Saborska zastupnica SDP-a i gradonačelnica Supetra Ivana Marković govori o unutarstranačkim izborima u SDP-u i otkriva zašto je prozvala premijera Plenkovića i ministra Butkovića zbog velike tragedije na trajektu Lastovo.
S Ivanom Marković, novom SDP-ovom saborskom zastupnicom, ali i dugogodišnjom gradonačelnicom Supetra na Braču, u tri mandata od 2013. godine, razgovarali smo uoči rujanskih unutarstranačkih izbora u SDP-u. Na njima se za predsjednika SDP-a kandidiralo petero kandidata, a među njima i trojica bivših ministara iz Milanovićeve Vlade: Siniša Hajdaš Dončić, Ranko Ostojić i Mirando Mrsić. Osim njih kandidirali su se i Mladen Kešer, SDP-ov načelnik Općine Kalnik, kao i Sanja Major, koja je javno nastupila radikalno najavljujući da bi u SDP-u trebalo ponovo propitati kandidaturu Zorana Milanovića za predsjednika Hrvatske. Iako nije željela komentirati kandidaturu nijednog kandidata za predsjednika SDP-a, ipak se osvrnula na osporavanje Sanje Major SDP-ove potpore kandidaturi Zorana Milanovića. Naglasila je da su o Milanovićevoj kandidaturi „odluku donijela stranačka tijela” i da je on SDP-ov kandidat na predsjedničkim izborima, ali i da postoji i „statutarna obveza za članove SDP-a da podržavaju kandidate i izborne liste SDP-a”. Sanja Marković je, kao magistra ekonomskih znanosti, prije no što je prihvatila političku dužnost radila kao rukovoditeljica službe financija i računovodstva u Autotransu na otoku Braču. U hrvatskoj javnosti postala je poznata kada joj je uspjelo smijeniti splitskog župana Zlatka Ževrnju zbog izdavanja problematične koncesije za Zlatni rat, najpoznatiju hrvatsku plažu, u Bolu na otoku Braču. I ona se na ovim unutarstranačkim izborima kandidirala za Predsjedništvo SDP-a, a nedavno je zajedno s SDP-ovim gradonačelnikom Ploča Mišom Krstičevićem prozvala premijera Plenkovića i ministra Butkovića zbog teške nesreće u kojoj su tri mornara Jadrolinije poginuli u Malom Lošinju.
NACIONAL: U teškoj nesreći koja se dogodila u trajektnom pristaništu u Malom Lošinju poginula su trojica mornara Jadrolinije, a jedan je teško ozlijeđen. Zajedno s gradonačelnikom Ploča Mišom Krstičevićem za to ste na konferenciji za novinare javno odgovornima proglasili i prozvali ministra Olega Butkovića, ali i premijera Andreja Plenkovićeva i njegovu Vladu. Što očekujete? Hoće li premijer Plenković uzmaknuti i prihvatiti odgovornost za tu nesreću u nekom sljedećem koraku?
Nikada Andrej Plenković do sada nije bio spreman prihvatiti odgovornost i zbog toga smijeniti nekog ministra, čak ni onda kada su se ozbiljne afere valjale kroz javni prostor. On sada već kaže ono svoje slavno da „Vlada stoji” iza Sopte, Butkovića, a da ne zna što se uopće desilo. Stajao je i iza afera Žalac, Rimac, Tolušića… Na primjeru lošeg upravljanja Jadrolinijom, nabavke starih brodova i ove teške ljudske tragedije, koja se dogodila u Malom Lošinju, vidimo standardni obrazac na kojem funkcionira Plenkovićeva Vlada. U slučaju nekih dobrih vijesti Plenković je taj koji te vijesti donosi i gledamo ga po sat vremena na televiziji kako ponavlja „ja, ja i samo ja” da je to već postalo naporno. Ali kada se dogodi nešto loše u okviru nadležnosti njegove Vlade, nigdje ga nema. To nije odlika pravog vođe i državnika. Pravi vođa mora preuzeti i svoju odgovornost za funkcioniranje sustava u cjelini, i kod dobrog i lošeg. Biti sa svojim građanima u svakom trenutku. Njegov zakašnjeli nastup povodom ove tragedije bio je sramotan. Jedino o čemu je govorio bilo je traženje krivca koji šteti Vladi Republike Hrvatske. Opsjednut je samim sobom i svojom Vladom. Jedino je to ono što ga interesira, a u Saboru zastupnici HDZ-a samo ponavljaju hvalospjeve Vladi Andreja Plenkovića…
NACIONAL: Hoćete li se ponovo kandidirati za gradonačelnicu Supetra na lokalnim izborima u svibnju sljedeće godine kojima završava ovaj izborni niz u godinu dana? Kada krećete u kampanju? Nije li već vrijeme?
Ne mogu dati odgovor prije nego što razgovaram s ljudima u matičnoj organizaciji SDP-a. Razgovarat ćemo o svemu što se događalo u prethodna tri mandata. Razdoblje koje slijedi u Supetru sigurno će biti razdoblje investicija. Iako mali grad od četiri i pol tisuće stanovnika, jedan je od sedam hrvatskih gradova koji bilježe porast broja stanovnika. Proteklih godinu i pol radili smo na pripremi europskih projekata vrijednih više od pet milijuna eura, za koje smo dobili sredstva i koji idu u realizaciju. Riječ je o kapitalnim projektima, među kojima ističem sanaciju odlagališta i školu. Sanacija deponija je zajednički trud gradske vlasti, ali i moj osobni, nakon odluke Ustavnog suda o ukidanju odluke bivšeg HDZ-ovog ministra Tomislava Ćorića o dinamici zatvaranja odlagališta. Ta je ministrova odluka ocijenjena neustavnom. Natjerali smo Ministarstvo da podigne postotak sufinanciranja sanacije odlagališta i proširenje kapaciteta za ona odlagališta koja su morala primati otpad i iz drugih općina i gradova. Postojeće odlagalište na Braču bilo je sramota svih nas na otoku. Zato mi je drago da ovaj projekt kreće u realizaciju nakon desetljeća čekanja.
‘Kod ovakvih pravila, manje stranačke organizacije, poput moje u Supetru, a ima ih još dosta, koje uspješno dobivaju sve izbore i prolaze kod građana, prestaju biti faktor kod unutarstranačkih izbora’
NACIONAL: Među kandidatima za predsjednika SDP-a je i Mladen Kešer, načelnik Općine Kalnik za kojeg kažu da je najbogatiji SDP-ovac. Kandidirao se i Ranko Ostojić, pa i Mirando Mrsić, koji je na kratko vrijeme napustio SDP osnivanjem Demokrata. Prvi je u tu bitku za predsjednika SDP-a istrčao Siniša Hajdaš Dončić. Je li Ranko Ostojić vaš favorit na tim izborima u SDP-u? Otvara li se tako bitka između sjevera i juga u SDP-u, Zagorja i Dalmacije?
Svaki od članova unutar stranke, a koji ispunjavaju neke temeljne uvjete, prema definiranim pravilima ima se pravo kandidirati te se svaki kandidat može kandidirati za više funkcija, bilo za predsjednika, Predsjedništvo ili za Glavni odbor SDP-a. Što se tiče samih kandidata, ne pada mi na pamet komentirati bilo kojeg kandidata Neka kroz kampanju pokažu svoje najbolje strane i kako vide budućnost SDP-a. Ali imala bih što reći o izbornim pravilima koja su na snazi. Nisam glasala za takva pravila definirana formulom „jedan član SDP-a – jedan glas”. Za mene bitka između sjevera Hrvatske i Dalmacije u SDP-u ne postoji. Za mene jedino postoji bitka protiv ovakvog lopovskog HDZ-a. Bitka protiv pokušaja ustašizacije društva, kojoj smo nedavno svjedočili i na koncertima u Imotskom i splitskom Dugopolju. Nastavljam bitku za opće i javno dobro. Bitku za prava žena. To su jedine bitke koje sam vodila i koje ću voditi, a to smatram i pravim domoljubljem, a ne performanse mahanjem spornim zastavama i uzvikivanjem zločinačkih pozdrava.
NACIONAL: Ta izborna pravila prema kojima ste kritični uveo je kao predsjednik SDP-a Zoran Milanović, a on je i vaš aktualni kandidat za drugi mandat na predstojećim izborima za predsjednika Republike Hrvatske.
Ta su pravila uvedena u najboljoj namjeri, ali se pokazalo da se u svakom izbornom procesu zbog takvih pravila raslojava stranka te mi izbore ne dobivamo. Ta izborna pravila se pretvaraju u jedan kolektivni samoubilački proces. SDP se raslojava iz jednog izbornog procesa u drugi. Jedan od mojih kolega svojedobno je za ta pravila rekao da su „luđačka košulja SDP-a”. Svode se na samokandidiranje svakoga bez ikakvog kritičkog pogleda na njegov prethodni rad, pa i na doprinos stranačkoj politici i ostvarene rezultate. Kod ovakvih pravila, manje stranačke organizacije, poput moje organizacije u Supetru, a ima ih još dosta, koje uspješno dobivaju sve izbore i prolaze kod građana, prestaju biti faktor kod unutarstranačkih izbora samo zbog broja članova. Znači faktor su kod lokalnih ili parlamentarnih izbora ili bilo kojih drugih kada biraju građani, ali ne kod unutarstranačkih, kada bi se upravo trebao moći vrednovati prolaz kod građana, tj. rad organizacije. A i te male stranačke organizacije imale bi što reći. Ne može kriterij napredovanja unutar stranke isključivo biti broj članova. Na snazi su pravila koja ne vrednuju rad na terenu. I zato kažem da izborni procesi u SDP-u nisu, kako ih se naziva, festival demokracije, nego ih izborna pravila pretvaraju u kolektivni samoubilački proces.
NACIONAL: Kakva bi onda ta pravila na stranačkim izborima u SDP-u trebala biti? Kao u Americi, na elektorski način izbora za predsjednika SAD-a, ali i predsjedničke kandidate? Zahvaljujući tim pravilima Donald Trump je pobijedio i prvi predsjednički mandat osvojio iako je dobio tri milijuna glasova manje od gubitnice na tim izborima Hillary Clinton.
Prije svega, svatko se ima pravo kandidirati. Također, svjesna sam da svaka organizacija na svom području ne može dobiti izbore, ali onda bi se mogao vrednovati i veći postotak glasova koje bi na primjer neka organizacija ostvarila na lokalnim izborima. Znači vrednovali bi se rad na terenu, jačanje organizacije, dobiveni izbori, ocjenjivalo bi se je li organizacija aktivna ili ne, raste li na terenu. Ovako imamo situaciju da su male organizacije dobre za svoje građane, ali ne i za SDP u cjelini. Ostvaruju rezultate na terenu, ali na stranačkim izborima prestaju biti faktor. Zbog toga ne vrednujemo rad organizacija i ono što prolazi kod građana, nego vrijede sasvim drugi kriteriji, zbog čega nas napuštaju članovi stranke. I o ovome treba otvoreno razgovarati.
NACIONAL: Kad kažete da na unutarstranačkim izborima dolazi do raslojavanja unutar stranke, mislite li na međusobne obračune u SDP-u?
Nisam na to mislila. Mislila sam na razvijanje mehanizma vrednovanja uspješnih kadrova u stranci, onih koji rade i ostvaruju rezultate na svojim područjima, a ne odabir kadrova kroz šalabahterski sustav, jer smo bili svjedoci stvaranja klanova u SDP-u na takav način. To je rezultiralo i nekim događajima u prošlosti. Danas smatram da klanova u stranci nema, kao što potenciraju neki mediji, nego imamo proces izbora kada se svatko pokušava pozicionirati na neki način. Činjenica je da nismo mogli izbjeći proces kroz koji je već prošao SDP. Imali smo proces podjela u stranci, što je rezultiralo i podjelom u zastupničkom Klubu SDP-a, izbacivanjem pojedinih članova iz stranke, ali smo preživjeli i ojačali. Ne želim da se to ponovi.
‘Za mene bitka između sjevera Hrvatske i Dalmacije u SDP-u ne postoji. Za mene jedino postoji bitka protiv lopovskog HDZ-a. Bitka protiv pokušaja ustašizacije društva, kojoj smo nedavno svjedočili’
NACIONAL: Kažete da ne želite komentirati kandidate za predsjednika SDP-a. Ali kako ocjenjujete nastupe Sanje Major, koja se kandidirala za predsjednicu SDP-a? Na HTV-u je javno i žestoko napala i Zorana Milanovića, Peđu Grbina i sadašnju politiku SDP-a. Kako govori, zalaže se za „povratak SDP-a socijaldemokraciji”, te poziva da se SDP ponovo izjašnjava o Zoranu Milanoviću kao kandidatu SDP-a na predsjedničkim izborima.
Kandidati u kampanji iznose svoje programe. S jedne strane imamo odluku stranačkih tijela da je Zoran Milanović naš kandidat i statutarnu obvezu za članove SDP-a da podržavaju kandidate i izborne liste SDP-a. A s druge strane imamo kampanju u kojoj kandidati imaju pravo iznositi poteze koje će napraviti kada pobijede. Nisam sigurna da bi potez uskraćivanja podrške Zoranu Milanoviću mogao dobiti podršku članova. Milanović je, iako nije aktivni član SDP-a, najavom svoje potencijalne kandidature za premijera na nedavnim parlamentarnim izborima značajno podigao i rejting SDP-a, za 9 posto u hrvatskoj javnosti, koji i dalje ne pada. Kada smo izašli na izbore, imali smo 13 zastupnika u Saboru, a nakon parlamentarnih izbora imamo 38 zastupnika te smatram da imamo odličan zalog za kvalitetan rad u budućnosti.
NACIONAL: S druge strane, odmetnuti SDP-ovi zastupnici predvođeni Davorkom Vidovićem i Davorom Bernardićem imali su zastupnički klub od 18 zastupnika, ali na izborima nisu osvojili nijedan zastupnički mandat. Kako to komentirate?
Sve ste rekli. To se moglo i očekivati. Imali su priliku na izborima, pozornicu u Saboru, pristojan klub, a nisu je iskoristili. To dovoljno govori o njima. Ali imam ja što reći i o budućem funkcioniranju našeg zastupničkog kluba u Saboru.
NACIONAL: Imate li što reći o radu zastupničkog kluba zato što ste na posljednjim parlamentarnim izborima prvi put postali saborska zastupnica?
Ne samo zato što sam prvi put ušla u Sabor nego ponešto znam i o organizaciji, odgovornosti i napornom radu. Ono što želim reći je da od svake zastupnice i zastupnika SDP-a očekujem mukotrpan rad, da nude zakonske okvire, da imamo inicijative i budemo borbeni. Da jasno pokažemo stavove i politike za koje se zalažemo. Ne smije se oprostiti nerad nijednom zastupniku SDP-a. Osobno imam vrlo dobra iskustva u reakcijama građana nakon što sam izabrana za saborsku zastupnicu. Ljudi su me na ulici počeli prepoznavati. Pružaju mi ruku i daju mi potporu. Dužnosnica sam 11 godina, ali tek sada otkako sam postala i saborska zastupnica doživljavam sasvim novu percepciju mog djelovanja. Neshvatljivo mi je da netko dobije funkciju, a onda ne bude aktivan. Očekujem od novog predsjednika ili predsjednice SDP-a da to postavi kao uvjet djelovanja u zastupničkom klubu. Veću aktivnost i angažiranost. Saborski zastupnici i zastupnici u Europskom parlamentu ogledalo su SDP-a.
‘Od svake zastupnice i zastupnika SDP-a očekujem mukotrpan rad, da nude zakonske okvire, da imamo inicijative i budemo borbeni’, kaže Ivana Marković. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL
NACIONAL: A kako ocjenjujete odluku Plenkovićeve Vlade da plaće dužnosnika digne 80 posto, a umirovljenicima omogući porast za njihove male mirovine od prosječno samo sedam posto? I vama će plaća, dakle, značajno porasti. Je li to pucanj u nogu samom HDZ-u, ali i kompromitirajuće za sve političare, pa i vas iz oporbe?
Nalazimo se u situaciji u kojoj ministar financija Marko Primorac u rebalansu proračuna traži od svih ministara da smanje proračune u svojim resorima za 10 posto, a riječ je o ukupnom smanjenju od 1,56 milijardi eura. Nasuprot tome, Vlada donosi odluku o podizanju plaća za 80 posto za dužnosnike. To uključuje i nas saborske zastupnike. Tko je tu lud? SDP se sigurno nije za to zalagao. Nitko nas nije ništa pitao. To samo znači da je postojeći proračun bio Plenkoviću u funkciji parlamentarnih izbora. Dijelilo se šakom i kapom, a tada su obećane i veće plaće dužnosnicima. Kao što vidimo, ta Plenkovićeva obećanja, a rekla bih i lukavstva, nisu bila realno utemeljena, na što je stiglo ozbiljno upozorenje iz Europske komisije. Što sada radi Plenkovićeva Vlada? Nakon upozorenja iz Bruxellesa sada smanjuje proračun, a najavljuje i odustajanje od subvencija za cijenu energenata kućanstvima. Čekaju nas i značajna poskupljenja struje i plina. I plaće službenicima uoči izbora dizale su se samo da bi se dobili izbori. Ali paralelno je rasla i inflacija, pa su i poskupljenja u Hrvatskoj bila među najvećima u Europskoj uniji. Tako je sve ono što je Plenković obećavao bilo i ostalo na staklenim nogama. Sada se najavljuje recesija, a turistička sezona je podbacila. Očito je da punjenje proračuna od turizma neće biti onoliko koliko se najavljivalo. Brojke su loše, a one su uvijek neumoljive.
NACIONAL: Kakva je onda realna situacija s ovogodišnjom turističkom sezonom?
U pojedinim dijelovima Jadrana je turistička sezona lošija nego u prethodnim godinama. Podbačaj je zabilježen posebno u srpnju. Više je razloga tome. Cijene su pomahnitale. To se najbolje vidi u otočkim sredinama, gdje su cijene hrane i usluga više nego u drugim dijelovima Hrvatske. Otoci su skuplji u svojim ponudama za barem dvadesetak posto.
NACIONAL: Je li turizam podbacio i na otoku Braču? Vi ste gradonačelnica Supetra na tom otoku.
Da se razumijemo, nisam pobornik ni velikih brojki. Cijeli Brač nema ni 15 tisuća stanovnika. Znate li koliko ljudi prođe na relaciji Split-Supetar tijekom godine? Dva milijuna putnika i pola milijuna vozila. To je više od pola Hrvatske, pa zamislite onda kakav je to utjecaj na tu malu otočku sredinu kao što je Supetar ili otok Brač. Ne možemo više težiti samo tim velikim brojkama. Nemamo infrastrukturu za to. Nemamo dovoljno struje, vode, cesta. Veliko je zagađenje i enorman rast cijena nekretnina. Cijene su otišle u nebo, a veliki broj tih nekretnina je prazan tijekom godine. Da ne govorim o ogromnim gužvama. Svjesni smo da živimo od turizma, ali pred nama je ozbiljno razmišljanje kakav nam turizam treba. U prijelomnom smo trenutku u kojem moramo vidjeti na koji ćemo način razvijati turizam. Oslanjamo se na turizam, a ljudi uz obalu žive od turizma. Međutim, dosadašnji model nije održiv, što se u konačnici vidi i u europskim turističkim središtima koja prosvjeduju protiv masovnog turizma.
‘Sve ono što je Plenković obećavao je na staklenim nogama. Sada se najavljuje recesija, a sezona je podbacila. Očito je da punjenje proračuna od turizma neće biti onoliko koliko se najavljivalo’
NACIONAL: Gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a dolazi od turizma. S druge strane, ekonomisti objašnjavaju da se države koje imaju tako velik udio turizma u BDP-u nalaze u kategoriji siromašnih zemalja, što je karakteristično za zemlje Kariba.
Turizam je dvosjekli mač. Turizmom punite proračun, a ljudi uz obalu od toga žive. Pogledajmo što to konkretno znači. Moramo li zbog turizma prodati i uništiti cijelo pomorsko dobro? Ja sam prva protiv takvog turizma. Moj dio političke karijere bio je posvećen upravo očuvanju pomorskog, općeg i javnog dobra. Vidjeli smo što masovni turizam i zatvoreni resorti rade u jednoj maloj sredini. Koliko razbijaju duh i dušu samih tih sredina. Mi više u tim sredinama nemamo medicinskog kadra, odgajatelja, inženjera. Na koji način stimulirati mlade ljude da upisuju fakultete i da stvaraju neku vrijednost ako se bavimo isključivo iznajmljivanjem i rentijerstvom? Zbog toga imamo uništavanje tih područja izgradnjom novih apartmana. Na otoku Braču već smo u pripremama za sljedeću sezonu, a prostor otoka je ograničen. Došli smo do točke pucanja, a to su vrlo ozbiljne stvari. Moramo našu zemlju ostaviti i za generacije koje dolaze. Problem je i s davanjem koncesija na pomorskom dobru.
NACIONAL: Vi ste se i osobno pobunili protiv koncesija izdanih na otoku Braču.
Deset-petnaest godina o tim koncesijama nitko nije pričao. Izdavane su za nikakve novce, a lokalne sredine od toga nisu ništa imale. Za nas je prijelomna točka bila slučaj plaže Zlatni rat u Bolu na Braču, inače najpoznatije hrvatske plaže u svijetu. To je bio jedini slučaj u kojem smo uspjeli smijeniti HDZ-ovog župana. Zlatko Ževrnja je tada bio splitski župan koji je izdao spornu koncesiju za plažu Zlatni rat, ali je zbog malverzacija bio smijenjen po hitnom postupku. Koncesiju je bila dobila firma bez ikakvih referenci. To je bio jedini slučaj u kojem smo uspjeli smijeniti HDZ-ovog župana. To je odjeknulo u cijeloj Hrvatskoj, pa su se stvari počele mijenjati. To je bio i pokazatelj kako potpora javnosti uz angažman nas dužnosnika može donijeti rezultat. Netko mora i upozoriti tu javnost, a u ovom slučaju sam to učinila iz lokalne sredine, a sada imam mogućnost djelovati i iz Sabora. Stalo mi je do općeg dobra, općeg i javnog interesa, a mi smo se u Gradu Supetru trudili i to demonstrirati. Od toga neću nikad odustati, a najveća je odgovornost upravo na nama, oporbenim zastupnicima.
NACIONAL: I Domovinski pokret je pred stranačkim izborima, te i ondje traje „samoubilački proces“ iako se izbori ne odvijaju po načelu „jedan član – jedan glas” kao u SDP-u. Ali tko god pobijedi, struja predsjednika DP-a Ivana Penave ili struja Marija Radića, već su obojica najavila da neće razvrgnuti koaliciju s HDZ-om i Andrejem Plenkovićem. Drugim riječima, neće biti povoljnih vijesti za vas u oporbi.
Možemo na to gledati na dva načina. Bez obzira na opstanak Plenkovićeve Vlade, očito je da se Domovinski pokret potpuno raspao nakon prvog raskola kada se iz njega povukao njegov prvi predsjednik Miroslav Škoro. Meni se ne sviđa to što Penava radi kao gradonačelnik Vukovara. Ne razvija svoj grad prema dugoročnom pomirenju i suživotu budućih generacija. Najgore iz naše nedavne prošlosti, iz Domovinskog rata, koristi za podizanje svog rejtinga. Njima je bitno samo odstraniti Srbe iz Vlade, ali i iz svih struktura vlasti. To je rad na mržnji prema drugom narodu i drugoj vjeri. Nikada to nisam podržavala i smatram da je odgovornost svakog čovjeka, a posebno političara, da radi na pomirbi i suživotu. Domovinski pokret je ušao u pakt s HDZ-om i od toga neće odustati, ako su u izbornoj kampanji optuživali HDZ za lopovluk, a to će biti i njihov kraj.
NACIONAL: Redatelj Rajko Grlić je komentirajući koaliciju HDZ-a i DP-a zaključio da „Hrvatskom vladaju lopovi i budale”. Bio je to njegov osvrt na to što su HDZ i DP govorili jedni o drugima u izbornoj kampanji. Naime, dok je DP napadao HDZ optužujući ga za lopovluk, HDZ je uzvraćao da su u DP-u neuki i nesposobni glupani koji ne mogu vladati Hrvatskom.
Domovinski pokret govorio je o HDZ-u na način na koji ni mi u SDP-u nismo govorili, a kad su završili izbori, prihvatili su Plenkovićevu ispruženu ruku. Ušli su u koaliciju s HDZ-om. Ali sigurna sam da će nakon sljedećih izbora prestati postojati. Bit će nebitni, kao što su prestale postojati i sve druge stranke koje je HDZ kratkoročno koristio za sastavljanje saborske većine. Imamo bezbroj primjera iz prošlosti. HDZ je na tome doktorirao i tako vlada Hrvatskom. Nakon ovoga netko od njih ostat će u Saboru, netko u nekom od ministarstava, ali samo kao sluge Plenkoviću, do kada mu budu trebali. Doći će neki novi HNS, neki novi Domovinski pokret. Domovinski pokret je zapravo desna frakcija HDZ-a. Svi su oni izašli iz HDZ-a. Penava je pristao na sve što je HDZ od njega tražio. Kako se ono kaže, jabuka ne pada daleko od stabla.
Komentari