Ivica Puljak, znanstvenik, sveučilišni profesor i političar, jedan je od kandidata za gradonačelnika Splita kojem ankete daju najveće šanse. Zajedno sa suprugom Marijanom prije desetak godina osnovao je stranku Pametno koja se prošle godine spojila sa Strankom s imenom i prezimenom u stranku Centar. Taj je čin izazvao nezadovoljstvo jednog dijela članova i osnivača stranke Pametno koji su je revoltirano napustili. Inače, stranka Centar pridruženi je član ALDE grupacije liberalnih i demokratskih stranaka i član Liberalne mreže jugoistočne Europe (LIBSEEN).

Po obrazovanju doktor fizike, stipendist hrvatske i francuske vlade, Ivica Puljak najpoznatiji je po sudjelovanju u istraživanju i otkrivanju Higgsova bozona sa znanstvenicima u Švicarskoj, u CERN-u, Europskom vijeću za nuklearna istraživanja. Koautor je preko 1000 znanstvenih radova, a za svoja je postignuća odlikovan Ordenom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za znanstvene zasluge i nagradom za znanost Sveučilišta u Splitu i Slobodne Dalmacije. Ipak, kaže da mu je najveća nagrada to što ga studenti vole i što građane, od male djece do odraslih, uspijeva zainteresirati za znanost. Uoči početka službene kampanje za lokalne izbore Ivica Puljak dao je intervju tjedniku Nacional.

NACIONAL: Prema anketama, prilična je gužva u trci za splitskog gradonačelnika. Najbolje stojite vi, Željko Kerum, Vice Mihanović i Branka Ramljak. Doduše, anketu je radila stranka Centar…

Stranka Centar je naručila anketu, a provela ju je agencija Ipsos plus, na uzorku od 600 ispitanika i radilo se o vrlo ozbiljnoj anketi. Uostalom, i nama je važno da su ankete relevantne i da ne zasnivamo kampanju i zaključke na pogrešnim podacima.

NACIONAL: Kako mislite privući birače jer vam se stranka Pametno raspala nakon deset godina jer ju je napustio dio osnivača, gradskih i županijskih vijećnika, a HDZ i Kerum uvijek igraju zajedno?

Stranka Pametno se nije raspala, nego se ujedinila sa Strankom s imenom i prezimenom u stranku Centar i sada smo jači nego ikad. Jedan manji dio članova nas je napustio i meni je žao zbog toga, no oni u tom trenutku nisu prepoznali koja je vrijednost ujedinjavanja i suradnje i da to nema alternativu. Dio njih smatrao je da smo to trebali napraviti u nekom drugom trenutku, ali nadam se da su sada shvatili da je to bio dobar korak i da će nam se pridružiti. Pozivam ih da ponovo zajedno nastavimo raditi tamo gdje smo stali jer smo zajedno napravili puno dobrih stvari za Split.

NACIONAL: Ali to vam je prilično štetilo u javnosti, osobito uoči lokalnih izbora.

Naravno da nam nije drago zbog toga, ali ako dugoročno nešto planirate, morate prihvatiti neke kratkoročne probleme. No što se tiče ankete i rezultata, oni usprkos svemu tome pokazuju dosta dobrih stvari za nas. Kao prvo da mene kao političara anketirani smatraju najpozitivnijim kandidatom u Splitu. A od kandidata koje ste nabrojali – svih troje zapravo računaju na glasove desnice. Ja sam jedini kandidat građanskog centra i lijevog spektra.

NACIONAL: Dakle, ne smatrate da vam je Ante Franić, koji se spominje kao kandidat SDP-a, konkurencija?

Oni još uvijek nisu službeno objavili kandidata, no ovaj gospodin koji se spominje je potpuno nepoznat javnosti. Iako doista poštujem sve kandidate jer ovo je demokracija i svatko se ima pravo uključiti u izbornu trku, ne mislim da mi je on konkurencija. Smatram da bi se građanski Split konačno trebao okrupniti i ujediniti, da zajedno prekinemo eru Keruma koja zapravo traje već 12 godina.

NACIONAL: No ta građanska tiha većina ima tendenciju neizlaska na izbore. Kako u Zagrebu, tako i u Splitu. Oni su prilično rezignirani i skeptični i moraju biti jako revoltirani da bi se trgnuli. Kako ih mislite privući?

Istina je da veliki dio građana Splita ne vjeruje da se uopće išta može promijeniti, a za to su krivi političari i političke stranke koje su do sada vodile grad i zemlju. Želio bih voditi jednu pozitivnu kampanju i pokazati kako su promjene moguće, da je moguće da Split postane „centar svita“. Ja sam inače optimističan i uvijek gledam u budućnost na pozitivan način i zato takve poruke želim poslati građanima. Želio bih probuditi u Splićanima nadu, pa i ambiciju da Split postane najbolji grad u Hrvatskoj. Baš kao što je i Sveučilište u Splitu najbolje u Hrvatskoj, a taj je status postiglo dugogodišnjim upornim i predanim radom.

NACIONAL: I Andro Krstulović Opara bio je urban i obrazovan, fetivi Splićanin, obraćao se građanskoj opciji kao i vi, a ipak nije uspio napraviti ništa.

Opara dolazi iz HDZ-a, stranke za koju znamo što može napraviti. Odgovor je – ništa. Moja je teza da dok HDZ upravlja Splitom i državom, nemamo nikakve šanse za bolju budućnost. S njima nama nema naprijed. Gospodin Opara predstavljao je jednu stvar u javnosti, a čim je došao na vlast odmah se okrenuo i radio potpuno drugačije. Okružio se s ljudima s kojima se nije smio okružiti, s Kerumom i HGS-om.

NACIONAL: Ipak, on je na neki način bio ucijenjen jer nije imao dovoljnu većinu i zato mu je Gradskim vijećem zapravo upravljao Kerum. Kako biste vi riješili taj problem jer čak i ako pobijedite, teško da ćete imati natpolovičnu većinu?

Svatko od nas je slobodan čovjek, ili bi barem trebao biti, i nitko ga ne može ucijeniti da radi nešto što ne želi. Nitko Oparu nije prisilio da to radi, on je to slobodnom voljom odlučio. Ne smatram da je on morao raditi kako mu je rekla središnjica HDZ-a iz Zagreba. Nitko ništa ne mora. Ako su vam interes boljitak grada i njegovih građana, nitko vas ne sili da sklapate netransparentne ugovore s različitim ljudima i trgujete.

Da se meni dogodi takva situacija, da postanem gradonačelnik i nemam većinu u Gradskom vijeću, sigurno ne bih koalirao s HDZ-om i Kerumom. Ponovio bih izbore za Gradsko vijeće i iz perspektive gradonačelnika nastojao uvjeriti građane da nam daju još veću potporu, kako bismo osvojili većinu u Gradskom vijeću. Jer ne možete upravljati gradom ako nemate partnere u koje imate povjerenje i s kojima dijelite zajedničke vrijednosti i ideje. Već sam rekao kako sam modificirao jednu staru Smojinu izreku: on je rekao „Neću politiku u svoju butigu“, a ja sam to okrenuo u „Neću butigu u svoju politiku“! Dakle, ne pristajem na trgovanje. Nikad se ne mora politički trgovati, puno je poštenije od građana zatražiti veće povjerenje.

NACIONAL: Ali ponavljanje izbora je skupo.

Znam da to sada zvuči kao floskula, ali ništa nije skuplje od budućnosti grada.

NACIONAL: Prošloga tjedna premijer Andrej Plenković odradio je „pokaznu vježbu“ po Dalmaciji, pa je tako i stigao u Split i naobećavao sve i svašta i s pozicije premijera zapravo agitirao za svoju stranku. Zašto premijer misli da građani ne vide kako se radi o predizbornom igrokazu i hoće li taj njegov dolazak doista pomoći Vici Mihanoviću?

Mislim da ljudi takve stvari vide i da na izborima neće nagraditi takvo ponašanje jer ono doista vrijeđa inteligenciju građana. U Dubrovniku je premijer dva puta otvorio isti studentski dom, a gradu Splitu su treći put u ime države poklonili vojarnu u Dračevcu. Oni dolaze ovdje i najavljuju milijarde kuna koje će dati gradu, kao da je to njihov novac, a ne novac svih građana.

Ovaj put su otvarali i radove na rivi koji kasne tko zna koliko, uz uvijek istu retoriku o revitalizaciji obale, a radi se možda o 20 metara rive. Valjda tako žele ohrabriti članove HDZ-a da se više hvale s velikim projektima za koje su oni valjda zaslužni i da se aktivnije uključe u izbore. No mislim da im ovaj put to neće proći i da će građani odlučiti tako da konačno završi era HDZ-a i Keruma.

NACIONAL: Što se Keruma tiče, to je veliko pitanje. Ne vole li Splićani baš kao i Zagrepčani ljude iz naroda? Naime, Milan Bandić vlada već 20 godina, usprkos svim kaznenim prijavama i sumnjama na korupciju, a i Kerum se narodu sviđa, kao rođeni populist, kad lijepi pršut na čelo i pleše na korona-partyju sa sucima. Niste li vi preintelektualni i preurbani za prosječno biračko tijelo?

Želio bih takvu percepciju o Kerumu ilustrirati brojevima. Naime, Kerum je 2009. dobio 13% glasova svih Splićana u prvom krugu. No kako više od 50% birača ne izlazi na izbore, to je onda bilo oko 27% i on je ušao u drugi krug i na kraju pobijedio. Dakle, jako mali broj građana Splita podržava Keruma i HDZ, ali problem je kao što smo već rekli – izlaznost. Ipak, mislim da se većini to što Kerum radi ipak ne sviđa i da onih umjerenih i razumnih ima više. Vjerujem u građane Splita i nadam se da će dati priliku meni i mom političkom timu da se ozbiljno primimo posla i preokrenemo smjer razvoja grada.

A drugo – i ja sam čovjek iz naroda. Moji roditelji imaju po četiri razreda osnovne škole, mama dolazi iz Miljevaca, tata iz Zagvozda, oni su me naučili da treba raditi i truditi se i doista, ja sam se cijeli život trudio i jako puno radio.

NACIONAL: Ali ste i sveučilišni profesor, što vam može biti minus kod naroda.

Jesam, ali i do toga sam došao tako da sam radio, radio i radio i trudio se. Zapravo nikada nisam mislio da ću postati znanstvenik, jer praktički nikada nisam sreo nikoga tko je bio znanstvenik. Mislio sam da su to neki supermeni, super pametni nadljudi. Moji roditelji su radili strašno puno da prehrane nas četvero djece i naučili su nas da se jedino tako može nešto postići u životu.

NACIONAL: Onda tu priču morate češće ponavljati za vrijeme izbora, da se ljudi mogu identificirati s vama i da ne misle kako ste privilegirani.

Prošloga tjedna netko me na društvenim mrežama napao da mrzim Vlaje. Onda sam to stavio na svoj profil i napisao: pa ja sam Vlaj! Moji su roditelji Vlaji! Kao prvo, ja zaista nikoga ne mrzim. A kao drugo, mislim da je ključno ljudima prenijeti poruku da smo svi mi potekli iz naroda. To što ja ponekad kompleksnije govorim zato što sam to što jesam, što sam pročitao puno knjiga, bio svugdje po svijetu i govorim nekoliko jezika, to ne znači da se postavljam iznad njih. A ne mogu ni pobjeći od sebe ili se odreći činjenice da sam sveučilišni profesor. Ne sramim se dakako ni svog znanja ni obrazovanja, ali dolazim iz jedne skromne radničke obitelji i sve u životu sam postigao strpljivim i predanim radom. Mislim da građanima treba iskreno komunicirati što ste i tko ste i što planirate i na temelju toga tražiti njihovo povjerenje.

NACIONAL: Vodite li već neke pregovore sa strankama centra i ljevice kako bi se stvorila predizborna koalicija protiv Keruma i HDZ-a? Naime, u Zagrebu opoziciji to nije uspjelo protiv Bandića.

Mi razgovaramo o tome i u kontaktu smo s različitim opcijama. Rekao bih da imamo jako dobre međusobne odnose jer smo svi svjesni u kojim je problemima grad i da stagnira. No ti pregovori nikad nisu jednostavni, a političke stranke ponekad nisu u istoj fazi sazrijevanja da mogu prihvatiti vrijednost ujedinjavanja i suradnje.

To smo mi u stranki Centar shvatili i to se isplatilo, uostalom, to pokazuju i rezultati na parlamentarnim izborima. Znam da se ponekad radi o ratu taština ili različitim interesima, no zajednički interes trebao bi nam prvenstveno biti boljitak grada. Naime, činjenica je da su velike stranke SDP i HDZ do sada podjednako pogrešno vodile Split. Posljednji SDP-ov gradonačelnik Ivo Baldasar učinio je veliku štetu gradu, to je bila apsolutna katastrofa. A i oni su surađivali s Kerumom. Zato mislim da građani SDP-u ne bi trebali dati povjerenje da vode grad.

NACIONAL: Već godinama slušamo o velikim infrastrukturnim projektima u Splitu koji nikako da se ostvare. Jedan od njih je premještanje autobusnog kolodvora i reorganizacija prometa, što je gradonačelnik Opara više puta najavljivao. Što vi nudite, koji su glavni splitski problemi koje biste rješavali i je li kolodvor jedan od njih?

Kolodvor je svakako jedan od njih. No Split je postao privremeni grad i svi nude stalno neka privremena rješenja. Mislim da bi se u roku godine dana moralo osmisliti trajna rješenja i onda ih implementirati. Problem kolodvora mogao bi se riješiti u sljedeće četiri godine. No to sve zajedno mora biti dio jedne šire slike i vizije Splita kao modernog europskog grada. I zato smatram da tamo gdje se radi o kompleksnim zahvatima, nitko ozbiljan ne bi smio obećavati da će neke megaprojekte ostvariti u četiri godine. Namjeravam biti prvi gradonačelnik koji će biti izabran na dva mandata u povijesti Splita i nadam se da bih u osam godina neke velike infrastrukturne projekte doista uspio realizirati. Naime, jedan od većih problema u Splitu su imovinsko-pravni odnosi koje je izuzetno teško raspetljati. Zato se i ne bih razbacivao obećanjima jer i nemam dovoljno informacija s ove pozicije. Do točnih podataka mogu doći tek kao gradonačelnik. Svakako namjeravam završiti projekte poput Žnjana koji je sada na početku realizacije. Što se ostalog tiče – prvo bih napravio strategiju razvoja Splita koju bi razumio cijeli Split. Na temelju toga treba se izraditi potpuno novi GUP koji bi uvažio potrebe građana za javnim prostorima, interese poduzetnika da stvaraju i kreiraju, kao i naravno prometne probleme. Kroz taj GUP bi se onda vidjelo koji su to prioritetni projekti i koja je dinamika njihova razvoja. No ono što se može napraviti relativno brzo, jest promijeniti smjer razvoja Splita. Za početak, da se maknu smeće i parkirani automobili s ulica. Dakle, da se riješi pitanje zbrinjavanja otpada i da se izgrade parkirališta i garaže. Time bi se simbolično pokazala dobra volja da se odmah promijeni slika i smjer razvoja grada.

NACIONAL: Kao i u Zagrebu, i u Splitu postoji problem odvajanja otpada. Dizala se velika halabuka oko Karepovca, je li to sanirano i kako biste vi to riješili kao gradonačelnik?

To je doista vrlo kompleksno pitanje koje se tiče i Splita i Županije. Ono što se može jednostavno riješiti jest osobnim primjerom pokazati da vam je do toga doista stalo. A onda pokazati i kako treba funkcionirati jedno gradsko poduzeće koje će provoditi i nadgledati odvajanje otpada. Postoje metode u sociologiji i političkoj ekonomiji, da recimo kada vidite negdje prljavštinu u gradu, to u istom trenutku riješite.

Pa ako će se grad doista održavati čistim, ako će komunalni redari uklanjati sve divlje deponije, onda će ljudima biti neugodno bacati smeće. Živio sam u Švicarskoj, tamo je sve toliko čisto i uredno da je svima nezamislivo bacati smeće po ulici. One druge stvari koje se tiču zbrinjavanja otpada puno su kompleksnije i dugo su zanemarivane. Mi imamo projekt regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici koji bi konačno trebao krenuti. Projekt Karepovca se privodi kraju. A svemu tome trebalo bi prethoditi odvajanje otpada u svakom domaćinstvu, u čemu namjeravamo napraviti spektakularne pomake. To sigurno mogu obećati.

NACIONAL: Kako biste pomogli poduzetnicima i turističkim djelatnicima pogođenim covid-krizom?

Grad Split je turistički grad i turizam nije problem, već šansa za razvoj, ali naravno ne smije biti jedini. Trebaju se razvijati i ostale industrije koje ga prate, prije svega IT industrije, ili visokotehnološke industrije koje se oslanjaju na Sveučilište. Odmah na početku mandata kao gradonačelnik nastojao bih svojim pristupom pokazati da me problemi poduzetnika zanimaju.

Plan mi je reorganizirati i gradsku upravu u tom smjeru da se puno više radi na europskim projektima. Većinu svog vremena bavio bih se strateškim poslovima, a važno je imati dovoljno projekata koje možete prijaviti, kako biste povukli europski novac koji je sljedećih godina Hrvatskoj na raspolaganju. Pokušao bih i dovesti nekoliko velikih domaćih i svjetskih kompanija da imaju sjedište u Splitu, a grad ima prostore i mehanizme da to potpomaže. Na žalost, visokoobrazovani mladi ljudi i napuštaju Split jer se nemaju gdje zaposliti. To ćemo svakako promijeniti.

NACIONAL: Pretpostavljam da se kao gradonačelnik ne biste bavili ideološkim temama, ali ipak, biste li sudjelovali na komemoracijama poginulim HOS-cima pod stijegom Rafaela Bobana, kao na primjer gradonačelnik Baldasar ili biste stavili naglasak na splitsku antifašističku prošlost?

Išao sam u školu koja je nosila ime Đordana Borovčića Kurira i meni je posve neshvatljivo da se netko u Splitu sada poziva na ustašluk. Mladi ljudi iz Prvog splitskog partizanskog odreda imali su 17-18 godina i ginuli su boreći se protiv okupatora. Nitko normalan ne može tvrditi da su ti mladi ljudi odgovorni za ono loše što se događalo u godinama poslijeratnog komunizma. Te loše stvari naravno nitko ne može niti želi opravdati. Mora biti potpuno jasno da je antifašizam u Drugom svjetskom ratu temelj civilizirane Europe, kao i da postoje loše stvari napravljene u komunizmu koje treba kritizirati.

No sve je to prošlost. Ja sam čovjek koji je pomiren s prošlošću i gledam isključivo u budućnost. A budućnost koja nas čeka je tako fantastična i sjajna i ovisi isključivo o tome koliko ćemo ulagati u znanje, rad i tehnologiju. Bit će sjajna za one koji se potpuno okrenu budućnosti i loša za one koji žive u prošlosti. Na našoj je generaciji da prošlost prihvati kao nešto nepromjenjivo, a budućnost kao jedino na što možemo i moramo utjecati.