Ivo Grgić, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, savjetnik ministrice poljoprivrede Marije Vučković i član Kolegija u Ministarstvu poljoprivrede, govori o problemu nepokošene trave u gradu i je li to posljedica klimatskih promjena

Koncem kolovoza zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević pokušao je javnosti objasniti zašto je veliki broj javnih zelenih površina ove godine u Zagrebu obrastao travom.

“Trava raste kao luda jer smo od svibnja imali praktički tropsku klimu, ogromne količine padalina i visoke temperature, u kombinaciji je to dovelo do rasta trave kakvog nije bilo nijednog ljeta”, rekao je Tomašević i naglasio kako prošla dva ljeta nije bilo problema s košnjom.

“Dogodila se najveća oluja u povijesti Zagreba. Imali smo 4000 stabala izvaljenih iz korijena, imali smo 10.000 oštećenih stabala s odlomljenim granama koje su pale na zelene površine. Osnovni je problem u nedostatku radnika za ovakve izvanredne situacije. Želim da je Zagreb spreman i za to i sada zapošljavamo dodatnih 100 radnika”, izjavio je gradonačelnik.

Kako bismo saznali je li u Zagrebu doista došlo do promjene klime i raste li trava doista puno brže nego prijašnjih godina, Zagreb News je razgovarao s Ivom Grgićem, redovitim profesorom na Odsjeku za agrarnu ekonomiku i informatiku na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, savjetnikom ministrice poljoprivrede Marije Vučković i članom Kolegija u Ministarstvu poljoprivrede.

On tvrdi da je gradonačelnik u pravu jer je ova godina po padalinama atipična u odnosu na duže razdoblje. Tako je, kaže, u svibnju i srpnju ove godine bilo 2,6 puta više padalina nego u istim mjesecima 2022. godine. “Više padalina u uvjetima povećanih temperatura pogoduje bržem prirastu travne mase, koja, osim što je visoka, ujedno je i gušća zbog uspješnijeg razmnožavanja. Za gradonačelnikovu tvrdnju nije potrebno neko golemo znanje, ali mnoštvo je pitanja koja se mogu postaviti nakon toga. I daj Bože da je glavni problem Zagreba nepokošena trava, ali to je ‘priča’ koja svima dobro dođe. Gradonačelniku da odmakne pozornost građanstva od npr. prometnog kolapsa, oporbi da ima bilo kakvu ‘zanimaciju’ do kasne jeseni, građanstvu da se glođe oko nebitnog, a novinstvu da puni stranice tiskovina. Svi su zadovoljni, pa čak i lisice koje u visokoj travi mogu mirno dočekati zimu. A onda ćemo svi pronaći novu manje bitnu temu kao što je malo ili puno snijega u Zagrebu i ‘tko je za to kriv’”, ispričao je Grgić.

“Možda jednog dana ovo područje i poprimi obilježja tropa, ali na to ćemo još dugo čekati. Na bujnost vegetacije sigurno su utjecali vlaga i temperatura, ali to nije dominantan utjecaj na ‘zaraslost grada u travulji’. Kao što dužinu kose mladića ne određuje što on jede, nego koliko je često krati tj. šiša”, objasnio je Grgić.

Smatra i da su gradske službe ipak mogle redovitije održavati travnate površine kao ranijih godina, ali uz nekoliko preduvjeta. “Prvi je imati saznanje što će se desiti, drugi je predvidjeti sredstva, a treći je imati plan održavanja površina. Stanovnici Zagreba su već duže nezadovoljni, opravdanost ne prosuđujem radom komunalnih službi, ali ih podržavam u traženju uređenijeg grada. Odgovorni u Gradu su ove godine, s obzirom na stanje, trebali osim vlastitih snaga angažirati i privatne tvrtke u uređenju javnih površina. Očekivano, i to bi sigurno izazvalo nezadovoljstvo dijela građanstva, ali bismo ipak imali ljepši krajobraz. Uz, naravno, znatnija ulaganja u strojeve i opremu, plaćanje prekovremenog rada i sl. I kako se ništa od toga nije učinilo, imamo što imamo. Jer dodatno zapošljavanje nije opravdano ako i naredne godine ne očekujemo da budu sličnih vremenskih obilježja”, ispričao je Grgić.

Rekao je da je situacija slična onoj u Zagrebu i drugim dijelovima Hrvatske koja su također bila pod utjecajem obilnih kiša tijekom proljeća i ljeta. Tvrdi da je razlika, kad su u pitanju javne površine, različite veličine površina koja održavaju gradovi i općine. ”Da se našalim, u nekom manjem mjestu ako imate patke na otvorenom ili stado ovaca, javne površine su urednije nego u Zagrebu gdje nije dozvoljeno imati jato patki da pripomognu dežurnoj službi održavanja. Znači, problemi su isti, ali rješenja su različita jer u manjim mjestima uobičajeno je da svatko kosi ispred svoje kuće, a svi pomažu oko crkve, spomenika i na nogometnom igralištu. U Zagrebu je nestala empatija prema svojoj ulici, kvartu pa i susjedu na katu”, smatra Grgić.

Objašnjava da postoje i neki benefiti od toga što je trava u Zagrebu “duža” nego ranijih godina. Ističe pri tome kako su svi koji upozoravaju na ugroženu bioraznolikost došli na svoje. “Imate komarce, ali i zmije, lisice, divlje svinje i sve ono što smo do sada vidjeli u zoološkome vrtu ili u nekom muzeju. Naravno, ovo je šala jer se neodržavanjem javnih površina potiču i zdravstvene ugroze za stanovništvo uz vrlo ružan dojam s kojim se susrećemo. Jedini pravi benefit je u spoznaji da svi moramo prihvatiti dio svoje odgovornosti pa bilo to i prihvaćanje većeg ulaganja u sustav održavanja javnih površina”, kazao je Grgić.

S obzirom na to da je lanjsko ljeto bilo toplije i sušnije, na pitanje je li onda travu trebalo rjeđe kositi Grgić odgovara: “Velike vreline također traže pravi odgovor, a to je potreba natapanja travnatih površina kako bi se održao pokrov cjelovit i zdrav. Ne zaboravimo, postoje trave poznatije kao korovi koje uspijevaju i u ekstremnim sušnim uvjetima u kojima stradavaju nježnije vrste koje svojim gušćim sklopom guše ono nepoželjno. Održavanje javnih površina zahtijeva znanje, a djelatnici Zrinjevca ga imaju, ali i veće izdatke s kojima se grad sve teže nosi”.

Smatra da velike količine padalina nisu pogodovale ni u poljoprivredi. Objasnio je da previše padalina u dužem razdoblju nepovoljno utječe na agrotehničke rokove kao što je priprema tla i sadnja. “Ako izuzmemo orkansko nevrijeme, ova godina je bila izazovna za sve pa tako i za poljoprivrednike. U vrijeme cvatnje, ako je puno kiša, nedovoljno je oprašivanja, a tijekom vegetacije mnoštvo je bolesti koje traže puno preventivnog tretiranja, povećanje troškova te je posljedica smanjen urod i lošija kakvoća ploda. I po mojoj procjeni, biljna proizvodnja na otvorenom u okolici Zagreba će biti do 40 posto manja te će i to pridonijeti povećanju cijena, primjerice povrća, na lokalnom tržištu te još većem udjelu onog iz uvoza u lažnoj ambalaži. Ali tko još vjeruje trgovcima?” zaključio je Grgić.