Na dan izlaska ovog broja Nacionala, obnašateljica dužnosti gradonačelnice Zagreba i gradonačelnička kandidatkinja stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti Jelena Pavičić Vukičević trebala je izaći iz samoizolacije, u koju je morala jer se zarazila koronavirusom. “Samoizolacija završava u ponedjeljak u ponoć”, kazao je u četvrtak Nacionalu Ivica Lovrić, kandidat za zamjenika Jelene Pavičić Vukičević na položaju gradonačelnice, današnji pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i dugogodišnji bliski suradnik Milana Bandića. “Ali ona sve dane u samoizolaciji radi. Vidimo da se grad može voditi i od kuće”, djelomice u šali je Nacionalu kazao Lovrić.

Razgovarali smo u četvrtak, na dan kada je gradski stožer civilne zaštite predložio Nacionalnome stožeru da se učenici viših razreda osnovnih škola vrate u školske klupe. Intervju su nekoliko puta prekidali kolege novinari koji su Lovrića zvali na telefon i tražili najnovije informacije. U intervjuu koji slijedi nije propuštena prilika da nas se upozori kako su u taboru preminulog gradonačelnika nezadovoljni odnosom medija prema njima.

NACIONAL: Prije pet dana, na Trgu bana Jelačića, pala je cijev sa zgrade i čovjeku slomila rame. Osjećate li se politički odgovornim za taj incident?

Hajdemo razjasniti. Kada su u pitanju obveze otklanjanja štete od potresa, moramo to podijeliti u dvije grupacije: jedna su javni objekti kojima je Grad vlasnik i osnivač. Znači, škole, ambulante, domovi zdravlja, bolnica Sveti duh. Tu je Grad obavio sjajan posao: sve čega je vlasnik i za što je odgovoran, osposobljeno je. Škole su najbolji primjer i Nacional je pisao o tome: od 175 oštećenih, mi smo do 7. rujna obnovili 162, a ovih trinaest zahtijevaju dugoročnu obnovu, ali sve ide po planu, i većina će biti obnovljena do 1. rujna ove godine. Kada je u pitanju stambeni fond koji je u privatnom vlasništvu, Grad Zagreb nastojao je otkloniti sve neposredne ugroze. Sa zagrebačkih ulica odvezeno je 80 tisuća tona šute, uklonjeno je 11 tisuća dimnjaka i opasnih građevina kako bi Grad pomogao građanima. Grad Zagreb nije mogao obnavljati privatni stambeni fond jer je to regulirano Zakonom o obnovi koji smo dugo čekali, ali ga nije donio Grad Zagreb, nego Sabor. Formiran je i Fond za obnovu koji nažalost, nikako da proradi. Kad govorimo konkretno o kući na Trgu bana Josipa Jelačića, iz koje ne prijeti nikakva ugroza, radnici su izvodili radove po narudžbi vlasnika kuće i dio skele je nažalost pao na prolaznika. To je indirektno vezano uz potres. Ovo je tragičan događaj i, naravno, ako ste u gradskoj upravi, osjećate jednu vrstu odgovornosti za bilo što što se u ovom gradu dogodi. Ali izravnu odgovornost za ovaj događaj zaista nitko ne može preuzeti, izuzev, možda, Fonda za obnovu. Njih, recimo, treba pitati zašto obnova te kuće nije počela jer znamo da su suvlasnici podnijeli zahtjev za obnovom.

Ali, nažalost, kad obnova i krene, može se dogoditi da će netko stradati zbog izvođenja radova. Imamo i dva smrtna slučaja radnika koji su otklanjali štete od potresa. I još nešto, što je jako važno: kada su u pitanju štete na privatnim objektima, kao što znate, Grad Zagreb financijski podupire obnovu građanima iznosom do pedeset tisuća kuna, pa je dosad podijeljeno oko šest stotina takvih pomoći, za što je izdvojeno oko petnaest milijuna kuna. Zatim, Grad Zagreb je dodijelio brojne kontejnere, financirao prehranu sugrađanima u zajedničkom smještaju, subvencionira kamate do dva posto na deset godina svima koji obnavljaju kuće, oko pet i pol tisuća građana dobilo je subvenciju u građevinskom materijalu… Grad je poduzeo niz mjera u okviru svojih ovlasti. To je Grad mogao. Nažalost, nekad imam osjećaj da bi Fond za obnovu, kada bi bio pod ingerencijom grada, puno brže profunkcionirao.

NACIONAL: Želite li reći da je Grad svoje učinio, a država nije?

Mislim da je Grad učinio izuzetno puno i da sada predstoji jako puno posla Fondu za obnovu. Osobno, nisam zadovoljan brzinom kojom to ide. Mislim da je trebalo brže. Reći ću vam samo jedan detalj: često se radi paralela s potresom iz 1880. Imamo zgradu, gimnaziju Tituša Brezovačkog na Gornjem gradu koja je oštećena u oba potresa: i onome iz 1880. i u prošlogodišnjem. Tu ćemo školu cjelovito obnoviti u sedamnaest mjeseci. U ono vrijeme obnova je trajala šesnaest godina. Često se u medijima nameće informacija da je 1880. Grad obnavljao puno brže, što nije točno.

NACIONAL: Što konkretno očekujete od Vlade i ravnatelja Fonda za obnovu Damira Vanđelića?

Od Fonda očekujemo da počne brže rješavati probleme. Da krenemo s obnovom. Po meni, već su trebali. Očekujemo da što prije dođemo na otvorenje radova na nekoj od zgrada, a vas sutra pozivam na otvorenje radova druge faze Hotelijersko-turističke škole u Frankopanskoj.

NACIONAL: Je li rad Fonda za obnovu na bilo koji način uvjetovan radom zagrebačke gradske uprave?

Nažalost, nije. Da jest, bili bi učinkovitiji. Grad je učinio što je mogao: otvorili smo osam punktova na kojima građanima pomažemo da prikupe dokumentaciju. Ako postoji bilo koja ideja kojom bi Grad Fondu mogao olakšati i ubrzati posao, mi smo spremni. Ali ja takvu ideju ne vidim.

NACIONAL: Iznijeli ste činjenice. Ali građani su nezadovoljni, a vi ste, kao predstavnik stranke Milana Bandića, pod pritiskom dojma koji su izazvale izjave pokojnog gradonačelnika nakon potresa, koje su razljutile građane: da su sami krivi za oštećenja, da nisu osiguravali svoju imovinu…

Ne bih se više vraćao na izjave pokojnog gradonačelnika. Teško je komentirati izjave čovjeka koji više nije među nama. Građani zasigurno nisu krivi za potres. Naravno da postoji dosta medijskog spina koja opravdanu zabrinutost građana usmjerava i prema gradskoj upravi. Tipičan primjer smo imali u siječnju kada je Možemo! formirao nekoliko lažnih profila “zabrinutih” roditelja škola koji su se lažno predstavljali kao roditelji djece određene škole i širili lažne vijesti. I onda, kad smo ih raskrinkali, to je stalo. Naravno da se koriste razni instrumenti da se dio odgovornosti koja nije na gradskoj upravi, usmjeri prema njoj, no posebno mi je žao kada se naši najmlađi sugrađani – učenici zlorabe u političke svrhe.

NACIONAL: Ovo što se dogodilo na Trgu moglo se dogoditi i na nekoj školi.

Ovako nešto, odgovorno tvrdim, ne može se dogoditi ni na jednoj zagrebačkoj školi. Zagrebačke škole oštećene u potresu koje djeca svakodnevno pohađaju – isključujem onih trinaest koje su u obnovi – sigurne su.

NACIONAL: Preuzimate li svu odgovornost za to?

Preuzimam. To sam dosad rekao bezbroj puta.

NACIONAL: Nacional je u prošlom broju objavio da su održana tri sastanka predstavnika vaše stranke i HDZ-a o neformalnoj suradnji poslije izbora u Zagrebu. Možete li to potvrditi?

Ne znam otkud Nacionalu te informacije. Ne bih to komentirao. Sigurno nisu iz stranke BM365. Mogu reći da smo u proteklom mandatu u gradskoj skupštini sve četiri godine imali iznimno uspješnu suradnju na projektima. Kao što je naša kandidatkinja za gradonačelnicu rekla, projektno ćemo surađivati u sljedećem mandatu sa svima koji su spremni poduprijeti projekte na dobrobit Zagreba i njegovih građana. Ta će nam suradnja biti olakšana utoliko što pripremamo uvođenje modela prema kojemu će se građani moći izjašnjavati o projektima. Riječ je o ‘’digitalnoj demokraciji’’. Suradnja u Skupštini time će biti puno lakša, jer ako se građani većinom odluče za neki projekt, teško ćete naći oporbu u gradskoj skupštini koja će dići ruku protiv toga. I mislim da će nam ta suradnja, opet projektna, i s HDZ-om, ali i s drugim strankama, biti olakšana. Bit će to novi, nužno potreban moment u hrvatskoj demokraciji. Oporba je dobrodošla u demokratskom društvu i ima svoju ulogu, ali ako se građani odluče za prioritete i modele, teško će netko dići ruku protiv toga.

NACIONAL: Uveli biste neki oblik izravne demokracije?

Da, neki oblik.

NACIONAL: A što ako se građani odluče za neracionalne, čak štetne projekte? Događalo se to, i ne tako rijetko, u povijesti izravne demokracije.

Švicarska ima jako razvijen model takve vrste demokracije: izjašnjavanje putem referenduma. Ne znam baš da su Švicarci donosili neracionalne odluke. Vjerujem u demokratsko odlučivanje. Češće smo svjedočili da su političari, stranačke i političke većine donosili loše odluke, a ne građani.

NACIONAL: Nije li to prebacivanje odgovornosti za odluke s onih koji bi ih trebali donositi, i za njih odgovarati, na neodređeni pojam “građana”?

Ne, nije. Hrvatskoj demokraciji zasigurno nedostaje veće uključivanje građana u proces donošenja odluka.

NACIONAL: Imali ste dvadeset godina vremena za to.

Ja nisam dvadeset godina na čelu Grada. Morate znati da su se stvorili tehnički preduvjeti kakve ranije nismo imali. Sad postoji sustav e-građanina. Izjašnjavanje građana takve vrste prije deset godina bilo je tehnički neizvedivo. Sazrelo je vrijeme za to i to će olakšati i poboljšati upravljanje gradom, kao što će spriječiti politikantske spekulacije za što građani jesu, a za što nisu. Mnogi tumače interese građana, a da za to nemaju legitimitet.

NACIONAL: U srijedu je objavljena anketa, prema kojoj sedamdeset posto Zagrepčana obnovu smatra apsolutnim prioritetom. Koji je vaš program za što bržom obnovom grada? Ima li Grad Zagreb tu uopće prostora?

Ima. Uloga Grada Zagreba je da potakne puno brži i efikasniji rad Fonda za obnovu. Možemo to učiniti time što smo razradili model na Bloku 19. Podsjećam, riječ je o projektu obnove bloka zgrada u središtu Zagreba koji omeđuju Dalmatinska, Frankopanska, Ilica i Medulićeva ulica. Projekt su izradili stručnjaci u organizaciji institucija Grada Zagreba. Želimo istinski obnoviti Zagreb, cjelovitom, ne samo statičkom, nego i protupožarnom, energetskom i zelenom obnovom. Objekte Donjega grada moramo pretvoriti u “zelene” objekte, na tragu suvremenih tendencija obnove zaštićenih urbanih cjelina u Europi.

NACIONAL: Jeste li o tome razgovarali s Ottom Barićem, drugim kandidatom vaše stranke za zamjenika gradonačelnice?

Da. Jedna od ključnih zadaća gospodina Barića bit će da to predvodi. Gradu Zagrebu, uz to, predstoji i definiranje smjernica razvoja. Tu vidimo posebnu ulogu gospodina Barića, kao svjetski iskusnog i dokazanog arhitekta.

NACIONAL: Svakako je zanimljiv taj potez Jelene Pavičić Vukičević koja je u svoj tim pozvala vehementnog kritičara vlasti kojoj je sama bila u najvišem vrhu. Otto Barić još je prije nekoliko mjeseci žestoko i nepopustljivo kritizirao vlast Milana Bandića; čak i poslije njegova pogreba. Sada je on kandidat za zamjenika gradonačelnice.

Barić je jedno vrijeme bio kandidat za gradonačelnika i kritizirao je pojedine poteze. Slušao sam ga ovih dana u medijima, i sam je rekao da je kritizirao pojedine poteze, a ne sve što je radio Bandić. To je sasvim legitimno. Možda je u vremenu kada je bio kandidat za gradonačelnika to posebno isticao, ali govorio je i mnogo dobroga o tih dva desetljeća upravljanja gradom. Nije to jednoznačno. Naravno, ovo nije grad istomišljenika, niti će buduća uprava biti uprava istomišljenika. Takvu ne želimo. Želimo okupiti sve koji znanjem i iskustvom mogu pridonijeti kvalitetnom razvoju ovoga grada, a jedan od vodećih, svjetski dokazanih stručnjaka koji to mogu je Barić.

NACIONAL: Zanimljiv je to odnos: vi predstavljate kontinuitet, Barić diskontinuitet. Nudi li Jelena Pavičić Vukičević kontinuitet ili diskontinuitet u odnosu na dosadašnju vlast? Što građani u tom smislu mogu očekivati?

I kontinuitet, ali i nešto novo. Dio kontinuiteta će zasigurno biti socijalna prava, zadržavanje radnih mjesta te sva ona stabilnost i sigurnost koju je dosadašnja gradska uprava jamčila i pružala. Brojna su prava, ali dopustite da spomenem samo demografske mjere koje provodi Grad Zagreb. Ovaj primjer često spominjem: 2009. imali smo 6823 prvašića u školama. Dvanaest godina kasnije imamo ih skoro 8400. To je rezultat sklopa demografskih mjera koja provodi ova gradska uprava.

NACIONAL: Ili činjenice da ljudi masovno doseljavaju u Zagreb.

Ne, to je prije svega rezultat novorođenih, ali je i Zagreb mjesto poželjno za život. Pa zar nije bolje da ljudi sele u Zagreb, nego u Irsku? Te mjere zadnjih pet ili šest godina daju rezultate. Sasvim sigurno, takve mjere nećemo napuštati. Demografske mjere treba stalno razvijati i nadopunjavati. U tome ćemo nuditi kontinuitet. Digitalna demokracija, transparentnost poslovanja i neki drugi procesi zasigurno će biti ono što će naša nova gradska uprava poboljšati, sukladno novim tehnologijama. Naravno, tu je i uvođenje novih, kvalitetnih ljudi, poput Barića koji će moći dati novi zamašnjak razvoju Zagreba. Pored obnove od potresa, ima tu i drugih stvari, kao što je rješavanje prometnih gužvi.

NACIONAL: Nudite li konkretne projekte?

Imamo ih nekoliko. Ovih dana ćemo započeti radove na produžetku nove Branimirove ulice. Riješeni su imovinsko-pravni odnosi na prvoj fazi. Sad će to opet ispasti predizborno, ali radovi će vjerojatno početi prije izbora ili koji dan poslije jer je u tijeku natječaj za javne radove. Riješili smo gotovo sve imovinsko-pravne odnose koji su bili iznimno složeni za izgradnju Jarunskog mosta. Imamo još neke ideje koje ne bih danas spominjao jer nam se često događa da nam ih protukandidati prepisuju, čak i realizirane projekte. Ne smijem dati previše ideja: neki su čak prepisivali i projekte iz kampanje 2017. koje smo u međuvremenu ostvarili.

NACIONAL: Kada govorimo o velikim projektima dosadašnje gradske uprave, ne možemo zaobići činjenicu da su neki njezini istaknuti dužnosnici opterećeni sudskim postupcima. I vi ste među njima: imate dva sudska postupka.

Dva sudska postupka, u oba prvostupanjski oslobođen. I mogu vam reći da sam, kao građanin, ponosan.

NACIONAL: Ne osjećate nikakvu političku odgovornost?

Ne, nikakvu. Nažalost, mi smo u jednom trenutku bili izloženi političkom progonu.

NACIONAL: Tko vas je progonio?

Jasno je to. Javnost to jako dobro zna.

NACIONAL: Je li možda stranka s kojom ste u gradskoj skupštini imali kvalitetnu projektnu suradnju?

Ne, nije nijedna stranka. Ali to je vrijeme iza nas. Meta nisam bio ja, nego Bandić, ali ne bih o tome govorio.

NACIONAL: Mislite da građani o svemu tome neće voditi računa kada izađu na birališta?

Sasvim sigurno hoće. Zašto ne bi? Građani o svemu trebaju voditi računa. Nemojte podcjenjivati građane.

NACIONAL: Kako komentirate druge kandidate? Zanima me što mislite o Davoru Filipoviću.

Ne bih komentirao druge kandidate. Daleko najbolji kandidat je Jelena Pavičić Vukičević.

NACIONAL: Biste li Skupštini podržali, na primjer, gradnju tvornice cjepiva protiv koronavirusa? Na toj ideji Filipović ustraje, premda je u javnosti izazvala, da tako kažem, zanimanje.

Mislite na tvornicu cjepiva protiv raka?

NACIONAL: Raznih je prijedloga bilo.

Svakako bismo podržali sve tvornice koje mogu pridonijeti reindustrijalizaciji grada Zagreba. Zašto ne?

NACIONAL: Ima li za to novca?

Tvornice se ne grade iz javnih sredstava. To su poduzetnički projekti. Nije zadaća javne uprave da gradi tvornice. Ali možemo to potaknuti. Svaku tvornicu koja će zapošljavati Zagrepčane, a naročito doprinositi zdravlju građana, treba podržati. Lokalna samouprava može poticati poduzetničke projekte, ali graditi i financirati, to nije njezina zadaća.

NACIONAL: Kakvo je stanje u zagrebačkom proračunu? Je li točno da nedostaje 1,3 milijarde kuna, kako je rekao Davor Filipović?

Mogu ponoviti da Grad Zagreb redovito izvršava sve svoje obveze. Navest ću primjer: izvršavamo i obveze za koje sredstva očekujemo iz Fonda solidarnosti. Dosad smo za obnovu škola i vrtića potrošili više od 150 milijuna kuna koje tek trebamo dobiti iz Fonda solidarnosti.

NACIONAL: Otkud novac?

Iz proračuna Grada Zagreba. Ali zbog pandemije i potresa naravno da je manji dotok sredstava u gradski proračun, dok su i pandemija i potres istodobno prouzročili dodatne troškove. Međutim, ista je situacija i u državnom proračunu, ali je ta brojka ondje tridesetak puta veća. Znamo i da je priljev sredstava manji i u svim drugim jedinicama lokalne samouprave. U Zagrebu, odgovornim upravljanjem novcem, sve javne službe funkcioniraju bez poteškoća; dapače, imali smo i dodatna sredstva za zaštitu od covida-19, obnavljamo javne objekte, pomažemo građanima, a brojni zagrebački obrtnici i poduzetnici također su osjetili potporu Grada zbog štete od potresa i pandemije. Spomenut ću samo oslobađanje od zakupa prostora, terasa, umanjenja komunalnog doprinosa i tako dalje.

NACIONAL: To je sve u redu, ali niste mi odgovorili na pitanje: kolika je rupa u proračunu?

Odgovorio sam vam. Rekao sam da je smanjen prihod proračuna. Možda je akumulirani smanjeni prihod oko milijarde kuna, ali to ne ugrožava normalno funkcioniranje grada. Ako je to u državi 35 milijardi, usporedite.

NACIONAL: Kažete, dakle, oko milijardu kuna.

Oko milijardu, ali to je akumulirani prihod koji ne ugrožava funkcioniranje grada.

NACIONAL: To nisam ni mislio, ali pred Zagrebom su golemi poslovi poput obnove. Otkud novac?

Iz Fonda solidarnosti dobit ćemo milijardu i dvjesto milijuna kuna. Sve ćemo to povući. Uskoro se otvara i Fond poravnanja. Javni poziv ide u lipnju. Tu imamo mnogo projekata, a kad su u pitanju društveni objekti, Grad Zagreb će povući iznimno velika sredstva. I sasvim sigurno, u oporavku ćemo se snažno osloniti na izvore koje nam je Europa stavila na raspolaganje. A Zagreb je u jako dobroj poziciji jer imamo spremne projekte i dozvole.

NACIONAL: Dokad će biti obnovljene škole?

Imamo još trinaest objekata. Sedam će ih biti obnovljeno do 1. rujna, tri do Nove godine, tri do 1. rujna sljedeće, a 162 obnovili smo do početka školske godine. Paralelno nastavljamo naš projekt škologradnje koji štete od potresa nisu uspjele ugroziti. Za to očekujemo znatan novac iz Fonda poravnanja.

NACIONAL: Možete li nam otkriti neka imena s liste za gradsku skupštinu? Imate priliku da ih ekskluzivno otkrijete.

Hvala vam na prilici, ali pričekajte. Listu ćemo predstaviti sljedećih dana.

NACIONAL: Dopustite da citiram rečenicu koju su mediji, u danima kada se još nije znalo tko će biti vaš stranački kandidat, pripisali neimenovanom izvoru iz vaše stranke: “Može li se itko sjetiti što je Jelena Pavičić Vukičević napravila za grad, osim što je zamjenjivala pokojnog šefa?” Dakle, što je napravila?

Nikad nisam čuo tu rečenicu. Tko je njezin autor? Ne bih to komentirao.

NACIONAL: Ustvrdili ste da je Jelena Pavičić Vukičević najbolja kandidatkinja. Po čemu?

Fantastičan je uspjeh da grad, mjesec i pol nakon smrti gradonačelnika, sjajno funkcionira. U vrijeme ugroze od pandemije, otklanjanja šteta od potresa… Pa zar već to nije dovoljan dokaz sposobnosti Jelene Pavičić Vukičević, kao i potezi koje je povukla?

NACIONAL: Mislite da je to dovoljno za drugi krug?

Za drugi krug je dovoljno da je zaokruže birači. Ali ja kažem da to dovoljno govori o njezinoj sposobnosti.

NACIONAL: Dosad smo čuli da je program digitalna demokratizacija. Osim toga, nismo čuli mnogo još novoga.

Čut ćemo. Nismo još predstavili cijeli program stranke, tu je svakako urbana obnova Zagreba, ali više o svemu ćemo slušati u narednim danima. Svaki dan je radni, tako smo jučer otvorili novi vrtić, danas započeli radove na dvije škole. Bitno je da sve funkcionira.

NACIONAL: Što predlažete za stadion u Maksimiru? U srijedu je objavljeno da je za projektnu dokumentaciju rušenja istočne tribine izdvojeno sto tisuća kuna.

I to je jedna od sjajnih odluka Jelene Pavičić Vukičević. Postojala je intencija, i već se radila projekta dokumentacija, da se znatan novac uloži u stabilizaciju istočne tribine. Isto tako, u svakom planu rekonstrukcije ili izgradnje novog stadiona predviđeno je rušenje istočne tribine. Bilo bi suludo da danas potrošimo petnaest milijuna kuna u stabilizaciju pa da za godinu-dvije tu istu tribinu rušimo. Prema tome, donijela je jedinu logičnu odluku: dala je nalog da se priprema dokumentacija za rušenje istočne tribine, ne prejudicirajući kako će stadion izgledati. A o tome 23. travnja bit će objavljeni javni poziv za arhitektonski natječaj koji će definirati izgled stadiona i cijele zone Svetice.

NACIONAL: Nije li neprimjereno da se takvi strateški potezi povlače u tehničkom mandatu?

Nisu to strateške stvari. Raspisan je javni poziv koji će trajati 120 dana. Ne provodi ga gradska uprava, nego struka, Društvo arhitekata grada Zagreba. Tko god bio na vlasti, imat će istu metodologiju i istog provoditelja. O tome kako će stadion izgledati ubuduće odlučuje struka. Zašto bismo gubili vrijeme? Ovo je baš primjer kako treba raditi. A o modelu financiranja – hoće li ga financirati Grad, Dinamo, država, koncesije, konzorciji – o tome će odlučiti građani i gradska vlast. Po nama, trebali bi isključivo građani. A možda neki drugi žele odlučivati u, ne znam, uredima pročelnika i gradonačelnika. Ali kada Jelena Pavičić Vukičević bude gradonačelnica, o modelu financiranja odlučit će građani.

NACIONAL: Mogu li građani odlučivati o tako stručnim pitanjima financijske prirode?

Mislite da je to neka visoka matematika, ako se sve transparentno objasni? Građani će se izjasniti, a odluka će biti potvrđena u gradskoj skupštini. Odluka će, naravno, morati proći kroz Skupštinu.

NACIONAL: Drugim riječima, najavljujete neku vrstu čestih referenduma.

Ne klasičnih referenduma, nego online izjašnjavanja.

NACIONAL: Je li model osmišljen? Tko će kontrolirati vjerodostojnost tih izjašnjavanja?

Predstavili smo softver. Naravno da ga nećemo predstaviti cijelog jer bojim se da bi mnogi kandidati to prezentirali kao svoje. Na razini na kojoj je zasad potrebno, zamisao je predstavljena javnosti. Bitno je da neće moći biti dvostrukog glasovanja jer će se ulaziti kroz sustav e-građanina koji je razvila država. To je danas vrlo jednostavno.

NACIONAL: U slučaju da Jelena Pavičić Vukičević ne uđe u drugi krug, koga biste podržali?

Ne razmišljamo o tome. Sigurno će ući.