Iako se GONG uoči saslušanja Dubravke Šuice pred odborima Europskog parlamenta obratio pismom svim eurozastupnicima, apelirajući na njih da hrvatskoj kandidatkinji za potpredsjednicu Europske komisije postave nekoliko ključnih pitanja, između ostalog ono o porijeklu imovine, samo se jedan neovisni zastupnik, Nijemac Martin Sonneborn, doista odazvao njihovu pozivu.

Prije Šuice zbog sukoba interesa saslušanje nije prošlo dvoje kandidata, Rumunjka Rovana Plumb i Mađar Laszlo Trócsány, dok je prošloga tjedna Europski parlament glatko odbio Sylvie Goulard, Macronovu kandidatkinju za francusku povjerenicu u Europskoj komisiji. Kao što je poznato, Dubravka Šuica je prošla saslušanje i dobila zeleno svjetlo za poziciju potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju, a glasanje o novoj Komisiji održat će se krajem listopada na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Na spomenuti potez GONG-a oštro je reagirao premijer Andrej Plenković, koji ih je gotovo optužio za veleizdaju. “GONG je lijeva nevladina udruga koja radi veliku kampanju, šalju dopise svim zastupnicima u Europskom parlamentu ne bi li na neki način poljuljali stav pojedinih zastupnika o hrvatskoj kandidatkinji za potpredsjednicu Europske komisije. To javnost treba znati. Kvazi-neovisni GONG provodi oštru kampanju protiv buduće potpredsjednice EK-a iz Hrvatske. Oni su produžena ruka SDP-a, postavljaju ista pitanja koja postavlja zastupnik Peđa Grbin. To je ta utakmica, neki dan sam govorio o trbuhozborcima, oni nastavljaju tu utakmicu svakoga dana. To se događa orkestrirano i namjerno i ja to sada govorim namjerno i s punom odgovornošću, da hrvatska javnost zna”, rekao je ljutiti Plenković.

O tim temama Nacional je razgovarao s Orianom Ivković Novokmet, članicom izvršnog odbora GONG-a i voditeljicom tima Demokratski procesi i institucije. Diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Godinama je radila kao novinarka i urednica u nekoliko medija. Prije nego što je postala članica GONG-ova tima bila je angažirana kao istraživačka novinarka na portalu Index.hr. Njezina područja interesa su borba protiv korupcije, dobro upravljanje i javne politike.

NACIONAL: Nakon što se GONG obratio europarlamentarcima s pitanjima o porijeklu imovine Dubravke Šuice, premijer Plenković prozvao vas je zbog narušavanja ugleda, destabilizacije međunarodne pozicije Hrvatske i praktički optužio za veleizdaju. Kako ste to doživjeli? 

U svakoj normalnoj demokraciji zdravo je kritički propitivati vlast, jer uz političku moć mora ići i kontrola. Mi smo postavili nekoliko pitanja, a ključno je doista bilo ono o porijeklu imovine HDZ-ove kandidatkinje za jednu od potpredsjednika Europske komisije. No bilo je tu i nekoliko pitanja oko njenih stavova o rodnoj ravnopravnosti, kao i o njenim stavovima o ljudskim pravima, budući da je prethodno glasala protiv kažnjavanja Mađarske. Umjesto da su na naša pitanja odgovorili argumentima, premijer i predsjednik Sabora nasrnuli su na nas i proglasili nas državnim neprijateljima, optužili za podrivanje države i slično, a na to se nastavila i Sunčana Glavak, koja bi trebala zamijeniti Šuicu u Europskom parlamentu. Prema mom mišljenju, premijer Plenković postavio se slično kao Orbán – svojom retorikom uklopio se u model liberalne demokracije. Dakle, one demokracije u kojoj formalno postoje izbori, ali se zapravo guši svaka kritika i krše slobode građana, napada civilno društvo i nezavisne medije.

NACIONAL: Kako to tumačite, s obzirom na to da se Plenković rukama i nogama nastoji ograditi od rigidne desnice i autokratskog načina vladanja i predstavlja se kao umjereni političar desnog centra? 

Ponovo bih podsjetila na to da su svi zastupnici HDZ-a, kada je zbog kršenja vladavine prava i vrijednosti EU-a Europski parlament izglasao pokretanje članka 7 Lisabonskog ugovora protiv Mađarske, odnosno Orbánove vlade, glasali protiv. Učinili su to suprotno većini članova svoje političke obitelji, dakle Europske pučke stranke na čelu s Manfredom Weberom, koja je glasala za kaznu Mađarskoj. Tu se i simbolički moglo vidjeti da se HDZ pozicionira vrlo proorbanovski. A u praksi se to manifestira kroz policijsku represiju prema novinarima, što najbolje ilustrira slučaj Duhaček, Indexova novinara koji je zbog satire na Twitteru uhićen i priveden u policiju, a sličan slučaj bio je i s Đurđicom Klancir nakon teksta o jednom HDZ-ovu županu. Svjedočili smo i pritiscima ne samo na GONG, već i na nevladine udruge koje se bave migrantima kao što su CMS i Are You Syrious. Ministar Božinović praktički ih je optužio da pomažu krijumčarima ljudi. Takvim postupcima predstavnici ove vlade deklarirali su se kao prvaci iliberalne demokracije, jer to su obrasci koji su uobičajeni za takve režime: nevladine udruge proglašavaju stranim plaćenicima ili ih optužuju da rade za opoziciju.

‘Umjesto da gospođa Šuica i HDZ argumentima neutraliziraju priču, oni napadaju one koji postavljaju pitanja. Ona je tipična HDZ-ova tranzicijska političarka koja se od profesorice pretvorila u milijunašicu’

NACIONAL: Vas je premijer Plenković prozvao kvazi-neovisnom lijevom nevladinom udrugom koja je produžena ruka SDP-a. Postavlja se pitanje što je problematično u lijevoj orijentaciji udruga? Je li to protuzakonito? 

Naravno da su neke od vrijednosti za koje se GONG zalaže lijeve. Poput antifašizma, socijalne države i građanskih prava, ali ne vidim u čemu je tu problem.

NACIONAL: Navodno se i premijer zalaže za te vrijednosti… 

Iz njegovih postupaka najbolje se može iščitati za što se zalaže. No nama nije sporno da smo u tom dijelu lijevo orijentirani. Ali nam je sporno kada nas se optužuje da smo produžena ruka SDP-a. Takve tvrdnje ne stoje. To što je neki bivši gongovac u SDP-u, nema veze s našim djelovanjem. Bivših gongovaca ima i među bivšim startovcima i u Zagreb je naš!, ali ako se neki naši stavovi poklope sa stavovima nekih opozicijskih stranaka, to ne dovodi u pitanje našu neovisnost. Uostalom, kada smo mi počeli preispitivati imenovanje Šuice u Europsku komisiju, i Miroslav Škoro je izjavio da bi ona trebala razjasniti pitanje porijekla svoje imovine. Znači li to da je GONG i Škorina produljena ruka? To su apsolutne besmislice. Osim toga, normalno je da se HDZ propituje više, kada je 2/3 vremena od neovisnosti Hrvatske na vlasti. U slučaju Šuica radi se o legitimnim pitanjima u svakoj zdravoj demokraciji, a još je važnije da ih se postavlja u državi koja je do te mjere premrežena korupcijom da je vladajuća stranka u cijelosti već jednom bila proglašena krivom u slučaju crnih fondova, odnosno u aferi FIMI Media.

NACIONAL: Nažalost, tu je presudu, kao i mnoge druge koje su se odnosile na političke moćnike, Vrhovni sud srušio.

Tako je, baš sam nedavno čitala tekst Ane Knežević i očito je da će veliki dio te presude na kraju otići u zastaru. Upravo zbog tog track-recorda koji HDZ ima, moramo biti posebno osjetljivi na pitanja korupcije dužnosnika koji dolaze iz njihovih redova.

NACIONAL: U svom bijesu premijer je očito zaboravio da ste isto tako bili kritični i prema SDP-u dok je bio na vlasti, kao i da oni nisu prihvaćali brojne vaše inicijative i kritike?

GONG-ove inicijative o izmjenama izbornog zakonodavstva i zakona o referendumu nisu naišle na neki odjek tijekom vlade Zorana Milanovića. U krajnjoj liniji, mi smo i sada podržali inicijativu medija koji su prozvali Milanovića da objavi za koga je radio kao privatni konzultant. Iako on to po zakonu ne mora, dali smo podršku toj ideji jer smatramo da bi bilo dobro da to napravi. Osobito ako postoji interes javnosti, a on se kandidira za najvišu funkciju u državi. On to nije obvezan učiniti, no to bi bilo u skladu s nekim višim demokratskim standardima. A što se tiče Šuice – iako je SDP-ov Peđa Grbin otvorio tu priču, oni je nisu nastavili.

NACIONAL: Možda zato što su europarlamentarci iz njihove političke grupacije glasali za Šuicu, iako ste im se obratili pismom i iako su vašu inicijativu pratili i međunarodni mediji? Zašto, ako je Plenković sudjelovao u rušenju dogovora o kandidatu SD-a Timmermansu za predsjednika Europske komisije? 

Što se tiče pozicije Socijaldemokrata, to ne treba posebno čuditi jer su oni u sastavu ove Komisije dobili čak 10 mjesta, jedno više od Europskih pučana. Mislim da su uspjeli dogovoriti neka za njih bitna područja, kao što su klimatske teme – naime, Frans Timmermans vodit će tzv. Green deal kao izvršni potpredsjednik Europske komisije, a to je ključna funkcija u Komisiji, pored predsjedničke. Rekla bih da se tu radilo o dogovorima dviju najvećih stranaka. No tu se, naravno, postavlja pitanje koliko je njima svima doista stalo do transparentnosti. Teoretski im je stalo, ali kad imate slučaj kao što je Šuica, onda prevladaju njihovi stranački interesi. Smatram da je naša akcija bila vrlo uspješna jer smo na razini EU-a uspjeli postaviti pitanje transparentnosti imovine političarke, buduće potpredsjednice Europske komisije, kao i pitanja o njenim stavovima o ljudskim i specifično ženskim pravima. Vidjelo se i da EU ima svoje manjkavosti i da u svojim izjavama o financijskom stanju dužnosnici moraju deklarirati puno manje nego u Hrvatskoj. Pretpostavljam da se europske institucije vode logikom da su nacionalne države i njihovi mehanizmi to već riješili. Oni polaze od pogrešne pretpostavke da institucije u pojedinim državama članicama savršeno funkcioniraju.

NACIONAL: No mnogi su takvo ponašanje europarlamentaraca protumačili kao krajnje licemjerje, odnosno političku trgovinu kakvu gledamo svakodnevno u Hrvatskom saboru.

Pali su Mađar Laszlo Trócsány blizak pučanima i Rumunjka Rovana Plumb, socijalistkinja. Sad je pala i liberalka Sylvie Goulard. Moj dojam nakon saslušanja Dubravke Šuice bio je da je socijalisti nisu htjeli previše mučiti, jer ipak im je stalo do toga da se Komisija što prije kompletira. Socijalisti su na tom saslušanju pokazali da im je do transparentnosti stalo koliko i pučanima.

NACIONAL: No za sve njih još mora glasati cijeli Europski parlament. Bit će zanimljivo vidjeti kako će glasati eurozastupnici iz SDP-a.

Nedavno su mediji objavili da Bernardić tjera svoje eurozastupnike da glasaju protiv Timmermansa. Naime, Europski parlament glasa za sastav nove Europske komisije u paketu. Ako glasaju protiv Šuice, glasaju i protiv SD-ova kandidata za potpredsjednika Franza Timmermansa. Navodno postoji veliki sukob unutar SDP-a kako se tu postaviti. Očito je da su imali nekog manevarskog prostora i prije saslušanja i prije glasanja, koji nisu iskoristili. A postavlja se i pitanje kako će objasniti europskoj i hrvatskoj javnosti, a osobito svojim socijalistima u Europskom parlamentu, da su glasali protiv svojih deset kandidata za povjerenike i Timmermansa za potpredsjednika Europske komisije. Ako, pak, glasaju za ovakvu Komisiju, glasaju i za Šuicu.

‘Kad smo mi počeli preispitivati imenovanje Dubravke Šuice u Europsku komisiju, i Škoro je izjavio da bi ona trebala razjasniti pitanje porijekla svoje imovine. Znači li to da je GONG i Škorina produljena ruka?’

NACIONAL: Osim što nije objasnila porijeklo svoje imovine, Šuica se diplomatski izvukla na saslušanju jer nije dala odgovor zapravo ni na jedno pitanje, ali je ipak bila puno umjerenija od HDZ-a u Hrvatskoj. No europski mediji to baš i nisu tako doživjeli…

Čitala sam u Politicu komentare kako je dosta neuvjerljivo izgledalo to njeno saslušanje, kako je vrlo slaba kandidatkinja koja nije davala jasne odgovore oko nekih ključnih tema. Meni je posebno bio zanimljiv odgovor na pitanje iz redova Zelenih, koji su je pitali kako misli uskladiti svoje djelovanje u Komisiji sa svojim ranijim stavovima koji su bili protiv rodne ravnopravnosti ili nekih sličnih, koji su njima bili sporni. Odgovor je glasio: ali ja sam kolegijalna i neću raditi probleme. Čini mi se da je time vrlo jasno pokazala svoju političku orijentaciju, a to je: ne talasaj! Odnosno, radit će kako stranka kaže. U ovom slučaju – kako Von der Leyen kaže. Dubravka Šuica ima zanimljivu povijest u Europskom parlamentu – naime, glasala je za Istanbulsku konvenciju, kontra tvrdolinijaša iz HDZ-a, i to zato što je slušala Plenkovića. Istovremeno je u Parlamentu bila protiv dviju rezolucija o rodnoj ravnopravnosti koje su se ticale pobačaja i izjednačavanja plaća žena. Postavlja se pitanje – kakav je to onda svjetonazor? Nema ga.

NACIONAL: O porijeklu imovine pitanje je postavio tek jedan, nezavisni njemački zastupnik Martin Sonneborn. Dubravka Šuica ustvrdila je da je sve transparentno, da je njezin muž kapetan duge plovidbe i da su mediji objavljivali laži i to je to. I prošlo je.

Mislim da je samo trebala pokazati svoje stare imovinske kartice i porezna rješenja. Jer koliko mi je poznato, protiv Dubravke Šuice vodila su se dva spora, a ona u medije gura samo rješenje jednog od sporova, koji se ticao nekih dnevnica. No izbjegla je objasniti je li točno da je nju Porezna uprava istraživala zbog nerazmjera u imovini i je li točno da su joj pronašli kuće i nekretnine za koje nije mogla pojasniti porijeklo imovine. Indikativno je njeno izbjegavanje odgovora na ta pitanja. Umjesto da gospođa Šuica i HDZ argumentima neutraliziraju priču, ako je nema, oni napadaju one koji postavljaju pitanja. Ovdje se zapravo ne radi o Dubravki Šuici osobno, već o principu, odnosno, modelu „uspjeha“ u Hrvatskoj. Ona je tipična HDZ-ova tranzicijska političarka koja se od srednjoškolske profesorice pretvorila u milijunašicu.

NACIONAL: Zar premijer u stranci za tu poziciju nije mogao pronaći nekoga tko ne bi vukao takve repove? Naime, da Šuica nije prošla, to bi i za njega bio veliki udarac…

Ne znam je li on želio tražiti nekog drugog. Činjenica jest da među njima postoji određena povezanost – naime, Šuičin brat bez natječaja je zaposlio premijerova šogora. Nemoguće je da premijer nije znao o svim tim aferama koje su se vukle godinama. Naime, pitanja o Dubravki Šuici koja smo mi poslali eurozastupnicima izvukli smo iz svih medijskih napisa koje smo kompilirali. Eurozastupnici nisu mogli shvatiti kako je moguće da se kod nas objavljuju takvi podaci o pojedinom političaru, a da se to poslije ne rasplete. Što puno govori o funkcioniranju i medija i pravosuđa. Ako si dovoljno moćan, istrage se rastežu godinama, nepravomoćne presude ruše najviši sudovi i prijeti im zastara. To se dogodilo i s presudom HDZ-u, i s presudom Sanaderu za Inu-MOL, i Bandiću, i Glavašu. To stvara osjećaj velike nepravde među građanima, ljudi od toga postaju umorni i rezignirani.

NACIONAL: Je li bilo prijetnji GONG-u nakon napada premijera na vas? Jer, to jest bio određeni poziv na linč? 

Primali smo i uvrede, ali i brojne poruke podrške. Inače, svakakve smo reakcije izazvali. Javljali su nam se pomorci i kapetani koji su nam objašnjavali da nema šanse da možeš zaraditi toliko. Jer nisi kapetan svih 40 godina, ne startaš odmah kao kapetan, napredovanje traje dugo, a valjda nešto i trošiš od te plaće.

NACIONAL: Tu se postavlja i pitanje zašto Povjerenstvo za sukob interesa nije željelo objaviti stare imovinske kartice Dubravke Šuice? Mislite li da su oni pod pritiskom premijera zbog afere Helsinki pa se nisu htjeli dalje zamjerati? 

Činjenica jest da Dubravka Šuica formalno nije hrvatska dužnosnica na koju se primjenjuje Zakon o sukobu interesa. GONG je bio u radnoj skupini za izradu novog zakona i tražili smo da se to proširi i na eurozastupnike. Povjerenstvo se formalno drži zakona, GONG se na tu odluku, doduše, žalio. Rad Povjerenstva doista je kontaminiran napadima Vlade u slučajevima Borg i Helsinki, kao i sada u slučaju Pokaz. Vlada ih nastoji dezavuirati. No iako to Zakon o sukobu interesa ne traži od hrvatskih zastupnika i povjerenika u europskim institucijama, Dubravka Šuica mogla je sama pokazati svoje imovinske kartice. Tko joj brani da to učini?

‘Desne udruge imaju svoje medije, drže se zajedno i organiziraju pravnu pomoć za one koji zastupaju njihove ideje. Braniteljske udruge su one kojih se vlast najviše boji. Više nego Željke Markić’

NACIONAL: GONG dobro stoji na međunarodnoj sceni, uvažavaju vas u europskim institucijama, zovu u radne skupine. Kakve su bile reakcije iz EU-a na premijerove optužbe protiv vas? 

Kao prvo, to su naše institucije, kojima se imamo pravo obraćati kao i hrvatskima. Svi mi smo građanke i građani i Hrvatske i Europske unije. A oni tamo jako dobro shvaćaju ulogu i civilnog društva i medija, kao korektiva vlasti. Kod nas predstavnici vlasti to ili ne razumiju ili ne žele razumjeti, ali nas zato etiketiraju. Iz Europe su nas uslijed posljednjih događaja kontaktirali novinari i neki zastupnici, imali smo poziva s raznih europskih adresa.

NACIONAL: Otkad je Republike Hrvatske, još od Franje Tuđmana, nevladine udruge optužuje se da su strani plaćenici i državni neprijatelji. No ne sjećam se da je premijer Plenković tako optuživao udruge bliske fundamentalističkim crkvenim krugovima kao što su Vigilare, Grozd ili U ime obitelji, koje doista plaćaju desničarske katoličke fondacije iz Amerike. Kako to tumačite? 

Desne udruge imaju svoje medije, drže se zajedno i organiziraju pravnu pomoć za one koji zastupaju njihove ideje. Naravno da se Plenković nikada njima nije obraćao onako kako se obraća GONG-u. No takve optužbe nisu išle ni prema HVIDRA-i koja je prilično moćna i stalno se upliće u politiku. Uostalom, imaju svog predstavnika u Saboru. Premijer se sigurno nikada ne bi usudio na njih obrušiti, kao što se obrušio na GONG. Tu će birati riječi. Braniteljske udruge te su kojih se vlast najviše boji. Više nego Željke Markić.

NACIONAL: Budući da je za referendum protiv mirovinske reforme sakupljeno dovoljno potpisa, a onaj protiv Istanbulske jedva su izbjegli, čini se da će Vlada konačno promijeniti Zakon o referendumu na koji GONG godinama upozorava?

Da, čini se da hoće, sada kada je njima voda došla do grla. Mogli smo pročitati da Vlada doista sprema novi Zakon o referendumu, ali nismo upoznati s njegovim sadržajem jer nitko od naših predstavnika nije u radnoj skupini. Mi u svakom slučaju pozdravljamo regulaciju referenduma jer mislimo da je to bitno pitanje i da je nužno propisati određeni postotak izlaznosti kako bi referendum na nacionalnoj razini bio važeći. Kao što bi trebalo odrediti i o kojim se pitanjima koja se tiču ljudskih prava i prava nacionalnih manjina referendum ne može raspisivati, postotak potrebnih potpisa i način prikupljanja.

NACIONAL: Kakva je vaša procjena dosadašnje predsjedničke pretkampanje? 

Prerano je za neku suvislu analizu medija ili njihove pristranosti ili nepristranosti. No do sada zanimljiv fenomen je da su društvene mreže postale moćno oružje. Zapravo, do momenta Brexita i Trumpa nije postojala svijest da demokracija može na internetu biti ugrožena. Kad se dogodio fenomen Trump, otkrilo se da postoje tvrtke kao Cambridge Analitica, koje sakupljaju i prodaju osobne podatke i manipuliraju biračima i porukama. A onda se otkrio i utjecaj stranih država na izbore, kao na primjer Rusije u SAD-u, ili u Irskoj, kada se vidjelo da dolazi brdo novca iz Amerike za kampanju protiv liberalizacije pobačaja. Prošli predsjednički izbori u Hrvatskoj također su dobar primjer jer su mediji, pozivajući se na iskaz pred Uskokom, otkrili HDZ-ove trolove koji su unutar grupe „Uživo iz slučajne države“ difamirali SDP-ove kandidate. To je novo područje koje GONG prati i na koje upozorava. A drugo je pitanje zloupotrebe javnih resursa za političku kampanju, što je radila aktualna predsjednica, odgađajući kandidaturu i koristeći svoju poziciju za obilaženje Hrvatske, kulturnih manifestacija, festivala, misa, gradilišta… To je ponekad na rubu neukusa. No to su radili svi, a zakon to nedovoljno dobro regulira. Mislim da bi to svakako trebalo bolje regulirati jer to je najjači adut onih koji su na vlasti protiv konkurenata iz opozicije.