Dok se po cijeloj Hrvatskoj, pa tako i po Dalmaciji, osnovne škole zatvaraju jer nemaju učenika, u Supetru na Braču teku pripreme za gradnju nove osnovne škole sa sportskom dvoranom. Prve nakon više od stotinu godina. Dok svugdje u Hrvatskoj opada broj prvašića, vidjelo se to na početku školske godine, u Supetru broj učenika prvog razreda osnovne škole raste. Kao što raste i broj djece u vrtiću. Supetar je jedan od samo osam hrvatskih gradova koji u posljednjih trinaest godina imaju stalan rast broja stanovnika. Po zadnjem Popisu stanovnika Supetru je broj stanovnika porastao čak impozantnih 8,5 posto. Kako je to Supetru uspjelo, kako provodi tako uspješne socijalne i demografske programe, zašto se u administrativno i privredno središte otoka Brača doseljavaju mladi i zasnivaju obitelji, na čemu se temelji uspješan razvoj grada, pa i cijele bračke zajednice, pitali smo gradonačelnicu Supetra Ivanu Marković. Ova uporna diplomirana ekonomistica, članica SDP-a, već je deset godina na čelu Supetra. Teče njezin treći mandat, u kojem osim izgradnje osnovne škole najavljuje i nove razvojne projekte. No Ivana Marković je i članica Predsjedništva SDP-a, pa smo je pitali u čemu vidi SDP-ov potencijal na izborima koji se provode iduće godine i kojim će se adutima SDP, s Peđom Grbinom kao kandidatom za premijera, suprotstaviti HDZ-u.

NACIONAL: Dok Hrvatska proživljava demografski šok i stalan pad broja stanovnika, zašto je Supetar jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji na tom planu bilježe stalan rast?

Službeni rezultati Popisa stanovništva 2021. izazvali su lavinu dramatičnih reakcija, jer situacija u Republici Hrvatskoj i jest dramatična. Manje nas je od 3,9 milijuna, što znači da smo u posljednjih deset godina ostali bez više od 396 tisuća stanovnika, gotovo deset posto. Podaci dodatno dobivaju na dramatičnosti kad se brojke prevedu u jednu rečenicu: Sve županije u Hrvatskoj i svi gradovi u njoj, osim njih osam, bilježe pad broja stanovnika. Na moju veliku radost, jedan je od tih osam svijetlih primjera i Grad Supetar, kojim sa svojim timom stručnih, sposobnih i entuzijastičnih kolega upravljam već u trećem mandatu, dakle, cijelo jedno desetljeće. Podaci za Supetar još su bolji kad porast stanovništva pretočimo u postotak, jer s postotkom rasta od 8,5 posto odmah smo iza Krka. O koliko se značajnom rezultatu radi, shvatit ćete ako ga usporedimo s postotkom koji su ostvarili ostali gradovi koji bilježe porast – on je manji od četiri posto. Iza nas je i Solin, koji je predgrađe Splita, s porastom od 4,12 posto. Činjenica tolikog rasta još je vrjednija kad znamo da je Supetar grad na otoku i da se uz svakodnevne izazove nosi i s mnogim specifičnostima otočkog života. Porast stanovništva je najveći pokazatelj da grad razvijamo u pravom smjeru i da nas mnogi sve više prepoznaju kao mjesto kvalitetnog i ugodnog življenja.

NACIONAL: U okviru porasta broja stanovnika od 8,5 posto, koja je dobna skupina u Supetru najizraženija?

Malo sam dublje analizirala statističke podatke popisa stanovništva i rezultati su me, priznajem, prilično iznenadili u pozitivnom smislu. Najveći porast stanovništva vidljiv je u dobnoj skupini od 25 do 44 godine, kao i kod djece do 14 godina. Znači, najveći udio u porastu čini upravo mlada, radno najsposobnija skupina. Proporcionalna zastupljenost djece u toj analizi znači da ti mladi ljudi koji se doseljavaju, u našem gradu zasnivaju obitelji, rađaju i odgajaju djecu. To, pak, potvrđuje da naš grad nudi brojne prilike za zaposlenje, planiranje i podizanje obitelji. Moram dodati da je primjetan i porast doseljavanja ljudi treće životne dobi, umirovljenika i građana starijih od 65 godina, koji gradsku džunglu žele zamijeniti mirnijim, opuštenijim i ugodnijim životom u maloj sredini poput naše.

NACIONAL: Što to znači za Supetar, a što za Brač? Bilježi li još neki od otočkih gradova ili većih mjesta na hrvatskim otocima takve rezultate?

Za naš grad i cijeli otok to znači razvoj i miran, siguran, sretan i ugodan život. Kad razmišljam o razvoju Supetra, uvijek razmišljam u kontekstu razvoja Brača u cjelini. Budući da smo jedini grad na otoku, administrativno i drugo središte, na nama je i najveća odgovornost. Posebno kad su u pitanju projekti od važnosti za čitav Brač u kojima u pravilu sudjeluju i sve ostale otočke općine. Naš otok s osam jedinica lokalne samouprave doista je svijetli primjer kako jedna prirodna cjelina, kao što je otok, treba funkcionirati. Redovito komuniciramo kroz našu koordinaciju, funkcionalno povezujemo i zajednički realiziramo projekte od značaja za cijeli otok, poput protupožarne zaštite, predškolskog obrazovanja, problema zdravstva, školstva, turizma. Moram istaknuti da sam vrlo ponosna na sve što smo kao složna otočna zajednica tako postigli zadnjih godina. Recimo, načelnici Postira, Nerežišća i Sutivana i ja kao gradonačelnica Supetra, iako smo različitih političkih opcija – HDZ, SDP, Nezavisni – financiramo zajedničku protupožarnu zaštitu kroz rad DVD-a te smo financirali izgradnju najmodernijeg zajedničkog vatrogasnog sjedišta. Bilo bi neopravdano i neodgovorno imati četiri zgrade, četiri zapovjednika. Smatram da je politička arena jedna stvar, a da su interesi našeg otoka i boljeg života svih naših građana primarni i na njima treba stalno surađivati. Otok je specifična zajednica. Mi otočani smo kroz povijest naučili da se moramo osloniti na sebe i svoje bližnje, na međusobnu suradnju i vještinu preživljavanja i prilagodbe. Sve su to iskustva i životna znanja koja su baštinile generacije Bračana. Mi radimo to isto u novim okolnostima. Možda je u takvom mojem stavu presudno razmišljanje da Brač mora biti jedna cjelina i što se tiče administrativnog ustroja. Od ostalih otočkih sredina istakla bih još samo Stari Grad na Hvaru, s porastom stanovništva od 0,32 posto. Ispada da osim Krka, koji je ispred nas s porastom stanovništva od devet posto, na našim otocima nema nijedna druga sredina koja bilježi rast stanovništva.

NACIONAL: Za razliku od hrvatskog prosjeka i mnogih hrvatskih gradova i mjesta, Supetar se i ove godine može pohvaliti rastom broja upisanih prvašića. Što je tome razlog?

Prema podacima nadležnog ministarstva, u posljednjih deset godina ugašeno je 158 osnovnih škola, 38 matičnih i 120 područnih, a broj prvašića manji je za 7000. To su doista, blago rečeno, vrlo loši demografski pokazatelji. Činjenica da se u škole svake godine upisuje sve manje djece, veliki je razlog za zabrinutost i alarm u svakoj odgovornoj državi. Posebno me žalosti podatak da je ove godine samo u Dalmaciji čak 35 škola bez ijednog prvašića, dok su četiri škole potpuno ugašene. Svatko kome je Hrvatska na srcu trebao bi se zabrinuti nad tim trendovima, a posebna odgovornost je na nama političarima. Imamo mogućnost, svojim politikama i odlukama, utjecati na to da ti trendovi budu pozitivni, kao što je slučaj kod nas u Supetru. Međutim, mi na razini države imamo vlast koja je koncentrirana na suzbijanje i „gašenje“ svojih korupcijskih afera, imamo vlast koja u pravilu na svim razinama na odgovorna mjesta i rukovodeće pozicije u državi, javnim tvrtkama, ustanovama, javnopravnim tijelima, tako i školama, postavlja podobne članove HDZ-a, a ne sposobne ljude spremne generirati nove i suvremene politike. Mi imamo vlast koja zakone dorađuje i mijenja prema trenutnim zahtjevima europskih regulativa i prema aktualnim dnevnopolitičkim temama i onda se čudimo što se naša djeca nemilice iseljavaju i odlaze u neke druge države. HDZ nije unaprijedio zemlju, već je unaprijedio samo svoje metode izvlačenja novca iz proračuna i praksu da svoje koruptivno ponašanje svede na razinu prometnog prekršaja kako bi građani sve to doživljavali kao „normalno“ ponašanje HDZ-a. Nije i ne može biti normalno da korupcija utječe na budućnost naše djece i pravo na njihov život. Kad je naš grad u pitanju, u školskoj godini 2023/24. u osnovnu školu ukupno je upisano 428 učenika, od kojih je 38 prvašića. Sedam više negoli prošle godine, a ukupno 51 učenik više nego 2016. godine. U predškolskom odgoju imamo upisano 201 dijete, od čega je ove godine čak njih pedesetoro novoupisanih. To je ravno dvostruko više negoli godinu prije. Demografske mjere, ulaganja u kvalitetu života, temelj su svih naših politika. Prema istraživanju proračuna jedinica lokalne samouprave u RH o ulaganjima u kvalitetu života građana, uvijek smo u top 10 gradova. Više puta smo bili u finalu izbora za najbolji grad po kvaliteti života, kao jedan od rijetkih gradova s juga Hrvatske koji uopće ulazi u uži izbor. Gospodarstvo je osnova svega pa je potrebno istaknuti naša velika ulaganja u infrastrukturu, poslovnu zonu, turizam i obrt. Možemo biti ponosni na to što smo pri vrhu po broju obrtnika na tisuću stanovnika u Hrvatskoj. Brač je dobro povezan s kopnom, blizina Splita je ključna, posebno zbog nedostatka kompletnih zdravstvenih usluga na otoku. No kroz našu luku godišnje prođu dva milijuna putnika, što je za grad od 4500 stanovnika ogroman broj.

‘Najveći porast stanovništva supetra vidljiv je u dobnoj skupini od 25 do 44 godine, kao i kod djece do 14 godina’, kaže Ivana Marković. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Osjećaju li se mlade supetarske obitelji socijalno sigurnije od mladih ljudi u drugim gradovima, s obzirom na to da broj djece u predškolskoj dobi stalno raste?

Logično je da mlade obitelji biraju i dolaze u sredine u kojima se mogu zaposliti, imati redovna primanja i ostvariti siguran život za sebe i svoju djecu. Zaista se trudimo svojim politikama otvoriti mogućnost upravo za tu populaciju. Primjerice, u predškolski odgoj u posljednje dvije godine uložili smo više od 4,4 milijuna eura: u energetsku učinkovitost našeg dječjeg vrtića, u otvaranje novih grupa, u opremanje senzorne sobe, u zapošljavanje kvalitetnog i stručnog osoblja… Izgradili smo prvu sportsku dvoranu na otoku, komunalno uređujemo grad, dječja i sportska igrališta, potičemo socijalna davanja i rad udruga koje su važne za kulturni, sportski i društveni život otoka, brinemo se o kulturi i svojoj povijesnoj baštini. I naravno, ulažemo u turizam. No izgradnjom novog, modernog Vatrogasnog doma, i sigurnost grada i otoka podigli smo na jednu novu razinu. Prije samo nekoliko tjedana u prizemlju Sportske dvorane uredili smo i otvorili organizacijsku jedinicu odjela splitskog Centra za odgoj i obrazovanje djece „Juraj Bonači“, koji pruža usluge djeci, mladima i odraslima s intelektualnim poteškoćama, poremećajima iz spektra autizma i teškoćama u razvoju. Tako smo postali prvi otok na kojem će od ove jeseni bračka djeca, mladi i njihovi roditelji dobivati stručnu pomoć, po koju su do sada morali često odlaziti u Split. Neke obitelji su se zbog takvih zdravstvenih problema s djecom iseljavale s otoka u velike gradove. Svi građani, sve udruge, posebno Brački pupoljci, sve političke stranke, svi su zajednički djelovali da se na Braču dogodi takav pomak. To je veliki korak naprijed u osnaživanju naše otočke zajednice, promicanju jednakosti i povećavanju dostupnosti socijalnih usluga cjelokupnom puku otoka.

NACIONAL: Jeste li zbog svega toga u ovom mandatu pokrenuli postupak izgradnje nove osnovne škole, dok se po Hrvatskoj mnoge zatvaraju? Što će nova osnovna škola donijeti Supetru i kako se uklapa u strategiju razvoja grada?

Kad sam krenula u kandidaturu za prvi mandat, moj tim i ja postavili smo pred sebe kratkoročne i dugoročne ciljeve. Većinu dugoročnih ciljeva smo i ostvarili. Sada je došao red i na izgradnju nove osnovne škole sa sportskom dvoranom, koja je nedosanjani san brojnih generacija. S druge strane, podaci o rastu dječje populacije ukazuju na to da nam je nova škola potrebna što prije. Grad Supetar i njegova djeca, roditelji, učiteljice i učitelji, svi oni žele novu školu na lokaciji sadašnje zgrade gradskog Vodovoda. Sadašnja zgrada je stara više od stoljeća, nema školsko dvorište za djecu, nema školsku dvoranu, nema ni milimetra zajedničkog prostora ni za djecu ni za nastavnike, i što je najvažnije – nije ni sigurna za život i rad.

NACIONAL: Što je do sada učinjeno u pripremi projekta izgradnje osnovne škole? Koliko će ta investicija koštati? Imate li potrebnu podršku Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstva znanosti i obrazovanja?

Grad Supetar je u pripremi izgradnje već učinio jako puno iako ne raspolaže velikim proračunom i nije osnivač škole. Od izrade idejnog rješenja i projekta, preko osiguranja suglasnosti nadležnog Ministarstva, sve do otkupa dijela zemljišta i ishođenja lokacijske dozvole za projekt izgradnje nove škole. To je veliki i konkretan pomak u ovom projektu. Međutim, za njegovu konačnu realizaciju sad zaista trebamo pomoć osnivača škole, Splitsko-dalmatinske županije i nadležnog ministarstva, kako bi se već sutra pokrenula izrada glavnog projekta i otkup ostatka potrebnog zemljišta. Troškovi prema procjeni trenutno iznose oko 1,2 milijuna eura, što uvelike premašuje proračunske mogućnosti našeg grada. Županija je iskazala svoju spremnost i dobru volju, župan Boban nedavno obećao pomoć i suradnju, koja, sigurna sam, neće izostati u proceduri ishođenja potvrde glavnog projekta i prijave škole za sredstva iz europskih fondova. Po prirodi sam uporna osoba. Istu upornost očekujem od svih političkih aktera, jer izgradnja škole je ključan i neophodan projekt za sve. Očekujem da će svoju pomoć dati i Vlada, koja je objavila namjeru ulaganja u školsku i predškolsku infrastrukturu i pomoć svim sredinama koje za tim imaju potrebu.

NACIONAL: Može li Supetar biti hrvatski model u sprječavanju depopulacije i odumiranja jadranskih otoka?

Mislim da može. Supetar može biti primjer kako politika može poslužiti da se ostvaruju razvojni ciljevi, kako se realiziraju projekti, kako se daje povjerenje stručnim ljudima s vizijom u vođenju institucija i poduzeća, kako se surađuje na korist svih svojih građana i cijelog otoka. Ljudi su to prepoznali i zato se doseljavaju u Supetar. Uvijek nam je na pameti stvaranje konkretne i zaokružene politike usmjerene na demografski rast i razvoj grada i cijele otočke zajednice, socijalne politike koja to prati od upisa u vrtić do stipendiranja i zapošljavanja. Supetar je otvorena i tolerantna sredina koja potiče raznovrsnost. Ali kada govorimo o razvoju, smatramo da su prostor, pogotovo javni prostor, i pomorsko dobro naši najvažniji resursi koje u današnjim uvjetima moramo posebno štititi. Drago mi je vidjeti da se svijest o javnom dobru mijenja i da su naši sugrađani svjesniji važnosti prostora koji će ostaviti svojoj djeci. Više se neće događati da izgubimo sportsko igralište radi privatizacije, ni deložacija vatrogasnog doma, ni gubitak ceste. Grad se bori sačuvati pomorsko dobro, uzeo je dugoročne koncesije u svoje ruke jer od njih ionako nije imao ništa. Grad Supetar više ne daje dugoročne koncesije. Turizam je naša sadašnjost i izvor prihoda, ali turizam ne smije ubiti naš život i prostor. Javno dobro je jedini luksuz običnih ljudi.

NACIONAL: Jesu li postignuća u povećanju kvalitete života u Supetru rezultat napretka u upravljanju gradskim proračunom ili su povezana s korištenjem novca iz fondova EU-a?

U današnje vrijeme uspješnost neke sredine kod nas se najčešće mjeri praćenjem dvaju pokazatelja: porastom broja stanovnika i sposobnosti povlačenja europskih sredstava. Supetar je tu našao svoje mjesto i ponosna sam na činjenicu da po oba ta kriterija naš grad bilježi pozitivne rezultate. Grad Supetar je po sredstvima povučenim iz europskih fondova po glavi stanovnika, prema podacima FINA-e, treći grad u Republici Hrvatskoj. U proteklih nekoliko godina za naše projekte, ukupne vrijednosti više od 100 milijuna kuna, iz različitih EU-ovih fondova uspjeli smo povući više od 45 milijuna kuna. To je u odnosu na naš izvorni proračun strašna brojka. Prema podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna u 2021. godini, završili smo u top 10 gradova po proračunskim izdvajanjima za podizanje kvalitete života građana per capita. Nismo mi nešto posebno ni nadareni ni pametni, već smo se strpljivo učili svemu tome, učili smo na vlastitim pogreškama, bili uporni, pa i tvrdoglavi. I spremni smo na nove projekte i izazove.

NACIONAL: Što čeka Supetar u narednim godinama? Koje prepreke za sada ne uspijevate riješiti?

Za natječaje EU-a, primjerice, pripremamo projekt „Trolokve – vrtovi zelene budućnosti“. To je jedinstveni turističko-ekološki projekt u našoj županiji koji će pokazati tradiciju otočkog života i važnost očuvanja prirode. Pokazat će da možemo i znamo graditi drugačije i prepoznatljive nove oblike turističke ponude grada i otoka. Planiramo i izradu projektno-tehničke dokumentacije za obnovu i opremanje zgrade našeg kina. To je mjesto predivnih uspomena za mnoge Supetrane i Bračane. Plan sveobuhvatne obnove predviđa uređenje nove multifunkcionalne dvorane – prostora za kino, kazalište, koncerte, rad udruga. To čini život i bogatstvo jedne zajednice. Prepreke ostvarenju tih planova brojne su i velike, a najveći problem je spora administracija u rješavanju imovinsko pravnih obveza i statusa imovine RH, čije je stavljanje u funkciju u malim sredinama nužno za rast i razvoj.

NACIONAL: Je li sve to izborni program SDP-a u Supetru i na Braču? Što SDP može očekivati u dalmatinskim gradovima?

Izborni program koji provode moje kolege iz SDP-a na lokalnoj razini, vrlo je sličan našem. Radi se o ljudima koje su građani prepoznali i nagradili novim mandatom u vođenju grada, u postotku koji često prelazi i 60 posto u prvom krugu. Družimo se, razmjenjujemo iskustva i pozitivno se natječemo jedni s drugima, idejama i projektima. Od sredina koje vode SDP-ovi gradonačelnici svakako treba istaći Antu Bilića i Trogir, s poznatim projektom participativnog budžetiranja i uključivanja građana, Matka Burića u Gradacu, Katarinu Gugić u Veloj Luci gdje sufinanciraju troškove umjetne oplodnje, Mišela Jakšića iz Koprivnice s najvećim postotkom razvrstavanja otpada u RH. Te sredine potvrda su da su gradovi i općine koje vodi SDP daleko uspješniji, transparentniji i u razvijenim kategorijama od onih koje vodi HDZ. Za te gradove se ne bojim da će SDP u njima nastaviti pobjeđivati i provoditi socijaldemokratske politike. Što se gradova u Dalmaciji tiče, pred nama je izazov – naći balans života između turizma i svakodnevnog života naših građana, razvoja i očuvanja javnog prostora. Dalmacija ima povijesnu razvojnu priliku. Sigurna sam da će gradovi i općine koje vode SDP-ovci biti generatori toga razvoja.

NACIONAL: Što je SDP-u donijela jednoglasna podrška rukovodstva stranke Peđi Grbinu za kandidata za premijera? Je li on, kako sam kaže, doista najbolji kandidat među svim oporbenim političarima, što dobar dio javnosti ne prepoznaje? S kojim adutima SDP računa na izborni uspjeh?

Jednoglasna podrška Grbinu znači da iza sebe ostavljamo sve teme o podjelama, legitimitetu, a okrećemo se isključivo pripremi stranke za predstojeću superizbornu godinu. Da, Peđa Grbin je apsolutno najbolji kandidat za premijera! Ali jako važno je reći i ovo: Peđa nije sam. Naša čvrsta pozicija je da SDP ima značajno bolje stručnjake – u Predsjedništvu stranke, u Savjetima, na lokalnim razinama – negoli su to likovi koji obnašaju ministarske funkcije u HDZ-u. Vjerujete li vi Banožiću da išta razumije oko vojske? Ili Filipoviću da išta zna o resoru gospodarstva? Ili Radmanu Grliću da zna ispuniti imovinsku karticu? Kadrovski gledano, to je naprosto neusporedivo. Naš cilj je micanje s vlasti HDZ-a, stranke osuđene za korupciju koja kontinuirano ismijava građane. To smo gledali i prije nekoliko dana. Premijer u istom danu objašnjava kako će „spasiti“ standard građana zamrzavanjem cijena nekoliko proizvoda, nakon što su pustili da cijene divljaju devet mjeseci, a njegov ministar mora odgovarati zašto „nenamjerno“ nije upisao 2,11 milijuna eura ili 15,8 milijuna kuna u imovinsku karticu. To su ta dva svijeta i dvije Hrvatske! Jedna koja obilazi trgovine za akcijskim cijenama hrane i druga koja „zaboravlja“ upisati stanove i milijune po računima. Radi se o čovjeku koji bi trebao voditi vanjsku politiku, a ne zna ispuniti imovinsku karticu. Ili ne zna ili nije htio. Od toga dvoga, ne zna se što je gore.

NACIONAL: Je li to što navodite prednost ili nedostatak u traženju koalicijskih partnera za predstojeće izbore? Koji je SDP-ov koalicijski potencijal kad ne može računati na koaliciju ni s Možemo! ni sa Socijaldemokratima, ni s Puljkovim Centrom?

O predizbornoj koaliciji razgovaramo sa strankama koje su nam bliske. To je dijelom i naša dužnost jer smo svjesni pozicije SDP-a kao najveće oporbene stranke. Naš je posao ponuditi alternativu trenutnoj vladi, s čijim se radom ne slaže 70 posto građana u svim anketama. No važnije je što će se događati nakon izborne noći, a naš potencijal je tu značajno bolji od HDZ-ova. To oni jako dobro znaju i toga se boje.

NACIONAL: Što je SDP spreman ponuditi, osim načelno dobrih socijalnih programa i poruka, u slučaju izborne pobjede? I što će uraditi da bi na izborima doista pobijedio Plenkovića i HDZ?

Ovdje ću vas ispraviti, jer je to ključna razlika između malih i velikih stranaka. Mi nemamo „načelno dobre programe“; naši programi su detaljno testirani i provjereni od najboljih makroekonomskih stručnjaka s nekoliko katedri u Hrvatskoj, kroz SDP-ove savjete u kojima sjede stručnjaci iz svih područja ekonomije i biznisa. Ono što mi u ovom trenutku otvaramo jesu besplatni vrtići bez dodatne financijske participacije, projekt „mirovina od 750 eura“ za dostojanstven život umirovljenika, medicinski potpomognuta oplodnja dostupna svakoj ženi kojoj treba, stambena politika, politika rada. Spremni smo ponuditi stručnjake koji su ponajbolji u svojim područjima, koji ne kimaju glavom „faraonu“ na vrhu stranke i rade kao operativni izvršitelji, kao što gledamo u trenutnoj vladi. Plenković ih može promijeniti dvadesetak, koga briga za njih kad su nevažni? Mi smo spremni ponuditi viziju Hrvatske koja je socijalno pravednija, uključiva i uspješna. To je najvažnije. To je razlog zbog kojeg se bavim politikom.