Bilo kakve ozbiljnije promjene Daytonskog spotrazuma nisu izgledne ni sada niti u narednim godinama jer za to nema političke volje unutar Bosne i Hercegovine a ni suglasnosti međunarodne zajednice, ocijenio je u nedjelju predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

“Ne očekujem promjenu Daytonskog sporazuma. Mislim da je ova sadašnja politička ekipa u BiH imala mogućnost da neki dogovor postigne u okviru tzv. travanjskog paketa (2006. godine)  ali to tada nije iskorišteno i mislim da za neko dogledno vrijeme nema šansi da ustav BiH bude promijenjen”, citira agencija Srna Ivanića koji je komentirao Dayton na 21. obljetnicu potpisivanja tog sporazuma kojim je 21. studenog 1995. okončan troipolgodišnji rat u njegovoj zemlji.

Ivanić, koji je ovog tjedna preuzeo rotirajuću poziciju čelnika državnog vrha, ocijenio je kako bi svaki pokušaj da se u ovom trenutku otvori pitanje Daytonskog sporazuma zapravo otvorilo tri potpuno različite vizije o tome što bi BiH trebala biti.

Jedna vizija koju Ivanić povezuje sa Sarajevom je BiH bez entiteta, druga je neovisna Republika Srpska a treća uspostava posebnog hrvatskog entiteta unutar sadašnje države.

“Ako to otvorimo dobivate ponovo neku vrstu sukoba koji su postojali još od prije rata i automatski nastavak ratnih ciljeva eventualnim političkim sredstvima. To je potpuno pogrešno”, kazao je Ivanić.

Njegovo je stajalište kako ni unutar međunarodne zajednice nema jedinstvenog pogleda o mogućem sazivanju “Daytona 2”.

“Jasno je da to nitko neće”, kazao je Ivanić dodajući kako je potpuno nerealno očekivati da bi se velike sile u sadašnjim okolnostima uopće bavile pitanjem BiH i njezina preustroja.

Drži kako ni nastojanje BiH da postane članicom Europske unije to neće bitno promijeniti jer EU “neće nikoga tjerati da prilagođava svoj ustav” nego će samo tražiti da BiH na jedinstven način iskazuje svoja stajališta kao “državna zajednica”.
Definiciju BiH kao “državne zajednice” koju je spomenuo Ivanić do sada je rabio uglavnom predsjednik RS Milorad Dodik koji je pritom inzistirao na činjenici da su entiteti unutar BiH zapravo države a BiH to nije jer je njezino postojanje rezultat kompromisa i dogovora dvije političko-teritorijalne jedinice.

Takva stajališta u biti su protivna Daytonskom ustavu koji BiH jasno definira kao državu.