Ivan Rogić Nehajev dobitnik je Nagrade Fonda Miroslav Krleža za književno djelo od iznimnog značenja za hrvatsku književnost za razdoblje 2019.-2020., a dobitnikom Povelje Fonda na proglašenju u Društvu hrvatskih književnika postumno je proglašen kazališni redatelj Saša Anočić.

Pjesniku Ivanu Rogiću Nehajevu nagradu je donijela zbirka “Rapave kajde” iz 2019. u nakladi Matice hrvatske, koju je povjerenstvo u sastavu Boris Senker, Stipe Čuić, Hrvojka Mihanović-Salopek, Ivan Božičević i Ivica Matičević izdvojilo kao djelo od iznimne važnosti za hrvatsku književnost na temelju pročitanih više stotina knjiga koje je dostavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u proteklom dvogodišnjem razdoblju.

“Pred nama je čovjek i umjetnik koji se ne želi nametati ispraznom frazom i docirajućom retorikom, vješt govornik, izvrstan analitičar, lucidni i argumentirani kritičar društvenih i kulturnih pojava i prilika, duhovit i jednostavan, osoba s kojom razgovor obogaćuje, rijetka osobnost u hrvatskom pjesništvu”, rekao je Matičević, ujedno i predsjednik Odbora Fonda Miroslav Krleža, iznoseći obrazloženje nagrade.

“Jedanaest ciklusa njegove opsežne zbirke kronika je nastajanja i nestajanja u autorovu  pjesničkom kozmosu od 2012. naovamo. Rogićeva imaginativnost nije ništa drugo nego potentna, razlomljena analiza čovjekova materijalnog i duhovnog prisustva u prostoru drugih ljudi i samoga sebe”, dodao je.

“Rapave kajde” knjiga je pomno organiziranih rasutih doza rastavljene stvarnosti, tematski ugođenih cjelina i mjestimice pravilno raspjevanih ritmičnih dionica. “U njima ništa nije kako se čini, jer do njihova značenja i smisla vodi i pakao i raj osobnih iskustava. Rogićeva začudna imaginativnost poticajna je mjera za spasenje čovjekova tijela i duha, kako sada, tako i prije”, istaknuo je Matičević, napomenuvši kako stoga Rogiću ta nagrada nije dodijeljena samo za aktualnu zbirku, već za čitav njegov opus.

Pjesnik i esejist Rogić Nehajev rođen je 1943., te je do danas objavio niz znanstvenih radova i knjiga iz područja urbane sociologije, sociologije okoliša i sociologije razvoja, i autor je više knjiga pjesničkih tekstova i knjiga eseja. Pjesnička knjiga “Rapave kajde” njegova je jedanaesta knjiga poezije.

Autor je zahvalio DHK-u, Fondu MK i povjerenstvu na nagradi koja ga je, kako je rekao, ugodno iznenadila. “Nagrade u bitnome ne mijenjaju položaj onoga što napravite; jednostavno, to što je napisano – napisano je, a to što je napisano, najčešće se okreće protiv vas. Ali dobar je osjećaj kada vam ljudi kojima vjerujete, koji nešto znaju o poslu koji radite priznaju da ste to napravili kako treba”, rekao je.

Ove godine, posebna svečana Povelja Fonda dodijeljena je Saši Anočiću za autorski rad na predstavi “Kiklop” prema romanu Ranka Marinkovića, premijerno postavljenoj na Marinkovićev rođendan, 22. veljače 2019. godine, u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavelli.

Riječ je o, kako je istaknuo Matičević, izvrsnome uprizorenju u koje je Anočić “ušao predano, strasno i s punim angažmanom”, te “dosljedan svojem glumačko-redateljskom poimanju kazališta, u svojoj interpretaciji Marinkovićeva romana ostvario predstavu koja je na pozornicu iznijela ključne momente Marinkovićeva remek djela, prenijela na nju ne samo duh Zagreba u osvit Drugog svjetskog rata, nego i duh svakoga doba neizvjesnosti, nesigurnosti i straha pred budućnosti, uključujući i ovo naše”. Time je Anočić dao veliki doprinos hrvatskom kazalištu i kulturi, kazao je.

Preuzimajući Povelju, supruga pokojnog Anočića, Barbara Anočić, zahvalila je na tom velikom i značajnom priznanju istaknuvši kako vjeruje da bi njezin suprug bio iznimno ponosan da ga je mogao osobno primiti.

Okupljene je pozdravio i predsjednik DHK Zlatko Krilić. Istaknuo je kako je riječ o priznanjima kojima se, slaveći Krležinu književnu i kulturnu ostavštinu, na dan Krležina rođendana slave djela koja imaju neprolazan značaj i neprolaznu ljepotu, “djela koja će živjeti vječno”.

“Kad kažem vječno, mislim 30 godina. To je rekao Mark Twain, a ta Twainova pošalica dobro definira život knjige, jer knjige rijetko prežive prvih deset godina. Ona koja preživi 30 godina, tijekom kojih se mijenjaju mode i trendovi, kao i generacije književne publike, ta ima šanse da preživi još 30 i još 30 godina, kao što su Krležina već preživjela po nekoliko Twainovih vječnosti”, rekao je Krilić.

Zadatak je povjerenstva da svake druge godine pokuša prepoznati djela koja imaju isto takvu šansu preživjeti vječnost, dodao je. Članovima povjerenstva zahvalio je na predano i stručno odrađenom poslu, “ali i svima koji su bili kandidirani a koji su isto tako svojim djelima obogatili hrvatsku književnost, te ponajviše Krleži, jer nam je svojom ostavštinom omogućio da prepoznajemo i nagrađujemo djela dostojna te značajne nagrade”.

Nagrada i Povelja Fonda Miroslav Krleža sastoje se od diplome i novčanog dijela. Nagrada dobitniku donosi 50.000, a povelja 10.000 kuna.