Područje zaštite zviždača u Hrvatskoj regulirano je Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je na snagu stupio početkom srpnja 2019., no s obzirom na to da je Zakon donesen prije EU Direktive o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, potrebno ga je uskladiti. Stoga je na javno savjetovanje stavljen Nacrt prijedloga novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. U Hrvatskoj, kao i u drugim članicama EU, krajnji rok za implementaciju Direktive i usklađivanje zakonodavstva je 17. prosinca ove godine.

Direktiva nalaže uvođenje mehanizama zaštite prijavitelja nepravilnosti koji, između ostalog, uključuju sprječavanje odmazde i učinkovitu zaštitu, odnosno zabranjuju se svi oblici odmazde te ih je potrebno sankcionirati. Ako je zviždač izložen osveti, trebao bi imati pristup savjetima i odgovarajućim pravnim sredstvima, primjerice mjerama za zaustavljanje uznemiravanja na radnom mjestu ili sprječavanje otpuštanja. Teret dokazivanja u takvim će slučajevima biti na osobama ili organizacijama koje će morati dokazati da njihov postupak nije osveta protiv zviždača, a zviždači će uživati zaštitu i u sudskim postupcima.

Iz Centra za zaštitu zviždača ovih su dana ponovno podsjetili da je zaštita zviždača ključan instrument u borbi protiv korupcije i svih ostalih nepravilnosti u našem društvu. Zbog toga je, kažu, i sam Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti izuzetno značajan strateški dokument. No, iako je važan, javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti traje samo 20 dana, a sam je Nacrt objavljen sa zakašnjenjem, što je uzrokovalo mnoge nedostatke, neusklađenosti i manjkavosti u prijedlogu Zakona, upozorili su iz Centra za zaštitu zviždača.

“Zviždači se često izlažu velikom osobnom riziku. Oni mogu biti otpušteni, tuženi, stavljeni na ‘crnu listu’, zanemareni, stigmatizirani te, nažalost, napadnuti ili ubijeni. Zviždači imaju važnu ulogu u razotkrivanju koruptivnih djela i drugih nepravilnosti koja prijete javnom interesu Hrvatske i pravnoj stečevini Europske unije. Prijavom nepravilnosti poslodavcu ili pučkom pravobranitelju te javnim razotkrivanjem, zviždači imaju priliku spriječiti nepovoljne događaje, reducirati žrtve te financijska sredstva i troškove. Zaštita zviždača od osvete, nepoštenog postupanja ili štetnih radnji potiče i ohrabruje zaposlenike da prijave nepravilnosti što povećava vjerojatnost da se nepravilnosti na vrijeme spriječe, otkriju ili kazne.”

Robert Ravenšćak, predsjednik Centra za zaštitu zviždača za nacional.hr ističe kako je prilikom transponiranja EU Direktive u hrvatsko zakonodavstvo potrebno iskoristiti priliku za zatvaranje zakonskih rupa i nedostataka postojećeg Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, ali i  osigurati sveobuhvatnu i učinkovitu zaštitu za sve zviždače u skladu s međunarodnim standardima i najboljom svjetskom praksom. “Također, novim je Zakonom potrebno omogućiti bolju zaštitu zviždača u pogledu prijava kod kršenja šireg hrvatskog zakonodavstva te uvesti ili zadržati povoljnije odredbe od onih navedenih u Direktivi. Jer, kako i sama Direktiva propisuje, transponiranje ‘ni pod kojim uvjetima ‘ ne smije predstavljati temelj za smanjenje razine zaštite već naprotiv, za povoljniji tretman zviždača kod prijave nepravilnosti u vezi europskog, ali i cjelokupnog nacionalnog zakonodavstva.”

Robert Ravenšćak

Ravenšćak za nacional.hr izdvaja nekoliko najvažnijih preporuka za izmjene Nacrta prijedloga zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a s ciljem jače i učinkovitije zaštite zviždača. “Mogućnost anonimne prijave prvi je najvažniji dio Zakona, koji je istovremeno nedovoljno uređen. Prijava nepravilnosti nije i ne smije biti shvaćena kao anonimno ‘cinkarenje’ ili podmuklo širenje nadzora nad javnim ili privatnim poslovnim procesima, već kao podrška modernom europskom pravu koja doprinosi otkrivanju svih oblika korupcije. Bez obzira radilo se o prijevari, neekonomičnom ili nezakonitom ponašanju prijava nepravilnosti je alat koji može spasiti živote, pomoći u zaštiti ljudskih prava i promicanju poštivanja zakona. Svi dosadašnji hrvatski slučajevi otkrivanja nepravilnosti – Ankica Lepej, Vesna  Balenović, Damir Mihanović, Jasmina Jovev- potvrđuju da je realno očekivati pokušaj neke vrste osvete od strane poslodavca. Stoga, biti anoniman uvelike pomaže u zaštiti zviždača, dok istovremeno povoljno pozitivno utječe na broj prijava. Svakako treba imati na umu da zviždači vlastiti identitet žele sakriti iza anonimne prijave zbog straha od osvete ili želje da se ne sudjeluje u daljnjim postupcima, a ne zato što je prijavljena nepravilnost lažna ili neozbiljna. S obzirom da Direktiva ostavlja mogućnost anonimne prijave te da praksa preporučuje njenu uspostavu predlažemo dodatno urediti dio koji se odnosi na anonimnu prijavu, a s ciljem poticanja i promicanja korištenja anonimne prijave kao legitimnog izbora zviždača.”

Photo:Željko Mrsić/Pixell

Ravenšćak nadalje ističe kako je potrebno uvesti obvezu svim poslodavcima u javnom sektoru i svim tijelima javne vlasti da, bez obzira na broj zaposlenih, moraju osigurati mogućnost unutarnjeg prijavljivanja za svoje zaposlenike i sve osobe iz radnog okruženja. “Također, Zakonom treba obuhvatiti i zaštititi i one zviždače koji prijavljuju poslodavca, a kod kojeg više nisu u radnom odnosu. Isto tako, treba uvesti pravo zviždača na savjetovanje i psihosocijalnu pomoć, novčanu nagradu , besplatnu pravnu pomoć te propisati maksimalnu zaštita zviždača bez ikakvih preduvjeta, što  uključuje i dokazivanje vjerojatnosti da jest ili bi mogao biti žrtva osvete zbog prijave nepravilnosti. U dijelu Zakona koji obrađuje i definira sudsku zaštitu zviždača te Inspektorat i poslodavce u njegovoj primjeni treba uvesti minimalne rokove gdje je god to moguće, a sve u cilju maksimiziranja efekata zaštite zviždača. Isto tako, potrebno je uvesti rok od 20 dana u kojem povjerljiva osoba, bez iznimke, mora obavijestiti zviždača o poduzetim radnjama po zaprimljenoj prijavi te propisati obvezu povjerljive osobe o redovnom izvještavanju zviždača te dodatno, nakon svake promjene u postupku.”

Od ostalih važnih preporuka za donošenje novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti Centar za zaštitu zviždača predlaže povećanje kazne za prekršitelje Zakona te omogućavanje zaštite i za organizacije civilnog društva koje pomažu zviždačima. Također, ističu da se odredbama zakona ne propisuje niti promovira promicanje sprječavanja nepravilnosti jačanjem svijesti građana o nužnosti sigurnog prijavljivanja nepravilnosti radi zaštite javnog i nacionalnog interesa, što predstavlja nedostatak institucijske i zakonodavne podrške te prevencijskog momenta. Centar predlaže i promjenu naziva u Zakon o zaštiti zviždača.

Vezano na dosadašnju primjenu zakona, u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu navodi se kako je tijekom 2020. postupala po 45 prijava, od kojih je 13 preneseno iz 2019. Od 32 novozaprimljene, deset ih se odnosilo na državna tijela, sedam na javne službe, pet na jedinice lokalne i regionalne samouprave, pet na poslodavce u gospodarstvu i obrtu, tri na tijela s javnim ovlastima te dvije na pravne osobe čiji je osnivač ili u kojima RH i lokalne i regionalne samouprave imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo. Prijavitelji su se obraćali Pučkoj pravobraniteljici povodom različitih nepravilnosti, pri čemu su neki isključivo prijavljivali nepravilnosti, dok su neki tražili i zaštitu zbog štetnih radnji uvjetovanih prijavom. Relativno mali broj prijava tumači se činjenicom da građani nisu u pravoj mjeri  upoznati sa zakonom niti zaštitom koja se zviždačima pruža.