na političku podršku svih koji su bili nezadovoljni izborima: kada je lokalnim izborima riječ, u Zagrebu je to, prije svega, Stranka rada i solidarnosti Milan Bandić 365. “Zagreb je najzreliji za takvu analizu, jer je od lokalnih izbora do popisa stanovništva proteklo samo četiri mjeseca, pa vladajući neće moći reći da je u tom razdoblju moglo otići sto tisuća ljudi, što će moći reći kada budemo preispitivali rezultate parlamentarnih izbora iz 2020.”, kazao je Nacionalov sugovornik.

Ali i to kane obaviti. “Sjetite se samo reakcije vrha HDZ-a na parlamentarnim izborima: sami nisu mogli vjerovati tolikom rezultatu. U čudu su se pogledavali: prije izbora svi su bili u panici za rezultate, a kad su oni došli, od trijumfa sebi nisu mogli doći. A pitam: kako je bilo moguće da HDZ tako pobijedi SDP, kad je SDP samo godinu ranije, na izborima za Europski parlament, onako uvjerljivo pobijedio? Pa nije moguće da je SDP samo godinu kasnije dobio toliko manje, kad nisu na vlasti i nisu u tom smislu ranjivi. Također, kako je moguće da HDZ, uz 65 tisuća birača u Rijeci, uz toliki odljev stanovništva, dobije više od dvadeset tisuća glasova, i to bez ikakve ozbiljne stranačke organizacije u gradu? Uvjereni smo da je netko zaokruživao biračke listiće kojih je bio veliki višak, a sumnjamo da se to događalo na razini Državnoga izbornog povjerenstva”, iznosi ozbiljne sumnje sugovornik Nacionala.

‘Sasvim je moguće da je na izborima bilo manipulacija, ali tu se više ništa ne može učiniti’, smatra politički analitičar Žarko Puhovski. FOTO: NFOTO

Bile te sumnje uvjerljive ili ne, one svjedoče o političkom i institucionalnom potresu što ga je izazvalo objavljivanje već i prvih službenih podataka popisa stanovništva 2021. Odljev četiristo tisuća stanovnika u deset godina, s podatkom o tome da je Hrvatska današnji broj stanovnika imala posljednjih put 1948. – i to u jedinstvenom razdoblju prve istinske državne samostalnosti u povijesti hrvatskog naroda – na javnost je djelovala poput deprimantnog vala, usprkos tome što se uvelike pretpostavljalo da će rezultati biti baš takvi kakvi jesu. No poslije tog prvog razočaranja i spoznaje da nijedan od uzroka populacijske katastrofe neće biti lako otkloniti, razotkrili su se i novi problemi: činjenice, na primjer, da su gotovo sve ključne državne statistike pogrešne. Tako se, primjerice, doznalo da popis birača sadrži tek dvjestotinjak tisuća imena manje od broja stanovnika – točno 3.690.623 birača – što je posve nemoguće, jer se procjenjuje da u Hrvatskoj živi oko sedamsto tisuća maloljetnika bez prava glasa. Ako je, dakle, ta računica točna, to bi značilo, ugrubo, da je na popisu hrvatskih birača prekobrojno gotovo pola milijuna imena.

Nije ništa bolje ni s popisom zdravstvenih osiguranika; štoviše, u Hrvatskoj je, prema postojećim službenim podacima, dvjesto tisuća zdravstvenih osiguranika više nego što u zemlji živi stanovnika: Hrvatska je 3. siječnja imala čak 4.097.903 zdravstveno osiguranih građana. Istodobno postaje jasno da će ubuduće patiti i lokalna razina vlasti, jer se broj vijećnika u predstavničkim tijelima županija, gradova i općina određuje prema broju stanovnika na tim područjima, pa je jasno da će se broj vijećnika smanjivati, u nekim slučajevima, poput Osječko-baranjske i Šibensko-kninske županije, i za priličnu brojku od šest vijećnika. Očito je, dakle, da će promijenjena struktura stanovništva države uzdrmati ključne institucionalne sustave, a to bi, potpomognuto općim političkim nezadovoljstvom koje se neprestano akumulira, moglo rezultirati i ozbiljnijim političkim potresima, naročito ako javni pritisak potakne nesuglasice i u samoj vladajućoj stranci.

Čuju se mišljenja da se Hrvatska ipak ne kreće prema ikakvom ozbiljnijoj političkoj neizvjesnosti, premda se slažu da objava rezultata popisa stanovništva jest snažan udarac nacionalnoj samosvijesti. “Nedvojbeno je da rezultati popisa pokazuju da je država u ogromnom neredu”, složio se za Nacional redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Berto Šalaj. “Svi podaci objavljenih posljednjih dana pokazuju da ni nakon trideset godina nismo uspjeli urediti državu i institucije i da smo, u tom smislu, još uvijek u povojima. To je tragično”, konstatira Šalaj, ali i ocjenjuje kako to svejedno neće ugroziti položaj Plenkovićeve vlade. Opozicija je slaba, slaže se Šalaj, a i parlamentarna većina, premda tanka, izrazito je čvrsta, tvrdi on. “Osovina HDZ plus manjine neće se raspasti tek tako. Pupovac je, vidjeli smo, išao u Banju Luku, i o tome se govorilo dva ili tri dana, ali već je zaboravljeno. S druge strane, ne dogodi li se neka enormna politička korupcija, u koju bi bio uključen i sam Plenković, manjine će podržavati njegovu vladu. Sve u svemu, ne vidim što bi se moralo dogoditi da bi vlada bila ugrožena, osim nekog ekstremnog slučaja. Koalicija i parlamentarna većina ostat će stabilna, premda to ne mora nužno značiti da je to dobro. Štoviše, mislim da bi hrvatskome političkom sustavu trebalo više prevrata, nestabilnosti i promjena, ali ocjenjujem da se to, u ovom slučaju, neće dogoditi”, kazao je Šalaj za Nacional.

Slično misli i Žarko Puhovski. “Sasvim je moguće da je na izborima bilo manipulacija, ali tu se više ništa ne može učiniti”, kazao je Puhovski Nacionalu. “Objava rezultata popisa neće ozbiljno uzdrmati Plenkovićevu vladu: prvo zato što je parlamentarna većina čvrsta, a drugo zato što ova vlada naprosto nije odgovorna za katastrofalne populacijske podatke”, ocjenjuje analitičar.

‘Rezultati popisa nedvojbeno pokazuju da je država u ogromnom neredu, ali to neće ugroziti položaj plenkovićeve vlade’, tvrdi profesor Berto Šalaj. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Postoji, međutim, prostor za to da i Plenkovićeva vlada pragmatično iskoristi rezultate popisa stanovništva, kako bi argumentirala prijeku potrebu za reformama. Neposredno uoči objave tih rezultata, naime, mediji su neslužbeno prenijeli dijelove plana ministra zdravstva Vilija Beroša o zdravstvenoj reformi koja predviđa smanjenje broja zdravstvenih osiguranika za tristo tisuća ljudi. Taj je plan u javnosti doživio rutinske oštre kritike, a onda je, nekoliko dana kasnije, objavljeno kako u Hrvatskoj živi dvjesto tisuća manje ljudi nego što je zdravstvenih osiguranika. Ministar Beroš uistinu nije mogao očekivati povoljnijeg argumenta za svoju reformu od toga. Žarko Puhovski smatra da bi Plenkovićeva vlada takve argumente barem djelomice mogla iskoristiti: “Trebalo bi ozbiljno poraditi na važnim stvarima, kao što su popis zdravstvenih osiguranika ili birački popisi. Posljednji objavljeni podaci dobar su povod za reforme takve vrste, ali mislim da se o ugrozi Vlade ne može govoriti ni u tragovima”, ocjenjuje Puhovski. On drži kako bi zdravstvena reforma možda i mogla biti provedena, naročito zato što je zdravstveni deficit neizdrživ, a još ga pogoršava pandemija, ali, sve u svemu, nije uvjeren da je Andrej Plenković uistinu reformski orijentiran premijer. “Uvjeren sam da nije zainteresiran za reforme. Njega zanima stabilnost, što i sam neprestano govori, i sva je prilika da će se do sljedećih parlamentarnih izbora uspjeti održati s postojećom parlamentarnom većinom”.

Da Plenković nije reformski premijer misli i Berto Šalaj. “Kada je o zdravstvenoj reformi riječ”, kaže, “svi mi znamo da je javna tajna kako ljudi, posebno u Slavoniji, žive i rade u Irskoj, a kad imaju zdravstvenih problema dolaze u Hrvatsku, jer se nisu odjavili. To je još jedan pokazatelj da država sve ovo vrijeme nije bila u stanju riješiti takve probleme i to bi, dakako, mogao biti povod da se kaže kako je krajnje vrijeme za uvođenje reda u sve sustave koji pate od sličnih problema, pa ako treba i radikalnim reformama”, kaže analitičar. “Ali”, nastavlja, “sumnjam da će se to dogoditi, jer je jasno da je Plenkoviću i HDZ-u glavni cilj ostati na vlasti, a ne provoditi reforme. Istina je: ako je ikad vrijeme za reforme, onda su to predstojeće dvije godine, 2022.i 2023., u kojima nema nikakvih izbora. Vlada ima sve to vrijeme da provede reforme i pomakne neke stvari, ali ja sam prema tome vrlo skeptičan. Naravno da ćemo slušati o reformama i kako treba mijenjati Hrvatsku; ali iz dosadašnjeg iskustva s Plenkovićevim načinom vladanja, i s HDZ-om ovakvim kakav jest, bojim se da te procese u iduće dvije godine nećemo dočekati”.