MEGAWATT: Tvrtka LNG Hrvatska u travnju ove godine potpisala je ugovor s norveškom tvrtkom Wartsila Gas Solutions o isporuci dodatnog modula za uplinjavanje kojim će se kapacitet LNG terminala povećati na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje. Da bi taj plin stigao do krajnjih potrošača nužna je izgradnja plinovoda Zlobin – Bosiljevo. U kojoj je fazi taj Plinacrov projekt?

Prije svega istaknuo bih kako je Odluka Vlade Republike Hrvatske o povećanju kapaciteta LNG terminala i izgradnji plinovoda Zlobin – Bosiljevo usmjerena na jačanje sigurnosti opskrbe i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. Ukupna vrijednost ulaganja procijenjena je na 180 milijuna eura, od čega 155 milijuna za proširenje Plinacrova plinskog transportnog sustava, a 25 milijuna eura za proširenje kapaciteta LNG-ja. Odmah po donošenju Odluke Plinacro je započeo realizaciju projekta 58 km dugog plinovoda kojim će se omogućiti prihvat plina s LNG terminala do njegova sadašnjeg tehničkoga kapaciteta od oko 3,5 milijardi kubičnih metara na godinu. Tim dodatnim transportnim kapacitetom osigurat će se zadovoljenje energetskih potreba Republike Hrvatske i u najzahtjevnijim okolnostima opskrbe i potrošnje plina, ali će biti stvoreni i preduvjeti za daljnji razvoj plinovodnog sustava, odnosno za povećanje transporta plina prema Mađarskoj i Sloveniji, čime će se smanjiti ovisnost zemalja u okruženju o ruskome plinu. Već krajem listopada prošle godine ishodili smo građevinsku dozvolu, sklopljeni su ugovori o nabavi čeličnih plinovodnih cijevi i opreme te će uskoro biti potpisan ugovor za izvođenje radova. Zahvaljujući dugogodišnjem pravodobnom planiranju i razvoju plinskog transportnog sustava početak izvođenja građevinskih radova na plinovodu Zlobin – Bosiljevo očekujem u najkraćem roku, a njegovo puštanje u rad u tijekom 2025. godine.

Podsjetio bih kako se trenutno plin s LNG terminala transportira 17,4 km dugim 100 barskim plinovodom Zlobin – Omišalj do 75 barskog plinovoda Pula – Karlovac, izgrađenog 2006. godine, a potom se kroz Plinacrov sustav transportira korisnicima plina u Hrvatskoj te prema Sloveniji i Mađarskoj.

Naglasio bih kako je u ovim trenutcima neravnoteže i neizvjesnosti vezane uz dobavu plina dodatno naglašena važnost domaće proizvodnje plina, podzemnog skladišta plina i LNG terminala. Ove tri sastavnice Hrvatsku čine manje izloženom riziku nestašice plina u odnosu na brojne druge zemlje te građanima i gospodarstvu osiguravaju stabilnost i sigurnost dobave plina.

MEGAWATT: Kroz proteklu godinu i najširoj javnosti postala je jasna nužnost ulaganja u projekte kojima se osnažuje energetska sigurnost Hrvatske, ali i zemalja u okruženju. Izgradnjom LNG terminala u Omišlju i Plinacrova spojnog plinovoda Zlobin – Omišalj osigurana je diversifikacija dobavnih pravaca plina. Koje preduvjete je trebalo ispuniti da bi ti projekti bili realizirani?

U uvjetima normalne, uobičajene i nesmetane dobave plina, Hrvatska je svoje potrebe zadovoljavala uvozom ruskog plina iz Slovenije i Mađarske. Strateškim razmišljanjem i dugoročnim planiranjem predviđeni su mogući izazovi u dobavi plina, a LNG terminal i spojni plinovod Zlobin – Omišalj naš su odgovor na te izazove, koji su se postali globalna stvarnost i ugrozili energetsku stabilnost brojnih svjetskih gospodarstava. Unatoč brojim kritikama, ovi projekti pokazali su svoj strateški značaj u punom smislu te riječi, a diversifikacija koju spominjete, osigurana LNG terminalom, postala je jedan od stupova energetske stabilnosti Hrvatske, uz domaću proizvodnju, podzemno skladište plina i razvijen plinski transportni sustav.

S ponosom ističem da se priprema Plinacrova transportnog sustava za LNG terminal provodila godinama prije njegove realizacije. Za stvaranje preduvjeta za transport plina s LNG terminala prema susjednim državama, osim izgradnje spojnoga plinovoda, bila je potrebna prilagodba interkonekcije sa Slovenijom, kao i izgradnja prve kompresorske stanice na plinskom transportnom sustavu. Zahvaljujući tim prilagodbama i kompresorskoj stanici koja od početka smanjenja isporuke ruskog plina radi pod punim opterećenjem, Hrvatska je od uvoznika plina postala izvoznik plina s LNG terminala prema Sloveniji i Mađarskoj te čimbenik energetske stabilnosti jugoistočne Europe.

Podsjetio bih kako je Plinacro u proteklih dvadeset godina proveo tri investicijska ciklusa u sklopu kojih je izgrađeno gotovo 1100 km plinovoda i pratećih objekata, čime je plinski transportni sustav Hrvatske dosegao visoku razinu modernizacije i izgrađenosti. Danas se transportni sustav rasprostire na čak 95 posto teritorija Hrvatske, čime je RH svrstana uz bok zemalja s najrazvijenijim plinskim transportnim sustavima te ima dvosmjerni protok plina sa Slovenijom i Mađarskom i diversificirani dobavni pravac – LNG terminal na otoku Krku.

Uz razvoj plinskog transportnog sustava, Plinacro kontinuirano modernizira i unaprjeđuje sustav za daljinski nadzor i upravljanje tehnološkim procesom (SCADA) kao i sustav za upravljanje kapacitetima transportnog sustava komercijalni informacijski sustav (SUKAP), koji predstavljaju neophodnu informatičku podršku za provođenje poslovnih procesa na tržištu plina. Navedeni sustavi kontinuirano se prilagođavaju zakonskim propisima EU-a i RH za tržište plina te najvišim standardima kibernetičke sigurnosti. Početkom godine, u propisanom roku, provedena je nadogradnja sustava SUKAP na način da se primjeni mehanizam upravljanja ugovornim zagušenjem propisan na razinu EU-a u svrhu jačanja sigurnosti opskrbe plinom u EU-u.

‘Svjesni smo geostrateške pozicije Hrvatske i potencijala koji postoji za dodatni tranzit plina prema tržištima u regiji pa Plinacro, u suradnji s predstavnicima Vlade, Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, aktivno sudjeluje u izradi smjernica i aktivnostima Europske komisije, koja izrađuje liste REPowerEU projekata’. FOTO: Plinacro

MEGAWATT: Europska mreža operatora transportnoga sustava za plin (ENTSOG) procijenila je kako će proširenje kapaciteta LNG terminala dodatno pomoći u ublažavanju ovisnosti o opskrbi iz Rusije te da je za to nužno daljnje unaprjeđenje hrvatske transportne mreže prema Sloveniji i Mađarskoj. O kojem se plinovodima radi, u kojoj su fazi i kada mogu biti dovršeni?

Okosnica moguće opskrbe Slovenije, Austrije i ostalih zemalja u središnjoj Europi temelji se na proširenju kapaciteta postojećega plinovoda Lučko – Zabok – Rogatec, što bi se postiglo izgradnjom paralelnog plinovoda Lučko – Zabok – Jezerišće – Sotla (70 km), većega promjera i većeg radnoga tlaka, kojim bi se omogućio transport do 5,7 milijardi kubičnih metara plina godišnje, a za koji smo predali zahtjev za financiranjem iz CEF fonda. Za cijeli sustav ishođene su građevinske dozvole, omogućeno je pokretanje postupaka nabave opreme i radova odmah po osiguranju potrebnih financijskih sredstava i donošenju konačne investicijske odluke. Procjenjujemo kako bi izgradnja trajala oko dvije i pol godine.

Vezano uz transport plina prema Mađarskoj, Ukrajini i ostalim zemljama istočne Europe, razmatra se izgradnja plinovoda Bosiljevo – Sisak – Kozarac – Slobodnica (308 km), kojim bi se omogućio transport do 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje. Za te projekte dokumentacija je također u visokoj razni pripremljenosti. Procjenjujemo kako bi nakon potrebnih suglasnosti, osiguranja financijskih sredstava i konačne investicijske odluke, nabava i izgradnja cjelokupnog sustava trebala trajati od 3 do 4 godine.

Naglasio bih kako smo svjesni geostrateške pozicije Hrvatske i potencijala koji postoji za dodatni tranzit plina prema tržištima u regiji pa Plinacro, u suradnji s predstavnicima Vlade, Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, aktivno sudjeluje u izradi smjernica i aktivnostima Europske komisije, koja izrađuje liste REPowerEU projekata. Kapaciteti i dinamika projekata ovise o planovima Europske komisije, REPower EU planu i interesu tržišta te će realizacija projekata povećanja kapaciteta prema Sloveniji i Mađarskoj ovisiti o mogućnosti pribavljanja financijskih sredstava za njihovu izgradnju. Plinacro je iskazao interes za financiranje ovih plinovoda iz EU sredstava, plinovodi prema Sloveniji se nalaze na zadnjoj PCI listi (projekti od zajedničkog interesa), a odluku o financiranju očekujemo uskoro.

MEGAWATT: Posljednjih mjeseci intenziviraju se razgovori sa susjednim zemljama vezano uz isporuku plina s LNG terminala. Što nam možete dodatno reći o tome?

Kao što ste napomenuli, energetska stabilnost goruća je tema svih europskih zemalja, a osobito onih koje u potpunosti ovise o plinu iz Rusije pa su nužni razgovori za određivanje zajedničkih ciljeva i definiranje budućih koraka. U tom kontekstu, krajem studenoga prošle godine predsjednik Vlade Andrej Plenković ugostio je austrijskog kancelara Karla Nehammera i bavarskog premijera Markusa Södera na LNG terminalu. Bila je to prilika za predstavljanje razvojnog plana koji obuhvaća sve mogućnosti kojima RH sa svojom plinovodnom infrastrukturom i LNG terminalom može pridonijeti energetskoj sigurnosti susjednih zemalja. Visoki predstavnici naglasili su nužnost ubrzanog pronalaženja novih izvora opskrbe, prilagođavanja i izgradnje europskih mreža prikladnih i za transport klimatski neutralnih energenata, ponajprije obnovljivog vodika. Susret je rezultirao potpisivanjem zajedničke Izjave o energetsko-političkoj suradnji između Republike Hrvatske, Republike Austrije i Slobodne Države Bavarske, kojom je definiran stav vezan uz razvoj LNG terminala i njegovu transformaciju u energetsko čvorište za plin i obnovljivi vodik u jugoistočnoj Europi.

U travnju smo održali radni sastanak s predstavnicima LNG Hrvatska i slovenskog operatora plinskog transportnog sustava, tvrtkom Plinovodi, vezano uz mogućnost proširenja interkonekcije hrvatskog i slovenskog plinovodnog sustava te u konačnici opskrbe Slovenije, središnje te istočne Europe plinom iz LNG terminala. Sa zadovoljstvom mogu reći kako su sve strane izrazile spremnost za suradnju na razvoju ovog strateški iznimno važnog projekta.

MEGAWATT: U ENTSOG-ovoj procjeni također stoji kako je za diversifikaciju opskrbe plinom za zapadni Balkan, uz prioritet dovršetka Jonsko-jadranskoga plinovoda (IAP) duž obale, potrebno izgraditi plinovod Fieri – Vlora u Albaniji te završiti projekte plinskoga interkonektora Hrvatska – BiH. U kojoj su fazi ti projekti?

Realizacijom IAP-a osigurat će se novi izvor plina iz Kaspijske regije, tj. Azerbajdžana za srednju i jugoistočnu Europu, odnosno poveznica između terminala na otoku Krku i terminala koji se planira graditi u Vlori u Albaniji. To podrazumijeva plinofikaciju Albanije, Crne Gore i dijela Bosne i Hercegovine. IAP će bitno pridonijeti realizaciji niskougljične politike Europske unije promoviranjem plina kao tranzicijskog energenta u područjima u kojima je ugljen primarni izvor energije. Korištenjem sredstava iz EU fondova, poput Western Balkans Investment Framework (WBIF), osigurali smo visoku razinu pripremljenosti hrvatskih dionica te je za prvu dionicu plinovoda Dugopolje – Zagvozd ishođena građevinska dozvola, dok su za ostale dionice IAP-a ishođene lokacijske dozvole. Za albanske i crnogorske dionice dovršeni su idejni projekti. Naime, činjenice da je planirana trasa plinovoda dugačka oko 520 km, da prolazi kroz tri države (Hrvatsku, Albaniju i Crnu Goru) te da je povezana s četvrtom državom (BiH), jasno ukazuju na složenost projekta. Treba naglasiti i da trasa ima veći broj podmorskih dionica i obilazaka zaštićenih područja, a složenost same trase, kao i usuglašavanje četiri različite države te četiri operatora plinskog transportnog sustava utječu na brzinu aktivnosti i realizaciju projekta. Važno je, međutim, reći da je riječ o uobičajenim terminskim okvirima razvoja sličnih velikih plinskih projekta.

‘Ovi projekti otvaraju mogućnost da Hrvatska postane značajna tranzitna zemlja i značajan sudionik u trgovini prirodnim plinom u zemljama gravitirajuće regije’. FOTO: Plinacro

MEGAWATT: U posljednje vrijeme česta tema novinarskih članaka, osobito u susjednoj Bosni i Hercegovini je Južna interkonekcija između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U kojoj je fazi dio u nadležnosti Plinacra?

Vezano uz Južnu interkonekciju, podsjetio bih kako je prva dionica plinovoda Dugopolje – Zagvozd sastavni dio IAP-a, a ujedno i prva dionica interkonekcije prema BiH. Hrvatske dionice plinovoda su u visokom stupnju pripremljenosti te su ishođene sve građevinske dozvole. Realizacija Južne interkonekcije omogućit će BiH diversificiranu i pouzdanu opskrbu plinom iz Slovenije i Mađarske preko hrvatskih plinovoda, našeg i mađarskih podzemnih skladišta plina, a u novonastalim okolnostima otežane opskrbe plinom iz Rusije i iz LNG terminala. I zaključno, interkonekcijom će se omogućiti razvoj plinske mreže južne Hrvatske.

Svi ovi projekti preduvjet su za pretvaranje Hrvatske u istinsko energetsko čvorište ovog dijela Europe. Nedvojbeno je da će se time otvoriti i mogućnost da Hrvatska, od zemlje proizvođača i krajnjeg uvoznika prirodnoga plina, postane značajna tranzitna zemlja i značajan sudionik u trgovini prirodnim plinom u zemljama gravitirajuće regije.

MEGAWATT: Ranije ste spomenuli cilj transformacije LNG terminala u energetsko čvorište za plin i obnovljivi vodik u jugoistočnoj Europi, kao i posljedičnu nužnost izgradnje i prilagodbe plinovoda za transport klimatski neutralnih energenata, ponajprije obnovljivog vodika. Jesu li plinovodi koje planirate izgraditi prilagođeni za transport novog energenta?

Želim istaknuti kako naši djelatnici zaduženi za razvoj aktivno prate tehnologije transporta i primjene vodika, kao i ostalih dekarboniziranih plinova. Planovi izgradnje, ali i održavanja postojeće plinske transportne infrastrukture, razvijani su u kontekstu očekivane buduće uloge sustava u dekarboniziranom plinskom i energetskom tržištu.

Hrvatska je aktivno uključena u razvoj okosnice buduće paneuropske mreže za transport vodika (backbone transmission infrastructure). Naglasio bih kako će se, gdje je god to tehnički i ekonomski opravdano, postojeća plinska mreža prenamijeniti za transport obnovljivog vodika na veće udaljenosti te će se razmotriti i razviti veća skladišta vodika za koje se procjenjuje da će u kasnijoj fazi dekarbonizacije plinskih sustava postati nužna. Europska unija očekuje razvoj međunarodne trgovine vodikom, osobito sa susjednim zemljama EU-a u istočnoj Europi i zemljama južnog i istočnog Mediterana. Hrvatska će stoga poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi svojim geografskim i infrastrukturnim potencijalom sudjelovala u razvoju međunarodnog otvorenog vodikovog tržišta. Prema potrebi ćemo izgraditi nove plinovode za transport vodika, kako bismo pozicionirali Hrvatsku kao važnu kariku u lancu transporta vodika iz istočne Europe, Balkana i zemalja južnog i istočnog Mediterana prema korisnicima u Hrvatskoj i rastućem regionalnom i europskom vodikovom tržištu.

MEGAWATT: Jeste li poduzeli neke konkretnije korake na razvoju vodikove infrastrukture?

Određeni koraci su već poduzeti. Naime, početkom prosinca 2022. godine potpisali smo Memorandum o razumijevanju s operatorima plinskih transportnih sustava Slovenije i Austrije, tvrtkama Plinovodi i Gas Connect Austria. Dogovoren je razvoj vodikove infrastrukture s ciljem napuštanja fosilnih goriva i promoviranja projekata nužnih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030., kao i postizanja ciljane klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine. Poseban naglasak stavljen je na infrastrukturne projekte koji povezuju transportne mreže na prekograničnim točkama te usklađivanje i suradnju u pogledu podnošenja PCI projekata.

Usuglasili smo zajednički stav da su proširenje i razvoj cjevovodne infrastrukture za transport vodika između Hrvatske, Slovenije i Austrije, ovisno o dostupnosti vodika, od zajedničkog interesa. Usuglasili smo se također da će se nakon podnošenja PCI projekata potpisnici Memoranduma međusobno obavještavati o daljnjem razvoju infrastrukturnih projekata koji mogu transportirati vodik i o infrastrukturnim projektima koji povezuju njihove transportne mreže na prekograničnim točkama. Dogovorena je i razmjena relevantnih informacija o sljedećim koracima planiranja i provedbe.

PROMO