Cilj je da Hrvatska postane jedan od pet najvećih gospodarskih partnera Makedonije, istaknuo je u srijedu predsjednik te države Gjorge Ivanov nakon susreta s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u Skoplju koja je ponovila potporu Zagreba makedonskom putu prema euroatlantskim integracijama.

Dvoje čelnika se složilo kako su odnosi između dviju država prijateljski i bez otvorenih pitanja, pa su velik dio bilateralnog susreta posvetili jačanju gospodarske suradnje i makedonskoj težnji prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

Robna razmjena Makedonije i Hrvatske je 2017. iznosila 185,8 milijuna eura, što je 3,8 posto manje nego godinu prije. Hrvatska od 2012. u tom trgovinskom odnosu ostvaruje suficit koji je prošle godine bio 44,5 milijuna eura, rekli su predsjedničini suradnici.

“Smatram da postoji neiskorišteni potencijal za produbljenje gospodarske suradnje između dvije države. Zajednički cilj Hrvatske i Makedonije je da narednih godina Hrvatska bude među njezinih pet najvećih trgovinskih partnera”, istaknuo je Ivanov na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskom kolegicom.

Grabar-Kitarović je naglasila kako brojne hrvatske tvrtke već posluju u Makedoniji i da će tijekom dvodnevnog posjeta razgovarati s dužnosicima te zemlje o mogućnostima osnaživanja ulaganja.

“Vjerujem da postoji prostor za daljnja ulaganja i proširenje trgovinske razmjene ne samo u prehrambenoj industriji nego u području visokih tehnologija, u području građevinarstva – hrvatske tvrtke zainteresirane su sudjelovati u projektima obnove makedonskih cesta i željeznica, u području vojne i obrambene suradnje, vojne tehnologije i slično”, rekla je Grabar-Kitarović.

Naglasila je kako je hrvatsko Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zainteresirano za potpisivanje sporazuma o sezonskom zapošljavanju s makedonskom stranom i dodala kako postoji velik potencijal za zajednički nastup hrvatskih i makedonskih tvrtki na trećim tržištima.

EU i NATO

Ivanov je istaknuo kako jako cijeni hrvatsku potporu euroatlanskim ambicijama Makedonije, koju na tom putu koči spor s Grčkom oko imena države o čemu dvije zemlje trenutno pregovaraju.

Dodao je da slučaj Hrvatske i Slovenije pokazuje kako bilateralni sporovi ne trebaju biti zapreka prema članstvu u tim organizacijama.

Slovenski predsjednik Borut Pahor će se u četvrtak pridružiti makedonskom kolegi i hrvatskoj kolegici na sastanku procesa Brdo-Brijuni na koji će stići i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te Bojko Borisov, premijer Bugarske koja trenutno predsjeda EU-om.

Najavljeni su, no još nepotvrđeni i dolasci čelnika drugih država jugoistoka Europe, uključujući srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Ivanov je ustvrdio kako je proces Brdo-Brijuni “snažna potvrda posvećenosti Hrvatske i Slovenije regiji”  i da ostaje “jedina autentična inicijativa koja potiče dijalog između zemalja iz regije i omogućava da se njihov glas čuje u EU-u”.

Hrvatska predsjednica rekla je kako će Zagreb, i javnom i tihom diplomacijom, nastaviti podržavati Makedoniju u Europskom vijeću da bi se što prije donijela odluka o otvaranju pregovora.

Cilj je stvaranje koalicije država koje se slažu da Skoplje treba započeti pregovore te razgovori s onim zemljama koje tomu trenutno možda nisu sklone, rekla je Grabar-Kitarović, naglasivši kako će Zagreb učiniti sve u svojoj moći da se datum otvaranja pregovora odredi do lipnja, kad se Vijeće održava.

Predsjednica je pozdravila novu usredotočenost Europske komisije na područje jugoistoka Europe, snažniju angažiranost i spoznaju da se proces proširenja EU-a mora nastaviti i da zastoj u tome stvara opasan vakuum koji onda ispunjavaju treće strane kojima nije nužno u interesu napredak susjednih država prema euroatlantskim integracijama. U svibnju se na temu članstva zemalja regije održava summit u Sofiji.

Govoreći o članstvu u NATO-u, Grabar-Kitarović vjeruje kako će hrvatsko veleposlanstvo u Skoplju, koje je takozvana kontaktna točka između Saveza i Makedonije, pridonijeti ubrzanju puta prema punopravnom članstvu i da će nakon rješavanja spora s Grčkom automatski izdati pozivnica Skoplju.

Predsjednica će se kasnije u četvrtak susresti s Talatom Džaferijem, predsjednikom Sobranja iz redova etničkih Albanaca čije je imenovanje u travnju prošle godine izazvalo prosvjede na makedonskim ulicama te premijerom Zoranom Zaevim, čelnikom socijalista i koalicijskim partnerom Albanaca koji su nakon višemjesečne političke krize preuzeli vlast u svibnju 2017.

Džaferi je postao prvi albanski čelnik parlamenta od proglašenja makedonske neovisnosti 1991. Sobranje je s njim na čelu prošlog mjeseca usvojilo zakon koji dopušta širu upotrebu albanskog jezika u Makedoniji, no ta mjera nije stupila na snagu zbog protivljenja predsjednika Ivanova.