S Ivicom Lukšićem, koordinatorom jednog od četiriju regionalnih centara za zbrinjavanje pacijenata oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj, razgovarali smo o problemima s kojima se posljednjih mjeseci suočio hrvatski zdravstveni sustav. Profesor Ivica Lukšić po užoj specijalnosti nije epidemiolog, nego maksilofacijalni kirurg, specijalist za operacije tumora glave i vrata, ali i osoba od povjerenja ministra Vilija Beroša. Nedavno se klinika za maksilofacijalnu kirurgiju koju u bolnici u Dubravi vodi kao predstojnik, morala iseliti iz te bolnice i privremeno se smjestila u KBC-u Zagreb, pa sada svakoga dana radi na dvije adrese, u Dubravi i na Rebru. Osim što je predstojnik Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta, voditelj je Odjela za onkološku kirurgiju glave i vrata Kliničke bolnice Dubrava. Izvanredni je profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu gdje je i pročelnik Katedre za maksilofacijalnu kirurgiju sa stomatologijom.

NACIONAL: Niste epidemiolog, a sada ste se našli i u tom sektoru. Jedan ste od četvero koordinatora u hrvatskim centrima za borbu protiv epidemije. Vaš centar ima sjedište u bolnici u zagrebačkoj Dubravi, a pokrivate cijelu sjeverozapadnu Hrvatsku. Kako se snalazite u novoj ulozi?

Snalazim se najbolje što mogu. Naučio sam u životu čuti i slušati druge ljude, posebno stručnjake, u ovom konkretnom slučaju kolege infektologe, epidemiologe, ali i ministra Vilija Beroša. U operacijskoj dvorani sluša se kirurga, ali dobar kirurg čuje i svoje asistente, instrumentarku, anesteziologa. Rijetko koji posao nije timski i zato je važno čuti druge.

NACIONAL: Jeste li slušali i bivšeg ministra zdravstva Milana Kujundžića, koji je pod pritiskom javnosti bio prisiljen napustiti dužnost?

Pristojni ljudi uvijek saslušaju sugovornike, a ministra Kujundžića slušali su i svi zaposlenici u zdravstvenom sustavu jer je to normalno. Kao predstojnik jedne klinike slušao sam, dakle, i ministra Kujundžića. To slušanje, dakako, ne znači da ne možete imati i svoje mišljenje.

NACIONAL: Jeste li bivšeg ministra i ravnatelja Milana Kujundžića slušali zato što ste ga morali slušati, a ministra Vilija Beroša slušate zato što to želite i što ga podupirete?

Svoje mišljenje imao sam i u vrijeme ministra Milana Kujundžića, kao što ga imam i sada otkad je Ministarstvo zdravstva preuzeo profesor Vili Beroš. Ovako bih to korektno rekao: s ministrom Vilijem Berošem rado surađujem, a mislim da je odluka premijera Andreja Plenkovića da postavi Vilija Beroša za ministra zdravstva bila sjajan potez. Ministar Beroš odlično upravlja ovom izazovnom krizom s koronavirusom.

NACIONAL: Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti predviđa da ministar zdravstva, u ovoj situaciji ministar Vili Beroš, bude čovjek koji će preuzeti kormilo i voditi krizni stožer. U Hrvatskoj je, međutim, upravljanje krizom preuzeo Stožer civilne zaštite, a vodi ga ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Kako to objašnjavate? Je li ministar Beroš neopravdano „razvlašten“?

Nisam pravnik pa se ne bih upuštao u tu vrstu ocjena. Činjenica je da ovakvu epidemiju nikada nismo imali, a trebalo je brzo reagirati u cilju zaštite zdravlja ljudi. U toj situaciji ministar Beroš sa svojim timom sve je odlično napravio u pravo vrijeme proglasivši epidemiju, formirajući krizni stožer Ministarstva zdravstva, koji je na vrijeme ponudio kvalitetne mjere za borbu protiv epidemije. Mislim da je to nepodijeljeno mišljenje i svakog građanina u Hrvatskoj. Rezultati koje trenutno imamo u zdravlju nacije to i dokazuju. Sve ostalo u ovom trenutku je manje važno. Dakako, nije sporno da sve treba biti sukladno zakonima i propisima ove zemlje. Nijedna odluka ministra nije bila suprotna najboljem načinu zaštite zdravlja. Ako nešto u trenutku eksplozije ove krize nije bilo predviđeno zakonom, onda to ne treba tumačiti greškom premijera ili nekog ministra, nego spletom okolnosti koji je zahtijevao žurnu akciju, koja je do sada bila najadekvatnija u datim okolnostima. Da nije tome tako, imali bismo sličnu situaciju kakva je u Italiji ili Španjolskoj.

‘Ne bi se u ovom trenutku smjelo smanjivati primanja zdravstvenim radnicima, kada su i iz Vlade stizale poruke da se onima na prvoj crti bojišnice protiv koronavirusa ne bi smjele smanjivati plaće’

NACIONAL: No nakon ulaska koronavirusa u neke bolnice, dakle u zdravstveni sustav, ušao je i u domove umirovljenika, što je vrlo opasno. Je li se to moglo spriječiti? Kako ocjenjujete trenutačno prebacivanje odgovornosti za nastalu situaciju između gradonačelnika Milana Bandića i Nacionalnog stožera civilne zaštite? Tko je odgovoran?

Trenutno je u bolnici u Dubravi smješteno 30 pacijenata s dijagnosticiranim virusom, a epidemiološka situacija u našoj zemlji vrlo je povoljna. Mislim da su tome pridonijela dva bitna razloga. Prvi je brzo i adekvatno poduzimanje odgovarajućih epidemioloških mjera, a drugi je izuzetna odgovornost naših ljudi i iskazana solidarnost naših građana kada je najteže. Tome je jako išla u prilog i jasna i otvorena komunikacija svih odgovornih u sustavu, počevši od premijera, članova Vlade, posebice resornog ministra zdravstva i svih članova Nacionalnog stožera civilne zaštite. Odgovorni su slušali struku i jasno komunicirali sve što je bilo važno za sprječavanje zaraze, a građani su bili pravovremeno informirani i tome su odgovorili na odgovoran i civiliziran način. Mislim da smo kao društvo pokazali jednu građansku zrelost i spremnost na promjene. Ulazak virusa u zdravstveni sustav i u domove umirovljenika nije bio neočekivan, ali mi smo djelovali brzo i ispravno.

Svakako da su najugroženija skupina bolesnika i u ovoj epidemiji starije osobe, kronični i onkološki bolesnici, pa su domovi umirovljenika i bolnice mjesta velikog rizika za brzo širenje zaraze. Svi smo svjedoci događanja u Italiji, a taj scenariji srećom je u našoj zemlji izbjegnut. Zato želim naglasiti da nam je upravo povoljna epidemiološka situacija dala dovoljno vremena da se na najbolje moguće organiziramo, da nabavimo dovoljne količine zaštitne opreme, da obučimo sestre i liječnike, ali i ostalo osoblje u bolnicama za rad u novim uvjetima i time dodatno zaštitimo zdravstvene djelatnike i osiguramo adekvatnu zdravstvenu skrb bolesnicima. Za rad Nacionalnog stožera imam samo riječi pohvale jer su od početka koordinirali sve segmente raznih sustava, a to nije bilo nimalo lako.

NACIONAL: Zdravstvena kriza još nije riješena. Možemo li u lipnju očekivati popuštanje restriktivnih mjera koje se odnose na kretanje ljudi, ali i poslovanja u ekonomiji, čija blokada prijeti i slomom gospodarstva?

Bez ambicije da se izvlačim na činjenicu da nisam epidemiolog, slušam pažljivo kolege epidemiologe. Tako smo i svi dosta naučili o virusnim bolestima, karanteni, mjerama zaštite. Ključno za relativno dobru situaciju u Hrvatskoj bilo je donošenje odlučnih mjera, i to na vrijeme. Nismo u tome zakasnili. Na vrijeme smo reagirali i donijeli dovoljno rigorozne mjere, a situaciju smo intenzivno pratili od trenutka kada se COVID-19 pojavio u Kini, a potom i u Italiji. Stožerna jedinica za dijagnostiku i liječenje ove bolesti je Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu, koju vodi profesorica Alemka Markotić. Moram joj se zahvaliti; meni kao kirurgu nije bilo lako ulaziti u sve infektološke i organizacijske pore ove epidemije. Ona mi je jako pomogla da ovdje u KB Dubrava formiramo ključni Primarni respiracijsko-intenzivistički centar, koji je direktno naslonjen na njenu kliniku. Mi smo zapravo njihov „backup“. U ovom centru trenutno imamo četrdeset respiratora, a u cijelom području koje pokrivamo imamo na raspolaganju 310 respiratora ustrebaju li i za najcrnji scenarij.

NACIONAL: Gdje su ovi ostali bolesnici na respiratorima? Stožer je naveo da je njihov broj potkraj prošloga tjedna bio veći od 30 bolesnika?

U Zagrebu je potkraj prošloga tjedna na respiratorima bilo 15 bolesnika u Klinici „Dr. Fran Mihaljević“, a u bolnici u Dubravi petero. Do sada je u Zagrebu umrlo 12 bolesnika na respiratorima, a nemam podatke za cijelu Republiku Hrvatsku.

NACIONAL: Zašto su respiratori toliko važni?

Važni su jer spašavaju pacijente s težim kliničkim slikama. Naši građani moraju znati da raspolažemo dovoljnim kapacitetima i u tehnici i u ljudstvu, unatoč činjenici da je značajni broj liječnika i medicinskog osoblja otišao iz Hrvatske. Odlukom ministra Beroša mobilizirani su svi zdravstveni djelatnici i uvedene su sve potrebne mjere za reorganizaciju i prilagođavanje zdravstvenog sustava ovisno o potrebama u datom trenutku. Ono što je divljenja vrijedno su i naše kolege umirovljenici koji se dobrovoljno javljaju i stavljaju na raspolaganje kako bi pomogli u liječenju bolesnika od COVID-19 ako bude potrebno. Postoje i starije kolege koji su preboljeli koronavirus i sada se i oni žele uključiti u liječenje. Primjerice, profesorica Jadranka Morović Vergles, bivša predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KB Dubrava, nakon što je preboljela infekciju SARS-CoV-2 virusom javila mi se e-mailom sa željom da je se rasporedi za rad s oboljelima od COVID-19.

Takvi primjeri vraćaju povjerenje u ljude i velika su ljudska inspiracija. Svjedoci smo tome da je medicinsko osoblje svugdje najizloženije, a posebno je značajno da su zbog veće izloženosti oboljeli nerijetko s težom kliničkom slikom. Zato nije mali broj liječnika i sestara u svijetu umro od COVID-19. U našoj zemlji, upravo zbog postupnog rasta i izbjegavanja većeg pritiska u početku na zdravstveni sustav, nemamo veći broj zaraženih među liječnicima i medicinskim sestrama. Upravo je najzanimljiviji primjer Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu, ustanove u kojoj je najveća koncentracija bolesti, a virus nije ušao jače u zdravstveni sustav. Koliko je meni poznato, do sada su zaražene jedna medicinska sestra i jedna kuharica. Oni i najbolje poznaju infektivne bolesti, zaštićeni su unatoč oboljelim pacijentima i testovima koji dolaze u tamošnje laboratorije, gdje se analiziraju.

NACIONAL: Bolnica „Dr. Fran Mihaljević“ uključila se u potragu za lijekom i cjepivom protiv ove bolesti. Sudjelujete li i vi iz Dubrave u tim istraživanjima?

Pod vodstvom profesorice Alemke Markotić pokrenuta su istraživanja, a moj zamjenik u ovom zagrebačkom centru za borbu protiv koronavirusa je docent Marko Kutleša, infektolog iz iste klinike. Na dnevnoj razini koordiniramo aktivnosti i surađujemo, on iznimno pomaže u kliničkom i organizacijskom smislu, a sudjeluju i u istraživanju. I tim iz KB Dubrave uključit će se u ta istraživanja jer to je prilika da naučimo iz vlastitih iskustava i pridonesemo ukupnim znanstvenim podacima o liječenju ove bolesti. Još nekoliko je zanimljivih projekta u pripremi i veseli me ta znanstvena aktivnost kolega i u ovoj situaciji. Svaka nova situacija i pojava najveći su znanstveni izazovi.

‘Veliki broj liječnika i sestara u svijetu umro je od covida-19. U Hrvatskoj, upravo zbog postupnog rasta i izbjegavanja većeg pritiska u početku na zdravstveni sustav, nemamo veći broj zaraženih djelatnika’

NACIONAL: Hoće li to istraživanje biti financirano europskim novcem?

Dijelom ćemo aplicirati za europska sredstva, a dijelom na Hrvatsku zakladu za znanost koja je odobrila dodatna sredstva za istraživanje upravo infekcije SARS-CoV-2 virusom. Hrvatska se u tome priključuje ostatku razvijenog svijeta u istraživanjima i to je jako važno. Ne smijemo zaboraviti da smo u samom početku pojave epidemije mi u Hrvatskoj imali testove za dokazivanje infekcije, a to je produkt domaće pameti i stručnosti kolega u Klinici za infektivne bolesti, na što svi moramo biti ponosni. Vjerujem da ćemo i nakon ove pandemije znati unaprijediti sustav i dodatno ojačati centre izvrsnosti kako bismo i u budućnosti mogli odgovoriti na izazove i osigurati građanima adekvatnu razinu zdravstvene usluge.

NACIONAL: Osim iz svoje klinike, jeste li premjestili i ostale pacijente iz bolnice u Dubravi?

Situacija se pratila iz dana u dan i reagirali smo ovisno o okolnostima. Nakon što su formirana četiri primarna respiracijsko-intenzivistička centra – u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu – vidjelo se da će i oboljelima od COVID-19 trebati druga medicinska skrb. Tako je u ostatku bolnice u Dubravi pripremljeno sve za zbrinjavanje tih bolesnika za druge zdravstvene usluge. Dakle, u tom su smislu nastavile raditi interna medicina, neurologija, kardiologija, kardiokirurgija i ostale specijalističke djelatnosti koje su i ranije radile u KB Dubrava, ali sada za zbrinjavanje bolesnika s COVID-19. Tako smo dodatno izolirali bolesnike koji nisu bili pozitivni na COVID-19. Cijeli KB Dubrava sad je u funkciji oboljelih od COVID-19. Za sve ostale bolesnike angažirane su druge bolnice u Zagrebu i regiji.

NACIONAL: Nakon potresa u Zagrebu u vašu bolnicu u Dubravi bile su prebačene i rodilje iz rodilišta u Petrovoj ulici. Je li bilo rizično prebaciti ih k vama, s obzirom na koncentraciju bolesnika s koronavirusom?

U tom momentu osim koronavirusa dogodio nam se potres, koji je sve protresao, pa i naše planove o organizaciji rada bolnica za bolesnike s COVID-19. No u tom trenutku zgrada bolnice u Dubravi bila je sigurna i imala je dobre i sigurne uvjete za bebe. Mislim da je ta bolnica građena tako da može izdržati potrese do 9 stupnjeva po Richteru i građevinski je najsigurnija bolnica u Zagrebu, a bebe koje su dovezene ni u jednom trenutku nisu bile ugrožene jer su naši oboljeli od COVID-19 bili smješteni u aneksu glavne zgrade, u posebnom dijelu bolnice. Majke s bebama bile su sigurno smještene u bolnici u Dubravi, a potom i sigurno vraćene u rodilište u Petrovoj. Kao što vidite, hrvatski zdravstveni sustav sve je to preživio i pokazao se otpornim na velike izazove. I sam se, kao mali tog sustava, zbog toga osjećam zadovoljno.

NACIONAL: S obzirom na smještanje bolesnika zaraženih koronavirusom u bolnicu u Dubravi, bio se pronio glas da to i nije najbolje odabrana lokacija. Pojavio se strah da bi njen ventilacijski sustav, u koji je ugrađeno i grijanje, bio pogodan za prijenos i širenje virusa?

Pronio se bio takav glas, ali to nije bila točna informacija. Danas bismo rekli, bio je to fake news. U početku je bilo nejasnoća i krivih informacija. To je stvorilo dodatni oprez, ali dobrom organiziranošću i stručnim uvidom odluka ministra zdravstva da se bolnica u Dubravi odabere za centar zbrinjavanja bolesnika s COVID-19 bila je mudra i dobro promišljena. U potresu je to ostala apsolutno jedina neoštećena bolnica. Doduše, kada se u Ministarstvu o tome razmišljalo, potres nikome nije pao na pamet. Poslije se pokazalo da su oboljeli od COVID-19 smješteni u najsigurnijoj zagrebačkoj bolnici.

NACIONAL: Uz bolnicu je podignuto i šatorsko naselje. Zašto ako vam još uvijek nisu popunjeni kapaciteti same zgrade bolnice? Jesu li možda neke informacije o razmjerima epidemije u trenutku kada počne eksponencijalno rasti broj oboljelih, nepoznate javnosti? Jesu li u strahu bile velike oči?

Lako je biti general nakon bitke. Međutim, u trenutku kada se pojavio koronavirus u Ministarstvu zdravstva radile su se razne projekcije razvoja epidemije. Pa tako i simulacije po uzoru na ono što se dogodilo u Italiji, a u Hrvatskoj nije. Uz veliku zahvalnost Hrvatskoj vojsci koja je intervenirala brzo i efikasno, danas postoji šatorsko naselje u kojem imamo mjesta za 200 bolesnika uz mogućnost priključaka za dobivanje kisika. To nam daje sigurnost i u ovom trenutno povoljnom epidemiološkom kontekstu. Međutim, nitko od nas ne zna kako će se stvari dalje odvijati.

NACIONAL: Zar se ne očekuje da će ova epidemija u lipnju biti iza nas?

To vi kažete, ali sam se ne usudim davati takve procjene. Mogu samo reći da se nadam da ćemo tada biti u povoljnoj situaciji. Trenutni kapaciteti u Dubravi dostatni su za liječenje teških i srednje teških COVID-19 bolesnika, ali i za one pacijente koji su preboljeli COVID-19, a bolesni su od drugih bolesti i treba im drugi oblik medicinske skrbi. Možemo biti sretni što nam šatorsko naselje stoji u pričuvi i neka ga.

NACIONAL: Svoju kliniku za maksilofacijalnu kirurgiju morali ste premjestiti iz Dubrave.

Točno. Kao predstojnik klinike za maksilofacijalnu kirurgiju, koja je od 1995. godina u sustavu Kliničke bolnice Dubrava, morao sam reagirati vrlo brzo, s obzirom na to da je jedina hitna maksilofacijalna služba za Grad Zagreb, ali i širu regiju, upravo služba u našoj Klinici. Zatvaranjem KB Dubrave onemogućilo bi se hitno zbrinjavanje tih bolesnika. I upravo je ministar Beroš pokazao razumijevanje i vrlo brzo djelovao da je u vrlo kratkom roku klinika privremeno preseljena u KBC Zagreb. Dozvolite da izrazim i veliku zahvalnost ravnatelju KBC-a Zagreb Anti Čorušiću koji nas je angažirano i vrlo kolegijalno prihvatio, kao i Dragi Prgometu, predstojniku Klinike za bolesti uha, grla i nosa koji nam je ustupio prostore za smještaj naših bolesnika i rad u sklopu klinike koju on vodi. Dugogodišnja suradnja s kolegama na Klinici za ORL olakšala je novi početak našim djelatnicima u tako složenim okolnostima, a rad naše hitne službe nije prekinut ni jednog trenutka. Osobno i u ime svih svojih djelatnika iznimno sam zahvalan za razumijevanje, solidarnost i kolegijalnost koje su nam pružili. No samo dan nakon preseljenja dogodio se potres, kada su uz nas u KBC Zagreb, na Rebro, pristigle i kolege dermatolozi i ortopedi sa Šalate, kao i dio kolega Klinike za plućne bolesti Jordanovac. Bilo je to vrlo dinamično vrijeme za sve nas, a i za naše bolesnike.

‘Događaji oko covida-19 u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u, pokazuju da se u upravljanju ovim krizama zrcale specifične osobnosti premijera Borisa Johnsona i predsjednika Trumpa’

NACIONAL: Jesu li se ipak povećale liste čekanja za liječničke preglede? COVID-19 nije napao samo pojedince nego i cijeli zdravstveni sustav. Je li epidemija ugrozila zdravstveni sustav?

Mislim da je svima jasno da radimo u vrlo promijenjenim okolnostima, u kakvima dosad nismo bili, i da Ministarstvo zdravstva čini sve da onkološki pacijenti koji ne trpe odlaganje dobiju terapiju na vrijeme ili budu na vrijeme operirani. Naravno, imali smo mali poremećaj u zdravstvenom sustavu, da se slikovito izrazim, jednu oluju na moru koja nas je zaljuljala i usporila, ali kormilo držimo u rukama i trudimo se zadržati kurs. Ovim konceptom organizacije zbrinjavanja svih oboljelih od COVID-19 na jednom mjestu, omogućeno je zbrinjavanje svih ostalih pacijenata na drugim lokacijama. Liste čekanja možda će se i povećati, ali siguran sam da ćemo, nakon što prebrodimo ovu epidemiju, i taj problem riješiti. Ovu krizu treba iskoristi da bolje promišljamo sustav i učinimo ga kvalitetnijim jer sada se vidi da to možemo. Ako smo sada u trku i u vrlo kompleksnim okolnostima uspjeli funkcionirati, presložiti se i reorganizirati, onda bi bila velika šteta da iz svega izađemo, a ne napravimo odlučan korak unaprijed.

NACIONAL: Ali za to treba i novac. Gdje ga pronaći?

Ako se novcem na pametan i odgovoran način raspolaže, onda ni financijska strana priče neće biti problem. Vidite danas i puno bogatije zdravstvene sustave od hrvatskog koji su na koljenima. To se u Njemačkoj i Austriji, doduše, nije dogodilo. Zato je dobro što smo naslonjeni na njihove sustave. Njemačka, primjerice, ima najveći broj respiratora po glavi stanovnika, ali nije samo opremljenost važna, važni su funkcioniranje sustava, dobra organizacija, ali i suradnja svih, a prije svega solidarnost i suradnja naših građana. Možda griješim, ali vjerujem da velika većina naših građana želi prave i odlučne promjene na mnogim razinama, a ne samo u zdravstvenom sustavu. Ova kriza je dokaz da smo za to spremni.

NACIONAL: Kako ocjenjujete podatak da su neki ravnatelji bolnica liječnicima i medicinskom osoblju u jeku ove krize smanjili plaće?

Nisam gledao je li i meni smanjena plaća, ali meni to u ovoj situaciji nije bilo bitno. Ne bi se u ovom trenutku smjelo smanjivati plaće, kada su i iz Vlade stizale poruke da se onima na prvoj crti bojišnice protiv koronavirusa ne bi smjele smanjivati plaće. I ministar Beroš javno je pročitao svoju odluku u kojoj je nedvosmisleno naveo da se prekovremeni sati mogu djelatnicima zamijeniti slobodnim danima samo uz njihov pisani pristanak. Tko god je radio, nije trebao dobiti manju plaću, a onaj koji je više radio trebao je dobiti veću plaću. Bojim se da je i u ovim vremenima bilo nečasnih primjera koji su koristili izvanredne okolnosti i računali prekovremene sate koje nisu odradili, što kod ljudi stvara opravdani gnjev i za svaku je osudu. Ali u svakoj krizi od dobrih ljudi dobijete još više dobrote, a od onih drugih još više onog drugog. Mi smo u ovoj krizi morali staviti maske na lice, ali ispod tih maski ostali smo isti ljudi. Vjerujem da dobro uvijek pobjeđuje.

NACIONAL: Epidemiološke mjere loše su se odrazile na hrvatsko gospodarstvo, ali i na globalnu ekonomiju. Švedska nije uvodila restriktivne mjere, a i u Velikoj Britaniji igralo se na kartu „imuniteta krda“, čak se i britanski predsjednik zarazio koronavirusom. Američki predsjednik Donald Trump oklijevao je s rigoroznim epidemiološkim mjerama iz ekonomskih razloga. Hoćemo li poslije epidemije biti siromašni?

Promatrajući što se događa u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama, ne mogu se oteti dojmu da i u upravljanju ovim krizama zrcale vrlo specifične osobnosti premijera Borisa Johnsona odnosno predsjednika Donalda Trumpa. Koncept naglog stjecanja „imuniteta krda“ nije se pokazao kao dobro promišljen i efikasan jer lomi najbogatije i najbolje opremljene zdravstvene sustave u svijetu. Drugi problem u Sjedinjenim Državama je insuficijentno javno zdravstvo što je u ovakvim epidemijama i krizama iznimno važno.