Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović govori o sukobu Vlade i predsjednika Zorana Milanovića te otkriva zašto smatra da je glasanje u Saboru o slanju hrvatskih vojnika u NATO-ovu misiju NSATU protivno Ustavu Republike Hrvatske

Nakon sudjelovanja Borisa Rugea, zamjenika glavnog tajnika NATO-a na zajedničkoj sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku i izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a o slanju dvojice hrvatskih časnika u misiju NSATU u Wiesbadenu, razgovarali smo s Ivom Josipovićem, bivšim predsjednikom Republike Hrvatske i stručnjakom za međunarodno kazneno pravo sa statusom profesora emeritusa.

I prije dolaska visokoga dužnosnika NATO-a u Zagreb, Josipović je na N1 televiziji izjavio da se Sabor o tome nije trebao izjašnjavati. To je, po njemu, neustavno. Evo i što je Josipović izjavio na N1 televiziji 11. listopada o glasanju u Saboru, za što je zbog odbijanja predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da potpiše suglasnost za tu misiju sada potrebna dvotrećinska većina glasova saborskih zastupnika.

„Toga nema u Ustavu. Pitam se kako to da najprije Vlada šalje u neustavni postupak na odlučivanje i, isto tako, zašto predsjednik Republike to pušta. Ne znam je li itko čitao Ustav u ovoj zemlji. Takvo dvotrećinsko odlučivanje je u slučaju kada se ide u pravu vojnu misiju, uporabu oružane sile. Kada je riječ o obuci, nema u Ustavu tog dodatka o dvotrećinskoj većini. Možda je to pogrešno, ali naprosto ne postoji. Ovo što Sabor odlučuje nije ustavno jer Ustav mu ne daje ovlast da odlučuje dvotrećinskom većinom o misijama koje nisu borbene i to je svima jasno”, rekao je za N1 televiziju.

NACIONAL: Zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge naglašavao je na sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku i izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini kako misija NSATU nije ratna misija, da NATO neće postati strana u sukobu, niti će zemlje članice postati zbog toga meta ruskog napada. Jer, kako je naglasio, neće pružati logističku potporu izvan teritorija zemalja članica NATO-a. Međutim, potvrdio je da će i dio personala iz misije u Wiesbadenu privremeno biti i u Kijevu, a to je premijer Andrej Plenković sve donedavno opovrgavao. Može li to promijeniti mišljenje oporbe da odustane od negativnog stava prema toj misiji i podrži prijedlog Vlade?

Sumnjam da će doći do značajnijih promjena u opredjeljenju zastupnika hoće li glasati za ili protiv, neovisno o informacijama koje je dao Ruge. Do polarizacije, kako na relaciji „dva brda“, tako i među strankama, primarno je došlo zbog unutarnjih političkih rivalstava. Međunarodno i sigurnosno pitanje je našim političarima važnije kao unutarnje političko pitanje i odmjeravanje snaga vlasti i oporbe. U tom kontekstu, sigurno su ulogu odigrali i predstojeći predsjednički izbori.

NACIONAL: Na izravno pitanje predsjedničke kandidatkinje Marije Selak Raspudić zamjeniku Rugeu je li NATO deklasificirao klasificirani dokument o misiji NSATU na zahtjev, kako je to tvrdio premijer Plenković na njegov osobni zahtjev, iz njegova odgovora postalo je jasno da će i neki časnici misije biti privremeno u Kijevu. Ruge je odgovorio da ne zna na koji dokument zastupnica misli, ali je naglasio da je bilo upućeno samo pismo u kojem je dano pravno tumačenje da NSATU svojim djelovanjem neće biti na jednoj od strana u sukobu u Ukrajini. Kako ste vi shvatili taj odgovor?

Nisam pratio neposredno raspravu u kojoj je sudjelovao Ruge, a nisam vidio ni pravno mišljenje koje spominjete. Neobično je ustvrditi da NSATU neće biti ni na jednoj strani u sukobu kad je misija mišljena kao podrška Ukrajini. Vjerojatno se u spomenutom tumačenju mislilo da neće biti svrstavanja misije u borbenom smislu, u smislu neposredne borbene podrške Ukrajini. NATO je, bez sumnje, na strani Ukrajine izložene agresiji i to nije nikakva tajna ili nepoznanica. Precizniji odgovor na vaše pitanje bilo bi mi moguće dati kada bih točno znao što će časnici misije raditi dok budu na teritoriji Ukrajine.