Nakon međudržavnog skandala i teških riječi na relaciji Sarajevo-Zagreb koji je izazvao članak iz Jerusalem Posta u kojem su citirane navodne izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prenesene sa sastanka s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom o tome kako je Bosna i Hercegovina „vrlo nestabilna i da su je u određenom pogledu preuzeli ljudi povezani s Iranom i terorističkim organizacijama te da je BiH pod kontrolom militantnog islama”, pokazalo se da su odnosi između službenih vlasti Hrvatske i Bosne i Hercegovine na gotovo nikad gorem nivou, ako se ne računa kratkotrajni ratni sukob Hrvata i Bošnjaka tijekom rata. Riječ je tek o posljednjoj u nizu eskalacija verbalnih okršaja koja je pokazala da službena politika Zagreba prema Sarajevu u najmanju ruku nije adekvatna. Jedan od razloga je što se ta politika u vrijeme HDZ-ove vlasti odnosno premijera Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović oslanja na HDZ BiH i njihova predsjednika Dragana Ćovića unatoč tome što se pokazalo da on ne uživa podršku većine Hrvata u Bosni i Hercegovini. Odnose između dviju zemalja, kao i politiku Plenkovićeve Vlade i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za Nacional je komentirao bivši predsjednik Ivo Josipović.

NACIONAL: Postoji li politika Vlade i premijera Andreja Plenkovića prema Bosni i Hercegovini ili se ta „politika” svodi na podršku Draganu Čoviću pod svaku cijenu i bez obzira na sve – a što uključuje i dodjele počasnih doktorata u vrijeme izbora i njegovo navlačenje na raznorazne skupove, uključujući i onaj s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel?

Ako postoji neka suvisla politika Republike Hrvatske prema BiH, onda je ona dobro čuvana tajna. Naime, za nas koji promatramo sa strane, nije vidljiv nikakav koncept, nikakvi kratkoročni i dugoročni ciljevi i nikakve funkcionalne aktivnosti. Zapravo, mislim da se politika svodi na čuvanje bazena glasova koje HDZ ima u BiH i to podilaženjem lošim, nerealnim i nacionalističkim politikama unutar same BiH. Ne treba zanemariti ni utjecaj moćnog hercegovačkog lobija u HDZ-u u Zagrebu. Zapravo, loše politike, ona koju vodi HDZ BiH i ona koji vodi HDZ u Zagrebu, međusobno se hrane s jedinim vidljivim ciljem: očuvanjem vlasti u obje države. Rezultat je vidljiv i bit će sve izraženiji: antagonizacija Hrvata s drugim narodima u BiH i slabljenje njihove pozicije u toj zemlji, a i u međunarodnoj zajednici. Uostalom, sve smo to već vidjeli…

NACIONAL: Zašto Plenković toliko forsira Čovića i znači li to da Plenković onda podržava i njegov pakt s Dodikom? Što to znači za Hrvate u BiH?

Paktiranja po nacionalno-političkoj liniji u BiH rezultat su loše politike koja sigurno neće dati rezultate. Hrvatima ne treba paktiranje s ovom ili onom nacionalnom grupacijom već dogovor svih odlučujućih političkih faktora o funkcioniranju BiH kao multinacionalne i multikulturne države.

NACIONAL: Je li predsjedničina politika prema BiH usuglašena s Vladom i zbog čega predsjednica na neki način zaoštrava svoju retoriku prema BiH?

Nema politike prema BiH pa nema ni usuglašavanja. Predsjednica također pred izbore, retorikom koja je bliska uhu sadašnje politike HDZ-a u BiH, želi osigurati glasove na predstojećim izborima. Pri tome, nije ju briga za posljedice te retorike za Hrvatsku, a ni za Hrvate u BiH.

NACIONAL: U tom kontekstu, vjerujete li uistinu da je novinarka Jerusalem Posta pogrešno prenijela ono što je izrečeno na sastanku s izraelskim predsjednikom i kako tumačite da su hrvatski novinari velikim dijelom automatski stali u obranu predsjednice – a ne kolegijalno u obranu kolegice?

Da, naši su mediji olako prihvatili prilično neuvjerljivo obrazloženje Grabar-Kitarović. Možda je tako i bolje, bolje je da se svi, pa i politički faktori u BiH, pravimo da tome vjerujemo jer je očito da je ova, još jedna, epizoda nesuvislih predsjedničinih eskapada izazvala ozbiljne probleme u odnosima dvaju zemalja. Pri tome, navodna izjava predsjednice, ako je točno prenesena, jest za svaku osudu. Ali za osudu je i način na koji su pojedini političari u BiH reagirali vrijeđajući ne samo predsjednicu nego i Hrvatsku kao državu. Očito je da političkim elitama u obje zemlje treba kavga. Inače, teško je vjerovati da bi ozbiljna novinarka ozbiljne novine napisala tako drastičnu laž kako to proizlazi iz opravdanja predsjednice. Vjerojatno, što je načelno nekorektno prema predsjednici, informacija o izrečenom u tet-a-tet razgovorima s izraelskim predsjednikom došla je iz njegova kabineta. O takvim razgovorima uvijek izlaze samo usuglašene informacije. Siguran sam, da je novinarka izmislila onakvu bombastičnu informaciju, u ozbiljnim bi novinama, a njene to jesu, odmah dobila otkaz.

‘Politika koju smo vodili Jadranka Kosor i ja polazila je od potpunog prihvaćanja suverenosti BiH i načela da se položaj Hrvata treba graditi ne u Zagrebu, već u samoj BiH. Kontaktirali smo sa sva tri konstitutivna naroda’

NACIONAL: Možete li navesti glavne razlike u onome kako ste se vi, pa i Vlada Zorana Milanovića, odnosili prema BiH, njezinim institucijama i prema Hrvatima u BiH, a kako to sada čine ova Plenkovićeva Vlada i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović?

Sigurno se sjećate, preokret u odnosima dviju država dogodio se nakon mog govora u Parlamentarnoj skupštini BiH. Tadašnja vlada na čelu s gospođom Jadrankom Kosor u početku ga nije prihvatila s oduševljenjem, čak se govorilo da bi rado pokrenuli smjenu predsjednika. Ali posebno kad se vidjelo da taj govor odobrava preko 75% građana, sjeli smo i dogovorili novu politiku koja je polazila od potpunog prihvaćanja suverenosti BiH i načela da se položaj Hrvata treba graditi ne u Zagrebu, već u samoj BiH. Dio te politike je bio i stalni kontakt i dobri odnosi s političkim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda. Donesena je u Saboru i posebna, vrlo pozitivna deklaracija, a odnosi s BiH su vidno bili popravljeni. Tu nikako ne smijemo zaboraviti zasluge gospođe Jadranke Kosor koja je prihvatila novu politiku, bez obzira na otpore u HDZ-u. Vlada Zorana Milanovića je uglavnom nastavila s tom novom politikom, pri čemu je dala i važan doprinos u odnosu na podršku europskom putu BiH. Ministrica Vesna Pusić se tu posebno istakla i zaslužna je za tada zanimljiv plan EU-a o europskom putu BiH.

NACIONAL: S druge strane, postoje ozbiljne informacije o tome da bosanska obavještajna služba nadzire političke aktere u Hrvatskoj (a između ostalog i Nacional). Je li bilo takvih naznaka i u vaše vrijeme i što vam to govori o situaciji između naših dviju zemalja?

Na žalost, realpolitika je takva da se u međunarodnoj zajednici i najbolji prijatelji međusobno nadziru. Dok je to u okvirima nekih uobičajenih standarda, mislim pri tome prije svega na analitiku događaja u susjednim državama, to i nije problem. Dapače, države i same razmjenjuju podatke i informiraju partnerske zemlje o nekim aspektima svoje politike, upravo da se izbjegnu nesporazumi. Nažalost, neke od špijunskih afera, s obje strane, daleko su izvan takvih uobičajenih standarda. Posebno, špijunirati medije u drugoj državi sigurno nije prijateljska gesta. Previše je neprijateljskih gesta s obje strane, ne samo na obavještajnoj nego i na svim drugim razinama. U mom mandatu se ne sjećam nekih ekscesa te naravi. Silno mi je žao da s BiH, kao našim najvažnijim i po mnogo čemu najbližim susjedom, danas na svim područjima imamo lošije odnose nego pred pet i više godina. Umjesto da iskoristimo gospodarsku, kulturnu, etničku i svaku drugu povezanost, brojne turiste s obje strane i mnoga druga bogatstva naših odnosa za njihovo unapređenje, politike grade mržnju i umjesto mostova među ljude stavljaju balvane.