Na dan izlaska ovog broja tjednika Nacional, 22. veljače, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svečano će obilježiti 415. godišnjicu postojanja. U sklopu svečanoga obilježavanja Dana NSK bit će dodijeljena Nagrada i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u trima kategorijama, dok će ravnateljica Ivanka Stričević uz osvrt na proteklu godinu predstaviti novu Strategiju NSK do 2026. godine. Inače, Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježava se 22. veljače, kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska knjiga „Misal po zakonu rimskoga dvora“.

Ivanka Stričević preuzela je dužnost ravnateljice NSK u veljači 2020. godine, uoči pandemije i potresa koji su itekako utjecali na rad te nacionalne institucije. Na tu poziciju došla je s mjesta prorektorice za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru. Devedesetih godina prošloga stoljeća sudjelovala je u nizu projekata koje provodi MZOS (a koje su financirali UNESCO i UNICEF). Članica je uredništva više domaćih i stranih znanstvenih i stručnih časopisa. Usavršavala se u Austriji, SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji. U Međunarodnome savezu knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) četiri godine bila je predsjednica Sekcije knjižnica za djecu i mlade te četiri godine predsjednica Sekcije za pismenost i čitanje.

NACIONAL: Imenovani ste na mjesto ravnateljice NSK u godini kada je Hrvatska predsjedala Vijećem EU i kada je NSK trebala postati centralno mjesto svih sastanaka i velikih događanja, no, zbog korone je većina predsjedanja odrađena online. Kako ste to doživjeli – kao razočaranje ili kao rasterećenje?

Prije svega, željela bih reći kako sam općenito doživjela dolazak na ovu funkciju u NSK, odnosno, u šali kažem – došla sam s koronom i potresom. Još uvijek postoje zaposlenici koje nisam vidjela jer ih viđam samo s maskom. Od mog dolaska do sada sve je na neki način bilo obilježeno pandemijom. Međutim, to je situacija koja ne smije upravljati nama, nego obrnuto i to je moje osnovno polazište. Ne mogu reći da mi je otkazivanje velikih događanja uživo za vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a bilo razočaranje, a ni olakšanje. Sama spoznaja da su i oni koji nikada nisu čuli za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, svakoga dana tijekom tih šest mjeseci čuli za nju barem pet puta, a i vidjeli su je u kadru, ispunjavala me ponosom. Ako su oči cijelog EU-a tih dana bile okrenute prema Hrvatskoj, a onda i prema NSK, bio je to dokaz da je to jako važno mjesto. I trebalo je tu poziciju iskoristiti – bilo fizički ili online. Naime, imamo što pokazati, zgrada je reprezentativna, a i pripremili smo niz izložbi na tragu promocije kulturne baštine, od kojih većinu nismo mogli održati u fizičkom obliku. No zato su naknadno održane, primjerice, u Nacionalnoj knjižnici Koreje, dok je izložba Marka Marulića postavljena u Švicarskoj 2021., kada se obilježavala petstota obljetnica tiskanja Marulićeve „Judite“. S druge strane, u svijet su ipak otišle slike i ove zgrade i dvorane i to nam je puno značilo.

NACIONAL: Na dan izlaska ovog broja Nacionala NSK proslavit će svoj dan, odnosno 415. godišnjicu postojanja, na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga „Misal po zakonu rimskoga dvora“. Gdje je otisnut, gdje se čuva?

Misal je, naravno, tu, čuva se pod posebnim uvjetima u trezoru NSK. To nije jedini primjerak, imamo ih šest u Hrvatskoj, a pet izvan Hrvatske, no nažalost nisu svi potpuni. Zna se točno koje ih ustanove čuvaju – to su mahom nacionalne knjižnice, a u Hrvatskoj, primjerice, čak dva primjerka čuva Samostan franjevaca trećeredaca na Ksaveru, dok su ostali u knjižnicama. Gdje je otisnut, to se pouzdano ne zna, međutim, zna se da je tiskan 22. veljače, na dan Katedre sv. Petra koji se obilježava od četvrtog stoljeća, kao znak jedinstva Crkve. Taj 22. 2. 2022. čini jednu nevjerojatnu igru brojki, koja se neće tako skoro ponoviti. Taj je datum uzet za obilježavanje Dana NSK, jer je on iznimno važan za hrvatsku povijest. Zamislite situaciju u 15. stoljeću kada se, samo 28 godina nakon tiskanja Guttenbergove Biblije, tiska Misal na hrvatskom jeziku i pismu – uglatoj glagoljici. Za to je trebalo prilagoditi tiskarski stroj, što je doista bio fascinantan tehnološki pothvat. Velika je čast da smo mi svi to baštinili i da se dva primjerka Misala čuvaju upravo u NSK.

Ivanka Stričević preuzela je dužnost u veljači 2020., uoči pandemije i potresa. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Vadi li se Misal ikada iz trezora?

Da, iznimno, ali pod posebnim uvjetima, klimatskim i sigurnosnim, kao što se i inače radi s vrijednim primjercima. Ali ono što je važnije, mi smo ga digitalizirali i dostupan je na našem portalu. Na digitalizaciji u NSK radi se već gotovo dva desetljeća, a prvo se digitalizira upravo najvrjednija građa. Mi smo kao NSK posebno vezani za taj Misal jer je iz te uglate glagoljice na kojoj je pisan uzeto slovo I – odnosno Iže – znak koji je ujedno i logotip Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Tako mi iz 15. stoljeća prenosimo glagoljicu u buduća vremena. Kako ja volim reći, od trezora do clouda, odnosno oblaka. To je smisao našeg djelovanja i prenošenja kulturne baštine kroz vrijeme.

NACIONAL: Sama svečanost bit će posvećena i Vesni Parun, u povodu stote obljetnice njezina rođenja. Kako ćete to obilježiti i što se čuva u NSK od njezinih originalnih rukopisa?

U protekloj godini imali smo sreću da je Hrvatska imala Godinu čitanja, s tisućama programa posvećenih čitanju, a u neke se uključila i NSK. Ove godine idemo korak dalje jer stalno radimo na promicanju čitanja i jedna od aktivnosti bit će obilježavanje stote obljetnice rođenja Vesne Parun. Na samoj svečanosti studenti Akademije likovnih umjetnosti pod vodstvom profesorice Melinde Šefčić i dekana Tomislava Buntaka oslikavat će mural, koji ćemo koristiti u različitim programima vezanim uz Vesnu Parun. Što se tiče njezinih rukopisa, posebno nam je drago da se u NSK čuvaju njezina pisma, kao i neki autobiografski fragmenti njezina rada koji nisu nikada objavljeni. Dijelom su pisani rukom, dijelom pisaćim strojem. Oni su pohranjeni u njezinoj ostavštini koja je izvorište za istraživanja znanstvenika. NSK je tu ostavštinu preuzeo 2000. i čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga. Radi o 24 jedinice različite građe – rukopisima pjesama i proznih djela te satiričnim stihovima i satiričnoj prozi. Osim toga, u Grafičkoj zbirci imamo i pjesničko-grafičku mapu Vesne Parun i Zdenke Pozaić. To ćemo svakako koristiti za programe vezane uz stotu godišnjicu rođenja Vesne Parun, koja je toliko svježa i prisutna. Bilo bi sjajno kada bi se to pretvorilo u manifestaciju kakva je, naprimjer, Festival Miroslava Krleže s kojim također surađujemo.

NACIONAL: Predstavit ćete i novu Strategiju NSK do 2026. godine. Koje su glavne točke te strategije?

Strategija je objavljena, a na svečanosti je prigoda samo za poneki naglasak. Razvili smo Strategiju koju smatramo i suvremenom i modernom. Radimo iskorake ne samo u trenutačnom kontekstu, već uzimajući u obzir značenje NSK i u stručnim krugovima i kao krovne kuće hrvatskog knjižničnog sustava, ali i kao središnje knjižnice zagrebačkog sveučilišta. I primarno kao nacionalne knjižnice. Naša vizija jest: Prenosimo ideje kroz vrijeme. Cijela priča gradi se na trima strateškim ciljevima – jačanje zbirki, jačanje resursa i ljudskih kapaciteta te sinergija i suradnja u inovacijama. Ono što nas posebno raduje jest činjenica da je Strategija nastala kao produkt našeg zajedničkog rada i istodobnog učenja kako raditi na strategiji, jer važno je da je ljudi posvoje. Ono što mi sada radimo nije samo rješavanje trenutnog – to će se odraziti 2050., odnosno, gledamo na održivost i sto godina unaprijed. U tom smislu idemo prema zelenoj i digitalnoj tranziciji, prema vrlo širokim javnostima – jer previše je vrijedno ono što čuvamo da bismo to zatvoriti za elitističke krugove bilo koje vrste.

NACIONAL: Rad NSK prebacio se u digitalni svijet. U kojim ste sve projektima angažirani, što planirate i kako na to reagiraju čitatelji?

Digitalizacija ide kroz četiri strateška projekta: E-kultura – digitalizacija kulturne baštine i istodobno izgradnja Hrvatske digitalne knjižnice, što nam je zakonska obveza, zatim E-izvori – što ne znači samo osiguravanje pristupa bazama, već i veću vidljivost naših znanstvenika u svijetu, treći je projekt Jačanje kapaciteta NSK, koji ima 11 modula prema digitalnom i prema zelenom, i četvrti projekt je CroAtrium. Ponosna sam na činjenicu da smo ušli u Izvršni odbor Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (CENL) i sada smo među onima koji trasiraju put, a ne samo slijede. Možemo se pohvaliti i inovativnim projektima kojima se približavamo novim generacijama korisnika: projekt Smart Library NSK i program DigiLab NSK podcast – podcasti iz područja kulture, znanosti i obrazovanja. Taj je podcast počeo početkom prošle godine, a nastavlja se i u 2022. Inače, svuda u svijetu bilježi se pad fizičkih posjeta, ali zato raste onaj putem interneta. Fascinantno je koliki je porast korisnika na društvenim mrežama.

NACIONAL: Čim ste preuzeli dužnost, osim pandemije, Zagreb i okolicu pogodio je veliki potres – je li unutar zgrade išta oštećeno, je li to bilo upozorenje svim institucijama da se građa mora posebno zaštiti? Jeste li pružili utočište građi nekih stradalih knjižnica ili institucija?

Nakon potresa bilo je pukotina na nekim pregradnim zidovima i staklima, no konstrukcijskih oštećenja srećom nema. U vrijeme i nakon potresa uglavnom smo se bavili drugim knjižnicama, i to na dva načina. Prvo – nakon potresa, i onog zagrebačkog i onog petrinjskog, svim su se knjižnicama slale smjernice za odgovarajuće postupanje i zaštitu građe. Slično smo radili i prilikom izbijanja pandemije – slali smo smjernice za karantenu građe i postupanje s ulaskom građe u zgradu, kao i za prilagodbu usluga. Drugo što smo učinili jest da smo onima koji su imali velika stradanja ponudili da udomimo vrijednu građu u prostorima NSK. Imamo još nekoliko knjižnica koje su kod nas smještene, neke gotovo u cijelosti, osobito ako se radi o kulturnom dobru.

NACIONAL: Upravo na tu temu 2021. održana je velika međunarodna konferencija o zaštiti građe u kriznim uvjetima. Čini se da je bio dobro pogođen tajming?

Da, ideja o tome da NSK treba razvijati centar za spašavanje i zaštitu građe upravo je promovirana na konferenciji uoči samog potresa i pandemije. To je doista bilo vizionarski, a ta konferencija pripremala se godinu prije. Ona je bila posvećena zaštiti građe u uvjetima katastrofe i rizika. Konferencija je bila izuzetno dobro primljena u svijetu jer se dogodila u pravo vrijeme. I kao što se kaže – nije svako zlo za zlo. Zbog pandemije se konferencija odvijala hibridno, ali zato je i broj sudionika bio znatno veći nego da su svi oni fizički morali sudjelovati. Imali smo 500 sudionika sa šest kontinenata, koji inače vjerojatno ne bi doputovali na konferenciju. Ta online komunikacija zapravo nam je povećala vidljivost, a znanstveni i stručni kontakti se nastavljaju.

NACIONAL: Što je NSK imao od uređenja dijela zgrade koji je preuređen za predsjedanje Vijećem EU-a, a koji godinama nije bio dovršen? Bilo je puno spekulacija što će biti s tim prostorom. Kakvi su vaši planovi, osobito kada prođe pandemija?

Kao prvo, tim prostorom upravlja NSK. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 1. srpnja 2020. jedan mali dio koriste Vlada i državna tijela, a drugi NSK za svoje potrebe. Dakle, prostor koristimo mi. Naravno, sada to radimo na način prilagođen situaciji, ponajprije pandemijskoj. Uz svoje programe trenutačno „udomljujemo“ konferencije i sastanke institucija koje nemaju uvjete za održavanje takvih skupova. Međutim, ove godine krećemo u ostvarivanje jednog od svojih strateških projekata do 2026., a to je CroAtrium. Točnije, multimedijski lab Croatice. A Croatica je sve – po zakonu je kulturno dobro. Radujemo se mogućnosti da, zahvaljujući tom novouređenom prostoru koji ima poseban ulaz izvana, na novi način komuniciramo s vrlo širokom javnošću. Tu će se zbivati različite informativne, edukativne, promotivne programske aktivnosti, stalni i povremeni postavi u komunikaciji s različitom publikom. Dano nam je mašti na volju da osmislimo te programe, za koje imamo podršku i Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture i medija. Naravno, računamo i na sredstva iz fondova EU. CroAtrium je priča koju u konačnici vidimo i kao turističku atrakciju grada Zagreba.

‘Velika je čast da se dva primjerka ‘Misala po zakonu rimskoga dvora’ čuvaju upravo u NSK’,