Prije dva tjedna hrvatsku javnost zgrozila je vijest da je žena u trećem mjesecu trudnoće pobacila u automobilu na trajektu Supetar-Split, nakon što su liječnici splitske bolnice dan ranije konstatirali da ne mogu spasiti dijete i poslali je kući s lijekovima.

Problem je bio i u tome što se zbog vremenskih nepogoda nije mogao koristiti hitni medicinski prijevoz, a to su i gliser i helikopter, pa je žena natrag u splitsku bolnicu krenula trajektom, trpeći strašne bolove.

Liječnici iz KBC-a Split smatraju da su učinili sve prema pravilima struke, a hitna medicinska služba tvrdi kako nije točno da gliseri nisu ispravni, već zbog velikog juga i ogromnih valova nisu mogli isploviti kako ne bi ugrozili život pacijentice. Ministar Beroš, koji ponovo ne osjeća osobnu odgovornost zbog alarmantnog stanja zdravstvenog sustava, najavio je upućivanje zdravstveno-inspekcijskog nadzora u navedene zdravstvene institucije.

Na taj tragični slučaj oštro je reagirala gradonačelnica Supetra Ivana Marković, koja je na svom profilu na Facebooku upozorila na loše riješeno pitanje hitnog medicinskog prijevoza na otocima, nedostatak ginekologa i opću zapuštenost otoka kada je u pitanju zdravstvena zaštita stanovnika. O svemu tome, kao i o Nacrtu prijedloga zakona o pomorskom dobru kojem se opozicija u Saboru oštro usprotivila, razgovarali smo s gradonačelnicom Supetra iz redova SDP-a Ivanom Marković.

Rođena u Supetru, diplomirala je ekonomiju u Splitu, a nakon fakulteta bila je zaposlena na mjestu financijskog rukovoditelja Autotransa Brač.

Od 2006. do 2013. godine radila je kao rukovoditeljica financijskog i računovodstvenog sektora u gradskoj tvrtki Komunalno društvo Grad d.o.o. Prvi put izabrana je na listi SDP-a za gradonačelnicu Supetra 2013. godine, a sada upravo uspješno odrađuje i treći mandat. Pripada mladoj generaciji vidljivih i uspješnih članica SDP-a i jedna je od rijetkih gradonačelnica u Republici Hrvatskoj.

NACIONAL: Iako zbog očuvanja privatnosti žene koja je pobacila na trajektu za Split ne želite ulaziti previše u taj konkretan slučaj, što je on otkrio o funkcioniranju zdravstvene zaštite, ne samo na Braču već i na ostalim otocima?

Posljednjih nekoliko godina moji kolege i ja, kroz koordinaciju načelnika s Brača, u više navrata upozoravali smo upravo na neadekvatno riješen hitni prijevoz s otoka na kopno. Na tu temu održali smo niz sastanaka i u Županiji i u Supetru i na te sastanke pozivali smo odgovorne osobe vezane uz primarnu zdravstvenu zaštitu. Uvijek smo postavljali jasne i konkretne zahtjeve, ali pomaka i dalje nema, što dokazuje i ova tragedija. Nažalost, ovo nije prvi slučaj da gliser nije vozio ili nije bio ispravan i u stanju pripravnosti.

NACIONAL: Hitne službe su vas demantirale i tvrdile da gliser nije bio u kvaru, već da zbog vremenskih prilika i velikog juga nije mogao ploviti?

Tijekom jutra je puhala tramuntana i nije bila velikog intenziteta. Spominjali su se neadekvatna tenda, polomljeni brisači i slično, ali ja ne bih u detalje jer svatko tu ima svoju priču. Dobila sam drugačije informacije, i to od liječnika koji su tu bili u hitnoj službi i svjedoka u cijelom slučaju, pa očekujem da će se taj slučaj morati dodatno istražiti i morat će se utvrditi što je bila istina o hitnom prijevozu. Nema se smisla prepirati preko medija. Ono što je sigurno jest da je u osam ujutro zatražena hitna medicinska pomoć, a žena je stigla na kopno u 11.30. Inače, trajektom se do Splita dolazi za sat vremena. Dakle, bez obzira na sve te okolnosti i što je tko rekao, vrijeme od osam ujutro do 11.30 sigurno nije hitan medicinski prijevoz unutar „zlatnog sata“. Što se otoka tiče, moralo bi u svakom trenutku biti jasno kakvi protokoli nastupaju kada je gliser u kvaru ili kada su loše vremenske prilike – mora postojati plan A, ali i planovi B, C i D. Odnosno, kako osoba s otoka, bilo s Hvara, Brača ili nekog drugog, može najbrže stići do kopna. Iz ovog posljednjeg slučaja sasvim je jasno da su otočani, kao i stanovnici ruralnih sredina, upravo zbog neadekvatnog funkcioniranja sustava hitnog medicinskog prijevoza, građani drugog reda. Ako građani u gradovima mogu kroz 15, 20 minuta stići do bolnice i dobiti liječničku pomoć koja im je potrebna, onda to moraju moći i ostali stanovnici Hrvatske. Mi na otocima moramo razmišljati o tome je li gliser u funkciji, je li vrijeme ovakvo ili onakvo, ima li helikoptera… Nema isprike za to što se dogodilo.

NACIONAL: Koliko se sjećam, i vi i ostali otočani odavno tražite uspostavljanje hitne helikopterske službe, ali ni tu nije bilo sluha?

Točno, tražimo, jer ukinuta je kada je HDZ došao na vlast, a postojala je za vrijeme SDP-ove koalicije. Premijer se neprestano hvali europskim standardima, a onda bi trebao znati da je na današnjem stupnju civilizacijskog razvoja zemalja, uspostava helikopterske hitne medicinske službe nužna radi osiguravanja što bolje zdravstvene skrbi našim stanovnicima i ne bi se trebala smatrati luksuzom. SDP će na tome inzistirati. Možemo mi danima govoriti o ulaganjima u otoke, međutim, daljnje odgađanje uspostave te usluge samo će pridonijeti iseljavanju iz tih sredina.

Puno sam razgovarala s ljudima iz struke i njihova je zamjerka da se u većini slučajeva radi o čistoj improvizaciji, koja ovisi isključivo o ekipi na terenu. Moram reći da mi imamo sreće i da zaista imamo kvalitetne i požrtvovne ljude na svom otoku i u svim hitnim službama, a njihov je doprinos spašavanju ljudskih života nemjerljiv, osobito ako ga stavimo u kontekst tehničkih sredstava koja su im data na raspolaganje. Ovim putem samo im mogu ponovo izreći svoju duboku zahvalnost. No činjenica jest da sustav ne postoji, u što smo se mogli uvjeriti i u slučaju potresa i u brojnim drugim situacijama u kojima bi se građani Republike Hrvatske trebali osjećati sigurno i zaštićeno, kada bi trebali znati da postoje službe i institucije koje u svakom trenutku znaju što trebaju raditi i prema kojem protokolu. Nažalost, nemamo osjećaj da je tako. Svjedočili smo tome da su nakon potresa mnogi ovisili o pomoći volontera i nevladinih organizacija. Državna razina vlasti do današnjeg dana nije uspjela osigurati obnovu u samom centru Zagreba, pa kako im onda možemo vjerovati da će osigurati bilo što za stanovnike Brača, Visa ili bilo kojeg drugog otoka?

Meni su se tijekom prošlih godina obraćali sugrađani žaleći se da nisu dobili adekvatan prijevoz na kopno kada im je bio nužan i zato sam osjetila potrebu, nakon ove tragedije trudnice s Brača, na to upozoriti javnost. To je vrlo tužan slučaj, dogodilo se što se dogodilo i mogu samo još jednom izraziti svoju sućut i podršku obitelji koja je kroz to morala proći. Na svima je nama – od Vlade i Županije koja je odgovorna za organizaciju primarne zdravstvene skrbi pa do nas načelnika koji djelujemo na otoku – pronaći rješenje kako se neke druge tragedije ne bi dogodile u budućnosti.

‘Mi na otocima moramo razmišljati o tome je li gliser u funkciji, je li vrijeme ovakvo ili onakvo, ima li helikoptera… Nema isprike za to što se dogodilo’, kaže gradonačelnica Supetra Ivana Marković. FOTO: Dino Stanin/PIXSELL

NACIONAL: Upozorili ste na gorući problem, ne samo Brača već i svih otoka, koji postoji godinama – nedostatak liječnika, osobito ginekologa. Kako to riješiti?

Činjenica je da se mi suočavamo s gubitkom liječnika. Znamo da je to problem u cijeloj državi, no u ruralnim krajevima, kao i na otocima, to je posebno izraženo. I to zato što ne postoji kvalitetna strategija privlačenja zdravstvenog kadra u takve sredine. Mi smo u situaciji da te liječnike koji još uvijek rade, kada odu u mirovinu, neće imati tko zamijeniti. Mladi liječnici mogu za relativno mali novac otkupiti specijalizaciju koju su dobili od države i zatim odlaze raditi na slobodno tržište. To je, naravno, njihovo pravo, ali je i pravo svih građana u svim dijelovima Hrvatske na jednako dostupnu liječničku skrb. To je puno veći problem od Supetra, Brača ili čak Splitsko-dalmatinske županije – o tome se moramo brinuti i taj problem moramo riješiti na nacionalnoj razini.

NACIONAL: Kako je moguće da to nije bio problem ni u Austro-Ugarskoj ni u Jugoslaviji, kada je svako malo mjesto imalo svog učitelja, svećenika, policajca i doktora?

Kad malo bolje razmislim, u Supetru postoji zgrada policije, kao i zgrada u kojoj su živjeli profesori i liječnici – dakle, očito je nekada postojao neki plan kako bi svi dijelovi Republike Hrvatske imali iste uvjete i bili pokriveni državnim kadrom. Kada se radi o zdravstvenoj zaštiti, koja je najvažnija, upravo je to bio apel koji sam upućivala županu i Vladi. Obratila sam im se čim se dogodila prva takva situacija s gliserom i nedostatkom ginekologa. Apelirala sam tada da se za sve otoke osmisli jedan kvalitetan program, u koji bi svi bili uključeni, kako bismo zajednički pronašli model za dovođenje liječnika na otoke. Ako se sve svodi na to hoće li neka sredina sufinancirati plaće liječnika s nekoliko tisuća kuna, mislim da to nije državna strategija. Takav pristup ne može garantirati ni opstanak, a kamoli dugoročan razvoj naših otoka ili ruralnih sredina.

NACIONAL: Dakle, otok Brač nema ginekologa?

Ima, ali zato što osam jedinica lokalne samouprave na otoku sufinancira plaće ginekologa i pedijatra na godinu dana. Što će biti sutra, ne znam. Međutim, to nije pravedno ni prema liječnicima koji tu cijeloga života rade, a to sufinanciranje nemaju. Mislim da se treba pronaći jedan zajednički model po kojem se jedinice lokalne samouprave, županija i država mogu udružiti i planirati svoj kadar. Sjećam se da kada se naš ginekolog spremao u mirovinu, nikakvog plana nije bilo. Odgovor ravnatelja bolnice u Splitu bio je: „Pa on ide tek krajem mjeseca.“ Dakle, doslovce do zadnjeg dana oni o toj situaciji nisu niti razmišljali. Kakva je to „strategija“ popunjavanja kadrova? Ponovit ću, budući da nam nedostaje liječničkog i medicinskog kadra u cijeloj državi, možete samo zamisliti kakvo je stanje na otocima i ruralnim područjima. Kakvu skrb mogu očekivati naši sugrađani? Tko ih može zadržati na otocima u takvim uvjetima, kada takva odluka doslovno može biti opasna po život?

NACIONAL: Budući da je život na otocima vrlo kvalitetan, daleko od gradske gužve i zagađenja, zašto država ne nalazi načina da privuče mlade liječnike dok su vladajućima istovremeno puna usta priča o revitalizaciji otoka?

Priče su jedno, a stvarnost koju živimo je nešto sasvim drugo. Otok Brač je jedan od najpovezanijih s kopnom, u sezoni imamo i do 15 trajektnih linija dnevno, jedan smo od rijetkih otoka na kojima stanovništvo raste. Pa ako mi ne možemo riješiti hitni zdravstveni prijevoz s kopnom, kako je onda tek na ostalim udaljenijim otocima?

NACIONAL: Prethodnog tjedna otoke je obišao i zastupnik SDP-a Arsen Bauk kako bi upozorio na opasnosti koje donosi novi zakon o pomorskom dobru, koji je poslan u Sabor. Koje su vaše zamjerke i kako će se to odraziti na Brač i njegove plaže? Vi ste se i do sada bunili zbog loših odnosa s hotelom Supetrus i njegovom upravom, koja je željela ući u posjed vatrogasnog doma i parkinga i ograditi plaže…

Ono što smo vidjeli na primjeru svoga grada, nažalost, sada se očito želi preslikati na cijelu obalu. Od hotelske kuće dopisom sam bila upozorena da se najavim prije nego što dođem na „njihovo vlasništvo“, čime su aludirali na pomorsko dobro koje su imali u koncesiji. Pa ako je takav službeni dopis poslan gradonačelnici, možemo zamisliti kakve bi dugoročne posljedice imalo donošenje takvog zakona. Mi smo još 2013. godine uputili dopis Županiji u kojem smo naveli kako smatramo da onaj koji može najbolje upravljati svojim pomorskim dobrom jest jedinica lokalne samouprave na kojem se to dobro nalazi, budući da jedinica lokalne samouprave i njen izabrani čelnik, koji izravno odgovara svojim građanima, najbolje znaju koje su potrebe određene sredine i njenih stanovnika. I za to snosi izravnu odgovornost! I ovoga ljeta upozoravala sam na to da prijedlog novog zakona otvara mogućnost privatizacije pomorskog dobra, na štetu građana.

NACIONAL: Zastupnici HDZ-a u Hrvatskom saboru tvrde upravo suprotno, kako nigdje u Nacrtu zakona ne piše da će se ograđivati plaže…

Iako se izrijekom ne spominju riječi naplata ili zagrađivanje, jer su na to upravo i bile najveće zamjerke prvom neslužbenom Nacrtu zakona, kroz članke 11. i 86. indirektno se to omogućuje. U tim člancima navodi se da se dio pomorskog dobra „može staviti izvan opće upotrebe“ temeljem koncesije. S obzirom na činjenicu da se u novom prijedlogu zakona plaže dijele na javne morske plaže i plaže hotela, kampa i turističkog naselja, koje će se moći povezivati u funkcionalnu cjelinu s privatnim sadržajem, kao i s obzirom na to da se predviđa što će u takvim cjelinama biti za opću upotrebu, a što isključivo za upotrebu gostiju hotela, mi itekako možemo govoriti da ovaj prijedlog zakona prijeti ograničavanjem opće upotrebe pomorskog dobra, koja je zajamčena Ustavom. Pomorsko dobro je ustavna kategorija koja mora biti dostupna svim građanima. I zato ovakav prijedlog zakona uopće ne podržavamo. Meni je apsolutno neprihvatljiva bilo kakva podjela plaža na javne i one turističkih resorta. Jedan investitor s Ugljana već danas nudi usluge svog resorta uz „privatnu plažu“. Što to znači? To znači da ćete se vi doći kupati na neku plažu koja ne mora nužno biti ograđena, a onda će vam neki zaštitar reći da to ne smijete jer niste gost hotela. I zato, draga gospodo iz HDZ-a, ne kradite nam i plaže ovakvim prijedlogom zakona!

NACIONAL: A što će onda biti s gostima u privatnom smještaju?

Posebno želim upozoriti na posljedicu donošenja ovakvog Zakona, i to ne samo za domaće stanovništvo, već i za goste u privatnom smještaju koji godinama dolaze upravo zbog tih naših prekrasnih plaža koje su otvorene svima: to je jedna od temeljnih kvaliteta naše turističke ponude na koju naši građani i gosti računaju. U malim dalmatinskim sredinama hoteli su unutar mjesta, a ne negdje izolirani. Ovakvim funkcionalnim povezivanjem hotela s pomorskim dobrom i ‘’zatvaranjem’’ plaža za goste hotela, nanijela bi se šteta sustavu privatnih iznajmljivača – što je većini jedini izvor prihoda i razlog što su odlučili ostati živjeti u malim naseljima. Mi otočani, kao i svi ljudi koji žive uz more, osjetljivi smo na svoje luke, naše pomorsko dobro naše je najveće blago. I zato smatramo da to što su nam preci ostavili u nasljeđe – dakle, slobodan prilaz pomorskom dobru – moramo sačuvati za generacije koje dolaze. Smatram da će donošenje ovakvog Zakona biti na sramotu Plenkovićeve vlade i cijelog HDZ-a, a posljedice će biti dugoročne, katastrofalne i teško popravljive.

NACIONAL: Što opozicija, ali i sve jedinice lokalne samouprave, ne samo na otocima već i na obali, mogu učiniti da to spriječe? Spremate li možda neke akcije? Naime, i premijer Plenković je otočanin – doduše, s Hvara, a ne s Brača – dok je Branko Bačić, novi ministar graditeljstva, s Korčule. Zar ne bi oni morali shvaćati što to znači?

Prijedlog zakona je poslan u saborsku proceduru i SDP će poduzeti sve što mu stoji na raspolaganju da upozori na štetnost i posljedice donošenja tog zakona.

Ono što ja radim jest da pozivam kolege iz lokalnih sredina da se uključe u javnu raspravu oko zakona, daju svoje argumente i razmišljanja o tome zašto je ovakav prijedlog zakona štetan za lokalno stanovništvo. Također, udruge okupljene oko inicijative „Javno je dobro“ najavile su prosvjed 2. veljače 2023. godine u 12 sati ispred Markova trga te ovim putem pozivamo sve da nam se pridruže u borbi za očuvanje našeg temeljnog prava – prava na opće dobro jednako dostupno svima. Ne razumijem kako premijer ili novi ministar mogu podržavati tako maćehinski odnos prema svojim korijenima. Plenković kaže da neće biti ograđivanja i naplate, ali bit će stavljanja izvan opće upotrebe putem koncesija, ograničenog korištenja na plažama hotela za one koji nisu gosti. Kako se to onda naziva?

NACIONAL: Ovoga vikenda imali ste stranačko druženje u Zadru, na koje je stigao i PR savjetnik Alex Brown. Budući da je SDP-ov rejting na relativno niskim granama, mislite li da vam njegovi savjeti mogu pomoći? On je prilično skup, koliko je poznato…

Zadarski skup je puno više od „stranačkog druženja“. To je redoviti radni sastanak SDP-ovaca na kojem razgovaramo o aktualnim temama, sučeljavamo ideje i usmjeravamo svoje aktivnosti i politike. SDP-ov rejting je trenutak u vremenu i ta brojka ovisi o nizu okolnosti i kontekstu u kojem se mjeri. Mogla bih reći da okolnosti u ovome trenutku favoriziraju vladajuće, kao i da SDP još uvijek osjeća posljedice unutarnjih problema, no to je sve iza nas. Plenkovićev HDZ je posljednjih godina zarobio državu i zloupotrebljava državne mehanizme u osobne i stranačke svrhe, po orbanovskom modelu, a sve začinjeno i premreženo korupcijom kakvu ni Ivo Sanader nije uspio posložiti. Takva arogancija i autokracija također utječu na rejting.

Nije tajna da velike političke stranke povremeno angažiraju savjetnike, a ti savjetnici ponekada dolaze i iz inozemstva. Smatram kako je dobro i nužno da u svoj rad uključujemo i ljude izvana, pritom ne mislim samo na plaćene konzultante nego i na nestranačku akademsku, stručnu i poslovnu javnost. Za stranku nije dobro da se zatvori i postane debatni klub nekolicine članova, stoga ne samo da je pogled izvana dobrodošao, nego je i nužan kako bismo se otvorili novim idejama i prevladali sve ove slabosti koje su nas mučile prethodnih godina te opterećuju naš današnji rezultat.