Nekoliko dana prije izbora novog vodstva Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Nacionalu se javilo više osoba koje žele upozoriti i rasvijetliti loše stanje unutar tog sindikata, za koje smatraju odgovornom aktualnu predsjednicu

Nacionalu se uoči izbora novog vodstva Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH javilo više osoba, članova toga sindikata, koje žele upozoriti i rasvijetliti loše stanje i niz nepravilnosti za koje smatraju odgovornom Ivu Šušković, aktualnu predsjednicu koju optužuju da je izvela niz manevara i manipulacija kako bi osigurala pobjedu na izborima koji će se održati 8. prosinca 2023. „Osim što je otkazima i isključenjima tijekom zadnjih godina eliminirala trojicu vrlo ozbiljnih protukandidata koji su pokazali ambicije da umjesto nje budu na čelu Sindikata, Sinišu Kuhara, Mladena Pavlovića i Niku Stjepovića, naša predsjednica je u pripremi 8. Sabora napravila niz nepravilnosti i izravnih kršenja Statuta SDLSN-a, a zbog prikrivanja i manipulacije financijskim stanjem, stvarnim podacima i pravnim postupcima u procesu utvrđivanja stvarnog duga Sindikalne štedno kreditne unije (SŠKU) prema SDLSN-u, dovela do toga da je u postupku stečaja SŠKU-a, koji je zbog gubitaka likvidirala Hrvatska narodna banka, napravila veliku financijsku štetu ovom sindikatu, jer Trgovački sud u Zagrebu nije prihvatio veliki dio potraživanja Sindikata u imovini Sindikalne štedno kreditne unije. Predsjednica je u pokušaju uskraćivanja stvarnih informacija oko SŠKU-a zaratila i s Nadzornim odborom SDLSN-a i Statutarnom komisijom jer je, protivno Statutu, Nadzornom odboru onemogućila rad“, ističe jedan od naših izvora, dugogodišnji član i dužnosnik Sindikata iz Zagreba koji će se među 141 delegata naći na 8. Saboru SDLSN-a 8. prosinca.

Ivu Šušković javnost je upoznala tijekom osmotjednog štrajka sudskih službenika ovog proljeća i ljeta, drugog po duljini u hrvatskoj povijesti, iz kojeg je izašla sa simpatijama javnosti i osjećajem pobjednika zbog izborene 12-postotne povišice plaća te uključivanja sindikalnih predstavnika u pregovore oko zakona i uredbi od 1. siječnja 2024. kojima će se regulirati koeficijenti i plaće državnih i javnih službenika. „Sada bi ljudi mogli napokon mogli shvatiti da je Iva Šušković dugo odbijala ideju o štrajku, oklijevala ući u sukob s Vladom, isključivo štiteći svoju poziciju, radi čega je iz Sindikata čak isključila stvarnog kreatora i najvećeg zagovornika štrajka Mladena Pavlovića, bivšeg predsjednika Odbora pravosuđa Sindikata, koji je puno ranije htio organizirati štrajk, jer su postojali svi uvjeti. Ali se tome protivila predsjednica i isključila ga iz Sindikata zbog ‘ekstremizma’. Ovog ljeta se ona okoristila štrajkom i trijumfirala“, napominje Nacionalov izvor.

Između ostalog Ivu Šušković se proziva da je u pripremi Sabora napravila niz nepravilnosti i izravnih kršenja Statuta SDLSN-a, a zbog prikrivanja postupaka u procesu utvrđivanja duga Sindikalne kreditne unije

Drugi Nacionalov sugovornik vidi da će nakon izbora novog predsjednika ili aktualne predsjednice SDLSN-a najvažnija tema ovog sabora biti izmjene Statuta. „Najzanimljiviji je ovaj obračun predsjednice s Koordinacijom Zagreb, što je vidljivo po broju delegata koji s područja Zagreba dolaze na Sabor. Na prošlom Saboru SDLSN-a 2019. prisustvovalo je 20 delegata iz koordinacije Zagreb i Grada Zagreba, dok će ih ove godine biti 14. Imamo izabranu koordinatoricu i jednog člana Glavnog povjereništva i povjerenika podružnice za Gradsku upravu Grada Zagreba. Dakle, samo tri člana Glavnog povjereništva su s područja Zagreba, dok ih je na početku mandata Ive Šušković bilo šest. Po predloženim izmjenama Statuta SDLSN-a Zagreb bi imao županijskog povjerenika i samo dva člana Glavnog povjereništva. Uvodi se drugi koordinator koji prema predloženim izmjenama, kao ni prvi, neće biti član Glavnog povjereništva. A to, prema željama predsjednice neće biti ni povjerenik sindikalne podružnice za Gradsku upravu Grada Zagreba. Ovo je prvi put da se ta moćna podružnica podređuje županijskom povjereništvu i dobiva status koji ima svaka druga podružnica u Hrvatskoj. Na prijedlog predsjednice toj je podružnici ukinut poseban račun i sredstva od članarine prikupljena u toj podružnici. Očito, predsjednica hoće Zagreb kao najbrojnije središte SDLSN-a staviti u Glavnom povjereništvu pod svoju kontrolu, a perfidno se obračunati s koordinatoricom Marijom Paun i povjerenikom za Gradsku upravu Grada Zagreba Vladom Korbarom“, ističe naš sugovornik napominjući kako bi Zagreb koji okuplja trećinu članstva Sindikata u Glavnom povjereništvu trebao imati od 5 od 28 članova, po kriteriju jedan na 1500 članova.

„Postoji težnja da se povećaju već ionako prevelike ovlasti predsjednice SDLSN-a“, ističe naš prvi sugovornik. „Ovlasti predsjednice među članstvom se već nazivaju faraonskim, a sad se predlaže da predsjednik može sazivati sjednice Nadzornog odbora i Statutarne komisije SDLSN-a. To je nečuveno i protustatutarno, jer ta tijela nadziru rad predsjednika. Nadzorni odbor upravlja financijskim sredstvima Sindikata, a Statutarna komisija ima ovlasti poništiti odluke predsjednika koje nisu u skladu sa Statutom. Ta tijela za svoj rad odgovaraju samo Saboru Sindikata, koji ih i bira. Predsjednica ih prijedlogom izmjena pokušava podrediti, jer su u sukobima tijekom 2021. i 2022. Nadzorni odbor na čelu s Igorom Babićem, i Statutarna komisija koju vodi Josip Vučković, pokazali zavidnu objektivnost u nadzoru rada i problemima sa Sindikalnom štedno kreditnom unijom te se suprotstavili samovolji Ive Šušković“. I to nije sve. „“Prijedlog izmjene Statuta SDLSN-a da predsjednik ubuduće samostalno upravlja s 30.000 eura je nevjerojatan korak ka potpunoj uzurpaciji vlasti u ovom sindikatu. Već je samostalno upravljanje predsjednika s iznosom od 13.200 eura previše. Gotovo svi naši računi nisu veći od 30.000 eura, pa se izglasavanjem ovakvo perfidnog prijedloga dovodimo u situaciju da predsjednik/predsjednica upravlja svim sredstvima Sindikata. To je posebno opasno u situaciji kad je naša sadašnja predsjednica nametnula praksu da se, unatoč odlukama Statutarne komisije SDLSN-a, legalno izabranom Nadzornom odboru Sindikata ne dostavljaju materijali na temelju kojih bi se mogao provesti nadzor nad upravljanjem financijskim sredstvima SDLSN-a“, ističe Nacionalov sugovornik koji nas uvjerava da „predsjednica praktički ima na raspolaganju ukupno devet milijuna kuna (oko 1.190.000 eura) sindikalnog novca koji će moći trošiti na vlastitu promociju, poput nedavne čajanke pokraj bazena u Tuheljskim toplicama, nakon završenih kandidacijskih postupaka za članove Glavnog povjereništva. Doista ne razumijem, ako predsjednik SDLSN-a bude imenovao i pregovaračke odbore, što će nam onda Glavno povjereništvo Sindikata. Jedino da se jednom godišnje obvezno sastane pokraj bazena u Tuheljskim toplicama kako bi raspravljalo o financijskom izvještaju koji su u ruke dobili na samoj sjednici i nad kojim Nadzorni odbor SDLSN-a nije ni proveo nadzor“, rezigniran je naš sugovornik, ali se nada da delegati Sabora 8. prosinca ipak predsjednici neće pomoći u realizaciji toga scenarija. „O tome zašto više nismo reprezentativni sindikat, koliko smo članova izgubili, o tome nema ni jedne riječi. Najbolje ljude se isključuje iz Sindikata, a zbog ovakvih propusta nitko od vodstva ili članova Glavnog povjereništva nije niti odgovarao, niti će biti i simbolično kažnjen. Treba samo vidjeti rješenje Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti od 13. studenoga 2023. da se shvati da među predstavnicima 11 sindikata u Pregovaračkom odboru sindikata u postupku pregovora o sklapanju kolektivnog ugovora nema predstavnika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH. Godine 2013. imali smo 15.397 članova u državnoj upravi, 2021. imali smo 5450 članova. Gubitak je 1243 člana godišnje“, nadopunjuje ga naš zagrebački sugovornik.

Ivu Šušković javnost je upoznala tijekom osmotjednog štrajka sudskih službenika ovog proljeća i ljeta, drugog po duljini u hrvatskoj povijesti, iz kojeg je izašla sa simpatijama javnosti i osjećajem pobjednika zbog izborene 12-postotne povišice plaća. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL, Nacional

No obojica Nacionalovih sugovornika upozoravaju na zadnju odluku Glavnog povjereništva, na zadnjoj sjednici toga tijela u ovom mandatu. „Pod točkom ‘razno’ ovo Glavno povjereništvo poslušno stavlja izvan snage Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta stručnih službi SDLSN-a. Prije četiri godine zadnja odluka Glavnog povjereništva je bila da se tadašnji predsjednik SDLSN-a Boris Pleša, predsjednik u tri mandata koji više nije mogao na izbore, zadrži u radnom odnosu u Sindikatu i nakon isteka mandata. Tu je odluku provela Iva Šušković jer je Pleši, unatoč ozbiljnim propustima, dala ugovor o radu i zadržala ga na plaći u SDLSN-u dvije godine i dva mjeseca nakon isteka mandata“, istakao je naš sugovornik, nezadovoljan praksom koju nije mogao spriječiti i koja se sada ponavlja. „Sada predsjednica radi identičan korak. Zadnji prijedlog Glavnom povjereništvu je stavljanje izvan snage toga pravilnika jer u njemu ne postoji niti jedno slobodno radno mjesto na koje bi bila raspoređena. Da te odluke nema, predsjednica Iva Šušković, ako izgubi na izborima 8. prosinca 2023., bila bi nezaposlena. Izglasavanje takve odluke puno govori – ni aktualna predsjednica nije uvjerena u svoju pobjedu“, ističe naš drugi sugovornik o praksi uhljebljivanja u SDLSN-u.

No središnje mjesto svih nedaća Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika je ugovor o poslovnoj suradnji koji je Sindikat, zastupan po tadašnjem predsjedniku Borisu Pleši, 30. ožujka 2012. sklopio sa Sindikalno štedno kreditnom unijom, zastupanoj po upravitelju Ivanu Ihasu, još jednom bivšem predsjedniku SDLSN-a. Sindikat je tim ugovorom o pokriću gubitaka SŠKU-a pokrio gubitak Unije u iznosu od 5.592.133,55 kuna. „Taj iznos, piše u ugovoru, Unija će nadoknaditi Sindikatu kroz bonus kamate tijekom sljedećih pet godina prije završnog računa. Na taj iznos za pokriće gubitaka Sindikat neće obračunavati kamate. U tome trenutku kod Sindikalne štedno kreditne unije su deponirana novčana sredstva u ukupnom iznosu od 9.491.424 kune. Unija se obvezuje Sindikatu na deponirana sredstva plaćati kamatu u visini od najmanje 2,5 posto“, istakao je Nacionalov sugovornik. „Dovoljno je pogledati zapisnik sa sjednice Nadzornog odbora SDLSN-a održane 19. veljače 2021. da se shvati kako sanacija SŠKU-a nije uspjela, odnosno koliko je novca ‘spaljeno’ prije deset godina, da Sindikalno štedno kreditna unija ne samo da nije vratila dug Sindikatu, nego je nakon deset godina spašavanja završila u stečaju. U financijskom izvještaju Sindikata za 2020. utvrđuje se da u prihode od kamata SŠKU-a i dalje nisu uključene bonus kamate na iznos od 5,6 milijuna kuna prema ugovoru iz 2012. i prema odluci Glavnog povjereništva iz 2017. o produljenju vraćanja navedenog duga do 30. ožujka 2022. Po navedenom ugovoru nije vraćena ni kuna glavnice. Predsjednik Nadzornog odbora Unije Darko Lesar, županijski povjerenik SDLSN-a za Osječko-baranjsku županiju i član Glavnog povjereništva Sindikata, imao je obvezu provjeriti dokumentaciju i odgovor o povratu duga dati Glavnom povjereništvu Sindikata početkom prosinca 2020., što nije učinio. Na upite Nadzornog odbora Sindikata zašto nema izvještaja o provjeri dokumentacije SŠKU-a, predsjednica Iva Šušković je odgovorila da je Uprava Unije to odbila, jer se radi o poslovnoj tajni, što je smiješno, a na upit članova Nadzornog odbora je li po naputku Glavnog povjereništva iz 2017. tadašnji predsjednik Sindikata Boris Pleša zaključio aneks ugovora o produljenju vraćanja duga, predsjednica je odgovorila da ne zna. I neka članovi Nadzornog odbora o tome sami pitaju zaposlenika Sindikata Plešu. Očigledno, Pleša nikad nije sklopio s Unijom aneks ugovora, a o tome je predsjednica namjerno uskratila podatke. Nakon što je predsjednica Iva Šušković uskratila članovima Nadzornog odbora i uvid u dokumentaciju i korespondenciju s odvjetničkim uredom koji je angažirala za izradu dubinske analize poslovanja Unije od 2000. do 2021., došlo je do obostranog verbalnog konflikta, pa je Iva Šušković napustila sjednicu. Taj su postupak članovi Nadzornog odbora ocijenili neprihvatljivim jer je ona zakonski zastupnik SDLSN-a i prema Statutu odgovorna za materijalno-financijsko poslovanje. Tu je početak sukoba članova Nadzornog odbora s predsjednicom i taj sukob bi mogao kulminirati obračunom i na predstojećem Saboru. Sramotno je za Sindikat da je predsjednik Nadzornog odbora Igor Babić morao zatražiti tumačenje Statutarne komisije o dužnostima predsjednice kad su u pitanju materijalno-financijski poslovi i obveze prema Nadzornom odboru. Predsjednik Statutarne komisije Josip Vučković ih je dostavio u listopadu 2021. Predsjednica nije bila impresionirana, a Vučković je postao nepoželjna osoba“, naglasio je naš sugovornik ključne točke pregleda očigledno neuspješnih ulaganja Sindikata u Sindikalnu štedno kreditnu uniju.

Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu od 16. studenogA 2023. u stečajnom postupku nad Sindikalnom štedno kreditnom unijom utvrđene su tražbine viših isplatnih redova i osporene tražbine IV., V. i Vi. reda. FOTO: Nacional

„Ali članovi Nadzornog odbora Sindikata su zaključili da i članovi Nadzornog odbora unije i članovi Glavnog povjerenstva SDLSN-a o tome problemu uskraćuju informacije, pa se radi o neprihvatljivom i očiglednom sukobu interesa“, naglašava naš drugi sugovornik. „Članovi Glavnog povjereništva SDLSN-a koji su obnašali dužnosti u Sindikalno štedno kreditnoj uniji nisu smatrali da se radi o dugu Unije prema Sindikatu, niti su ga priznavali. I naravno, nastao je problem kod priznavanja tražbina SDLSN-a u stečajnom postupku Unije pred Trgovačkim sudom u Zagrebu koji je započeo 2022., nakon što je HNB proveo likvidaciju SŠKU-a. Dobar dio potraživanja od ukupno 5,6 milijuna kuna Sindikat neće moći povratiti. Dobar dio, moguće i većina članova Glavnog povjereništva SDLSN-a su članovi Skupštine Unije, glasovao je za takva financijska izvješća Unije u kojima se u obvezama ne spominje dug prema SDLSN-u, koji je trebao biti definiran aneksom ugovora iz 2017., a do kojeg nije došlo. Očigledni propust Borisa Pleše predsjednica je uzaludno pokušavala prikriti“, ističe Nacionalov zagrebački sugovornik, kojem je nejasno kako je Sindikalna štedno kreditna unija s kamatama na kredite većim od kamata na kredite u komercijalnim bankama završila u stečaju. „I nitko nikada zbog toga nije isključen iz SDLSN-a. A po naredbi predsjednice, jedan vrijedni Niko Stjepović s Mljeta, povjerenik za Dubrovačko-neretvansku županiju, neopravdano je isključen zbog navodnog neposluha“, napominje izvor.

„No Sindikat je kao vjerovnik bivše uprave SŠKU-a i Nadzornog odbora SŠKU-a (Gamilec, Korbar, Čolić, Uremović) trebao dobiti podatak o iznosu za koji je Sindikalna štedno kreditna unija 500 četvornih metara svoga poslovnog prostora u Radničkoj cesti 22, temeljem kupoprodajnog ugovora iz 2008., prodala poznatom zagrebačkom odvjetniku Marijanu Hanžekoviću. Taj prostor danas vrijedi oko 2 milijuna eura“, ističe drugi Nacionalov sugovornik o ovoj temi. „No Sindikat 2018. kupuje od SŠKU-a nekretnine po cijenama iznad tržišnih. Još jedan uzaludni poklon Sindikata Uniji. Unija, opterećena nekretninama u visini od 141 posto u odnosu na temeljni kapital, u ožujku 2018. je dogovorila otkup svih nekretnina od strane Sindikata. Sporazumom je utvrđeno da će Unija Sindikatu namiriti cjeloviti gubitak između kupovne i prodajne cijene, kao i plaćen porez na nekretnine. I to plaćanjem kamatne stope od 5 posto do visine depozita od 2,5 milijuna kuna, kolika je knjigovodstvena vrijednost nekretnina prodanih Sindikatu. Tu razliku u vrijednosti nekretnina koje je SDLSN kupio od SŠKU-a, kao i sigurno nevraćenih 2,8 milijuna kuna, od onih 5,6 milijuna kuna, predsjednica je trebala prijaviti kao potraživanje u stečajnom postupku nad Unijom. I vrlo izvjesno zbog manjkave i nevaljale dokumentacije to je osporeno na Trgovačkom sudu u Zagrebu“, ističe sugovornik. „U financijskim izvještajima SŠKU-a nigdje se ne spominje 2,8 milijuna kuna duga, kao ni obveza namirenja razlike u vrijednosti nekretnina koje je SDLSN kupio od SŠKU-a. Koliko je članova Glavnog povjereništva SDLSN-a povuklo privatni novac iz SŠKU-a od trenutka kad je Glavno povjerenstvo SDLSN-a donijelo odluku o prekidu poslovne suradnje s Unijom do stečaja SŠKU-a? Hoće li netko nešto o tim ogromnim financijskim gubicima Sindikata na Saboru pitati predsjednicu?“ zapitao se naš sugovornik, jer najviše dužnosti u Sindikalno štedno kreditnoj uniji obnašale su osobe koje su bile članovi Glavnog povjereništva SDLSN-a. „I tako sve dok Glavno povjereništvo 25. ožujka 2021. nije raskinulo sve ugovore o oročenim depozitima sa SŠKU-om prije 20. svibnja 2021., i nije htjelo produžiti ugovore o depozitima sa SŠKU-om koji dospijevaju nakon 20. svibnja 2021.“, zaključuje naš sugovornik priču o ovom neuspjelom financijskom projektu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu od 16. studenog 2023. u stečajnom postupku nad Sindikalnom štedno kreditnom unijom utvrđene su tražbine viših isplatnih redova i osporene tražbine IV., V. i Vi. reda. „Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika je osporeno 846.164 eura ili 6.375.422 kune tražbina i to: 1430 eura jer je Sindikat pogrešno obračunao kamate, a 742.201 eura ili 5.592.133,55 kuna zato što potraživanje nije evidentirano u poslovnim knjigama Unije te jer se ističe i prigovor nastupa zastare za koju je odgovorno vodstvo SDLSN-a“, precizan je Nacionalov prvi sugovornik. „Potom je Trgovački sud u cijelosti osporio Sindikatu i 102.532 eura ili 772.527,54 kune jer se prijavljena tražbina odnosi na potraživanje na temelju sporazuma od 20. 3. 2018., po kojem je dužnik uredno izvršavao svoju ugovorenu obvezu, a stečajni vjerovnik neosnovano i dalje obračunavao kamate na ime depozita koji su mu ranijih godina isplaćivani. Već sada znamo da je SDLSN izgubio najmanje 846.164 eura u stečaju SŠKU-a, ali to nije konačna suma. Ovdje se radi o 882.559 eura (6.949.645 kuna) tražbina koje je SDLSN prijavio ali tek u V. isplatnom redu, kao i 6077 eura u Vi. isplatnom redu. Veliko je pitanje koliko će toga SDLSN uspjeti povratiti kad se isplate radnici SŠKU-a i 504 fizičke osobe u I. i II. isplatnom redu. I među delegatima na Saboru SDLSN-a ima nemali broj onih koji su prijavili svoju tražbinu“, naglašava Nacionalov izvor.

„Kako nikad nitko“, kazuju naši sugovornici, „u Sindikatu nije sankcioniran zbog gubitka reprezentativnosti u državnoj upravi i javnim službama, a još manje zbog cirkusa u Sindikalnoj štedno kreditnoj uniji na štetu članova SDLSN-a“ zanimalo nas je pod kakvim su okolnostima iz SDLSN-a isključeni Mladen Pavlović, Niko Stjepović, a Siniša Kuhar dobio je otkaz. „Mladen Pavlović je bio sindikalni povjerenik u Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, član Glavnog povjereništva SDLSN-a, najvišeg tijela Sindikata između dva sabora i predsjednik Odbora za pravosuđe SDLSN-a. Isključen je bez prava na obranu i na žalbu. Isključen je na sjednici na kojoj nije bio, nije pozvan na sjednicu na kojoj se raspravljalo o njegovu isključenju. Odluku o isključenju nikada nije ni dobio. Isključen je jer je kao predsjednik Odbora pravosuđa 2021. zatražio sastanak s ministrom Malenicom bez znanja predsjednice. Kad je ministar Malenica potvrdio termin sastanka, Mladen je obavijestio predsjednicu i glavnu tajnicu Sindikata Mariju Drill Bračić, pa su obje bile prisutne na tome sastanku. Mladen Pavlović je zatražio sastanak s ministrom zbog malih plaća u pravosuđu. Po tome pitanju predsjednica nije ništa poduzimala. Paradoks je da je Mladen neposredno nakon toga isključen iz Sindikata, zbog ‘ekstremnog pristupa’ u zagovaranju štrajka, da bi taj isti Sindikat na čelu s predsjednicom nakon godinu i pol dana organizirao i proveo osmotjedni štrajk u kojem je Iva Šušković pobrala medijsku slavu“, ističe naš sugovornik.

Niko Stjepović zasmetao je predsjednici čim je izrazio ambiciju kandidirati se za predsjednika SDLSN-a. Isključen je u rujnu 2022. zbog, navodno, neovlaštenog slanja e-mailova članovima Sindikata

Niko Stjepović nije bio oduševljen našim pozivom da govori o svojem isključenju. Poslao je svoju prilično šturu izjavu, a o njegovu slučaju kazao nam je naš sugovornik, dugogodišnji kolega. „Niko je bio dugogodišnji sindikalni povjerenik SDLSN-a za Javnu vatrogasnu postrojbu Mljet. U dva navrata je bio izabran za županijskog povjerenika za Dubrovačko-neretvansku županiju, time je u dva mandata bio i član Glavnog povjereništva. Zasmetao je predsjednici čim je izrazio ambiciju kandidirati se za predsjednika SDLSN-a. Isključen je iz sindikata u rujnu 2022. zbog, navodno, neovlaštenog slanja e-mailova članovima Sindikata. Pod pritiskom predsjednice razriješen je dužnosti županijskog povjerenika nakon njezinih riječi: ‘Ako ga vi ne razriješite, mi ćemo ga u Zagrebu isključiti iz Sindikata’. Nakon toga počeo je e-mailovima dostavljati informacije o stanju u SDLSN-u i ostalim povjerenicima, ne samo članovima Glavnog povjereništva. Isključen je bez prava na obranu i žalbu na sjednici kojoj nije prisustvovao. Žalio se nadležnom tijelu na isključenje, kako je rekao ‘zbog verbalnog delikta što je relikt prošlosti’, ali odgovor od Statutarne komisije SDLSN još nije dočekao”, rekao je.

„Slučaj glavnog tajnika SDLSN-a Siniše Kuhara posebno je zanimljiv i apsurdan. Na prošlom Saboru, u prosincu 2019., diplomirana ekonomistica Iva Šušković je izabrana za predsjednicu u drugom krugu glasovanja. Sa 74 naspram 60 glasova pobijedila je protukandidata Sinišu Kuhara“, prisjeća se naš sugovornik. „Glavni tajnik i konkurent Kuhar je već u siječnju 2020. dobio otkaz, na traženje predsjednice jer je počinio ‘propuste’ u radu – nedovoljno podržavajući i prateći predsjednicu prilikom potpisivanja Sporazuma u MUP-u u prosincu 2019., u čiju pripremu uopće nije bio uključen. Kuhar je podnio tužbu Općinskom radnom sudu u Zagrebu zbog utvrđivanja nezakonitosti odluke o otkazu, a onda putem svoga opunomoćenika ponudio sklapanje nagodbe u navedenom sudskom postupku. Kuharu bi se isplatila otpremnina od 250.000 kuna, a njemu bi u Sindikatu prestao radni odnos 31. srpnja 2020. Predsjednica je spremno prihvatila ponuđenu nagodbu, dobila odluku Glavnog povjereništva o isplati navedene otpremnine, dok je ukupni trošak te operacije koštao Sindikat 409.000 kuna. Uz taj iznos za preskupi protuzakoniti otkaz Siniši Kuharu, Sindikat je platio još i troškove dva odvjetnička ureda, troškove suda i istovremeno sedam plaća glavnog tajnika. Ukupno oko pola milijuna kuna, samo da predsjednica ne bi morala gledati Kuhara u prostoru Sindikata, iako je mjesec prije nagodbe, u lipnju 2020., čak potpisala odluku o stavljanju odluke o otkazu izvan snage”, rekao je.

Niko Stjepović o sadržaju e-mailova: ‘Ne želim polemizirati putem medija’

U svojoj izjavi Niko Stjepović je napisao. „O sadržaju e-mailova koje navodite ne želim polemizirati putem medija. To su teme za raspravu na tijelima Sindikata. U četvrtak se održava Sabor SDLSN RH na kojem će biti izabrano novo vodstvo koje će, vjerujem, imati hrabrosti uhvatiti se u koštac s nagomilanim problemima. Žalio sam se na odluku o isključenju budući da mi je oduzeto pravo da iznesem obranu. I još uvijek čekam odluku Statutarne komisije SDLSN-a. Isključen sam na sjednici Glavnog povjereništva na koju nisam ni pozvan, pod točkom ‘Razno’. U materijalima za sjednicu nije bilo navedeno da će se raspravljati o mom isključenju“.

Odgovor Ive Šušković na optužbe članova sindikata SDLSN-a

„Upravo zbog uočenih nepravilnosti u radu SPKU-a, a koje su se događale prije nego što sam u prosincu 2019. godine preuzela vodstvo SDLSN-a, podnijeli smo kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu RH protiv nepoznatih osoba. SŠKU je pravna osoba nad kojom je otvoren stečaj. Sindikat je s obzirom na depozite koje je imao tamo položene, prijavio svoja potraživanja. Sredstvima SŠKU-a upravlja stečajna upraviteljica te predlažem da njoj proslijedite upit vezano za upravljanje stečajnom masom. Nisam upoznata s time da bi postojao Aneks ugovora sa SŠKU-om iz 2017., a radi se o periodu prije mog mandata. Prema dokumentaciji u Sindikatu, moj prethodnik je sklopio ugovor o poslovnoj suradnji sa SŠKU-om 2012. Članovi Nadzornog odbora Sindikata već su tražili od prethodnog predsjednika Aneks ugovora. Pretpostavljam da bi bili upoznati s takvim Aneksom da je postojao. Pod prekidom poslovne suradnje sa SŠKU-om pretpostavljam da smatrate odluku Glavnog povjereništva koje je odlučilo povući depozite Sindikata iz SŠKU-a radi osnivanja Blagajne uzajamne pomoći po uzoru na druge sindikate. Odluka o kupovini nekretnina od SŠKU-a već je bila donesena 2018. godine, sukladno pravilima Sindikata. Nisam u tome sudjelovala niti sam upoznata s time koliko je tada iznosila njihova tržišna vrijednost. Bivši tajnik (Siniša Kuhar, op.a.) razriješen je s te dužnosti na moj prijedlog, odlukom Glavnog povjereništva. Dobio je ponudu drugog radnog mjesta u Sindikatu, što je odbio te je formalno zakonski dobio otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora. Kako na to nije pristao, već pokrenuo sudski spor, zajednički smo zaključili kako je najsvrsishodnije zaključiti sudsku nagodbu te mu je temeljem nagodbe isplaćena otpremnina. Niko Stjepović je isključen iz Sindikata odlukom Glavnog povjereništva 29. rujna 2022. zbog djelovanja suprotnog Statutu, a kakvu djelatnost imenovani i danas nastavlja te se trudi narušiti ugled ovom Sindikatu. Upravo je Niko Stjepović bio predsjedavajući Skupštine SŠKU-a od 2020. do stečaja te je nesazivanjem Skupštine doprinio tome da SŠKU ode u stečaj. SDLSN je kao jedan od najvećih sindikata u RH na značajnom području svoga djelovanja reprezentativan te kolektivno pregovaramo više nego ijedan drugi sindikat. Ako mislite na gubitak reprezentativnosti u državnim tijelima, upućujemo vas na sporne odredbe Zakona o reprezentativnosti protiv kojih smo podnijeli Zahtjev Ustavnom sudu RH za ocjenom suglasnosti toga zakona s Ustavom. Sada u državnoj službi imamo blizu 7000 članova. Brojni naši članovi iskazuju interes za povratkom u SDLSN te nam se članovi žale na nekolegijalno postupanje jednog od policijskih sindikata (SPH).“