Gradonačelnica Supetra Ivana Marković govori o stanju u SDP-u nakon parlamentarnih i uoči izbora za novog predsjednika stranke te otkriva zašto smatra da se stranka neće oporaviti dok god oni koji su odgovorni za poraz ne preuzmu odgovornost i ne prepuste vođenje stranke mlađim članovima SDP-a koji su se dokazali na lokalnoj razini

Usprkos svim crnim prognozama oko pandemije covida-19, Supetar na otoku Braču ovoga kolovoza bilježi neočekivano dobre turističke rezultate. Time je posebno zadovoljna gradonačelnica Ivana Marković, mlada snaga iz redova SDP-a koja upravo odrađuje svoj drugi mandat na čelu Grada Supetra. Postala je poznata hrvatskoj javnosti nakon oštrih i nedvosmislenih osuda napada Torcidinih navijača na srpske sezonske radnike u Supetru prošle godine, kao i nakon otvorene kritike rada Županijskog stožera civilne zaštite u svibnju ove godine, kada je zbog propusta Splitske bolnice jedan pacijent donio koronavirus na Brač. Tada je cijeli otok bio u karanteni dodatna dva tjedna, što se vrlo negativno odrazilo na ionako lošu ekonomsku poziciju stanovništva okrenutog radu u turizmu.

Ivana Marković rođena je u Supetru, diplomirala je ekonomiju u Splitu, a nakon fakulteta bila je zaposlena na mjestu financijske rukovoditeljice Autotransa Brač. Od 2006. do 2013. radila je kao rukovoditeljica financijskog i računovodstvenog sektora u gradskoj tvrtki Komunalno društvo Grad d.o.o. Prvi put je na listi SDP-a izabrana za gradonačelnicu Supetra 2013. godine i namjerava se kandidirati i na lokalnim izborima sljedeće godine.

NACIONAL: Kako komentirate ovogodišnju proslavu 25. obljetnice Oluje i Dana pobjede? Je li riječ o povijesnoj prekretnici? 

Mislim da je došlo vrijeme da se normaliziraju ne samo odnosi između Hrvatske i Srbije, već i unutar same Hrvatske, i ja svakako pozdravljam tu gestu da Boris Milošević, kao predstavnik SDSS-a, dođe u Knin, kao i da ministar branitelja Tomo Medved ode u Grubore odati počast srpskim civilima pobijenima nakon Oluje. To je dobro za Hrvatsku, s obzirom na to da su posljednjih godina te podjele unutar društva, kao i podjele između Hrvata i Srba, eskalirale. Posebno je važna i činjenica da je jedan premijer iz HDZ-a, dakle Andrej Plenković, priznao da su se ta stradanja dogodila i da su svi predstavnici vlasti – i Vlade, i Sabora, i predsjednik Republike – u tom smislu bili složni. Mislim da je u govorima koji su održani u Kninu poslano puno pozitivnih poruka, a zajedničko im je okretanje prema budućnosti.

NACIONAL: Kako ocjenjujete postupke predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je odlikovao brigade HVO-a, kao i generala Zlatana Jelića koji je u BiH optužen za ratne zločine? 

Ako su te postrojbe sudjelovale u Oluji, trebale su i prije dobiti odlikovanja. Gospodina Jelića, koliko je meni poznato, nije odlikovao, ali činjenica da se našao u društvu osobe osumnjičene za ratne zločine, blago rečeno, meni nikako nije prihvatljiva.

NACIONAL: Da je na vlasti SDP-ova vlada, bi li uspjela poslati ministra branitelja u Grubore i dovesti potpredsjednika Vlade iz SDSS-a u Knin? 

Da je to pokušala Vlada SDP-a, na to bi se gledalo sasvim drugim očima i to bi se sigurno drugačije tumačilo nego sada, kada je na vlasti HDZ. Svakako da postoje dvostruki standardi, a osobito zato što HDZ sebi prisvaja i domoljublje i pobjedu u Domovinskom ratu, iako je u posljednjoj SDP-ovoj vladi bilo daleko više ministara koji su aktivno sudjelovali u obrani zemlje nego u Plenkovićevoj. Vidi se da Plenković nastoji stvari smiriti i vratiti u normalan tijek, no mogao je to učiniti i prije četiri godine. Očito je koketirao s desnicom u stranci i krajnje desnim biračkim tijelom. Sada kada je pobijedio i u stranci i u državi, na početku mandata dovoljno je siguran u sebe da može vući takve poteze. No zaboravilo se da je još 2009. na lokalne izbore za gradonačelnika Vukovara HDZ izašao u koaliciji s SDSS-om i to je nekako tada bilo normalno. Onda su se dogodili Karamarko i dvije kolone u Vukovaru 2013. i Hrvatska je skrenula u nacionalizam i revizionizam. Uslijedio je šator i svi znamo kako je završilo. Da je to sada SDP pokušao raščistiti, vjerojatno bi nas opet optuživali za izdaju.

‘DA JE SDP-ova VLADA pokušala poslati ministra branitelja u Grubore, na to bi se gledalo sasvim drugim očima i to bi se drugačije tumačilo nego sada, kada je na vlasti HDZ. Svakako da postoje dvostruki standardi’

NACIONAL: Postali ste prepoznatljivi na nacionalnoj političkoj sceni kada ste jasno i oštro reagirali na nasilje navijača Torcide nad srpskim sezoncima u Supetru. Jeste li nakon toga imali neugodnosti?  

Naravno, dobivala sam razne poruke mržnje, e-mailove, vrijeđali su me da nisam Hrvatica, da sam izdajica. No smatram da lokalni i državni dužnosnici jedino jasnom osudom govora mržnje i nasilja prema drugačijima mogu poslati dovoljno snažnu poruku da je to u civiliziranom i demokratskom društvu apsolutno neprihvatljivo. To troje mladih bili su praktički djeca, došli su zaraditi za kruh i mene je strašno pogodilo što im se tako nešto dogodilo u Supetru, koji je inače otvorena sredina. Ta situacija bila je vrlo neugodna i šok za sve nas, jer mi nismo nikad doživjeli takav jedan čin. Na neki način osjećala sam se odgovornom. Zato sam ih i pozvala u svoj ured i ponudila im svaku pomoć. I danas u Supetru ima ljudi koji su iz Srbije, tu rade i želim da se osjećaju sigurno. Drago mi je što je tada cijeli grad, pa i otok, jasno ustao protiv nasilja, bili smo u tome jedinstveni. Ja i nisam mogla reagirati drugačije jer nisam odgojena tako da vrednujem čovjeka prema nacionalnosti, vjeri ili boji kože, već prema tome kakva je osoba. I dan danas mi nije jasno zašto je moja reakcija izazvala toliku pažnju javnosti i medija, jer smatram da bi tako trebali reagirati svi oni koji obavljaju neku javnu dužnost. Najgore je kalkuliranje – kada se čovjek na takvoj poziciji pita kako će na njegov potez reagirati mediji i hoće li zbog toga izgubiti sljedeće izbore.

NACIONAL: International Freedom House za nekoliko dana objavit će godišnje izvješće o stanju demokracije, ljudskih prava i slobode medija, prema kojem Hrvatska posljednjih nekoliko godina stagnira. Vi ste svojedobno bili vrlo kritični i prema bivšoj predsjednici i prema premijeru Plenkoviću zbog njihove reakcije na nasilje i govor mržnje prema Srbima u Kninu ili na izvikivanje ustaškog pozdrava? 

Najviše sam im zamjerila što su te reakcije bile na razini „oštro osuđujemo“ i dalje ništa. Imala sam osjećaj da svatko od njih piše neke protokolarne rečenice i da nema iskrene namjere takve stvari spriječiti i sankcionirati. S druge strane, građani koji misle drugačije nisu dovoljno glasni i ne bune se protiv takvih pojava. Kad je krenulo to vikanje „za dom spremni“, kroz odgovor Bleiburškom vodu jasno sam rekla što o tome mislim i dobila sam toliko telegrama podrške, e-mailova, cvijeća – i tada sam uvidjela da jako puno ljudi normalno razmišlja, samo to netko treba artikulirati. Ljudi bi željeli da sve to skupa napokon prestane. To je dokaz da svi mi koji obnašamo javne dužnosti možemo svojim primjerom mijenjati stvari u svojim sredinama. Treba prestati to kalkuliranje. Mislim da je jedna od velikih grešaka vlade Zorana Milanovića bila u tome što smo tolerirali onaj šator u Savskoj. Bila je to pljuska svakom normalnom građaninu i to je trebalo odmah maknuti. Ljudi su od nas to očekivali i mislim da je to jedan od razloga što smo izgubili izbore. Ponosna sam jer se u tom izvješću spomenulo i moje ime kao pozitivan primjer.

NACIONAL: Bili se vrlo kritični i prema radu Županijskog stožera civilne zaštite, osobito kada je početkom svibnja na Braču buknula zaraza zbog pacijenta iz Splitske bolnice kojeg nitko nije testirao. Kako je to prošlo?

Naravno da sam oštro reagirala jer su se dogodili propusti Županijskog stožera koji je nakon toga želio svaliti odgovornost na stanovnike Brača. Bilo je nejasno kako se ta osoba zarazila, ali očito je da ga nisu testirali prilikom izlaska iz Splitske bolnice. To je izazvalo veliki revolt među nama koji smo tri mjeseca ulagali toliki trud kako bismo stvari držali pod kontrolom. Nakon tog slučaja cijeli je otok bio u karanteni još dva tjedna, što je bio jedan užasno težak period za sve nas, osobito zato što se cijela država počela otvarati. Zato sam preko stranica Grada i društvenih mreža počela bodriti ljude, što je naišlo na vrlo pozitivne reakcije. Koliko god je bilo teško, osjetilo se to neko zajedništvo.

NACIONAL: Postoje li na Braču podjele, s obzirom na to da su u općinama na vlasti različite političke opcije?

Od osam jedinica lokalne samouprave, u trima je na vlasti SDP – to su Supetar, Bol i Milna, dva su nezavisna, a ostali su HDZ-ovci. Međutim, kada je interes otoka u pitanju, radimo zajedno i nikada nismo imali međusobne probleme. Otkad sam 2013. postala gradonačelnica, redovito održavamo koordinacije i zajednička druženja. Čak smo nas četiri općine – Nerežišća, Postira, Sutivan i Grad Supetar – pokrenule zajednički projekt Dobrovoljnog vatrogasnog društva i izgradnju vatrogasnog doma vrijednog 21 milijun kuna. Za taj projekt izlobirali smo mjeru Europske unije koja je prepoznala to zajedništvo i odobrila novac iz europskih fondova. Time ćemo postići da četiri jedinice lokalne samouprave imaju jednu postrojbu koja ima sve što joj treba. Najbolji primjer suradnje bilo je osnivanje zajedničkog Kriznog stožera tijekom pandemije koronavirusa. Odmah sam vidjela da će biti problema ako osam općina bude imalo osam stožera i da će nastati kaos – jer mi imamo jednu policijsku postaju i jednog epidemiologa na otoku. U ta dva, tri mjeseca organizirali smo piramidu odgovornosti s jednim zapovjednikom i svakodnevne koordinacije. Tu nije bilo nikakve ideologije, odlično smo surađivali i zapravo se tako i zbližili.

NACIONAL: SDP je doživio izborni potop i posljednjih tjedana slušamo kako su za to krive loše izborne liste. Žene koje su uspješne u svojim lokalnim zajednicama bile su na lošim mjestima na listama. Vi ste bili četvrti na listi u 10. izbornoj jedinici i niste ušli u Sabor. Jeste li razočarani?

Prvo sam razočarana što smo ovako izgubili iako poraz nije nešto što nismo očekivali. Kad su liste objavljene, vidjeli smo da su na prolaznim pozicijama neki ljudi koji iza sebe nisu imali nikakve rezultate i ni po čemu se nisu istaknuli ni u javnosti niti u stranci. Bili smo svjesni da su liste slagane po principu tko je s kim bio dobar i zato smo kažnjeni. Normalno da sam i osobno razočarana jer čim sam pristala biti na listi, očekivala sam da ću ući u Sabor. Smatram da bih kroz Sabor mogla puno više napraviti i za sam otok i za Dalmaciju. Ovo mi je već drugi mandat i nakon sedam godina na čelu Supetra vrlo dobro znam kako neke stvari funkcioniraju i moj glas bi se sigurno čuo. Bilo mi je neshvatljivo da za neke moje kolege, počevši od gradonačelnika Trogira koji je jedini SDP-ov gradonačelnik u IX. izbornoj jedinici, nije bilo mjesta na listi, kao ni za Mišu Krstičevića iz Ploča. Kad smo se već nazvali Restart, onda smo morali u svakoj izbornoj jedinici promovirati neka nova lica koja su se dokazala u svojim sredinama. Nadam se da će se sada u unutarstranačkoj kampanji što više mladih načelnika i gradonačelnika kandidirati za stranačke funkcije i isprofilirati na nacionalnoj razini. Drago mi je i što je Mišel Jakšić uspio ući u Sabor jer je već pokazao da ima veliki potencijal.

‘PEĐA JE PRVI ISTAKNUO kandidaturu i ja to poštujem, ali ne mislim da bismo se svi odmah trebali zatrčavati s podrškom. Potrebno je čuti kako svaki kandidat, a valjda će ih biti više, vidi stranku’

NACIONAL: I vi ste dva puta pobijedili na lokalnim izborima i postali prepoznatljivi, zašto se to ne vrednuje? 

Na svim izborima od 2013. u Supetru je pobijedio SDP. Utoliko mi je sve to bilo više razočaravajuće, jer nakon dva moja mandata i rezultata koje smo ostvarili u gradu, kao i činjenice da sam s kolegama podigla stranačke organizacije na Braču, pitala sam se što to treba napraviti da bi vas prepoznali unutar stranke. Mislim da se konačno u SDP-u kandidate za Sabor treba početi gledati kroz rezultate i ono što su napravili na terenu, a ne kroz stranačke frakcije. Ti kriteriji mene zapravo najviše muče.

NACIONAL: Zahuktava se kampanja za unutarstranačke izbore u SDP-u. Za sada je istaknuta samo jedna kandidatura, Peđe Grbina, dok je Željko Kolar najavio da bi se mogao kandidirati. Jeste li vi načelno stali iza Grbina kada je okupio sve vas mlade načelnike i gradonačelnike iz redova SDP-a? 

Drago mi je što nas je pozvao na sastanak i dao svakome priliku da kaže koji je njegov program i koji ga problemi muče. Peđa je prvi istaknuo svoju kandidaturu i ja to poštujem, ali ne mislim da bi se svi odmah trebali zatrčavati s podrškom. Smatram da je potrebno čuti kako svaki kandidat, a valjda će ih biti više, vidi stranku, što nudi i za što se zalaže. Peđa je odličan kandidat i veoma cijenim njegov rad.

NACIONAL: Imate li se vi ambicija kandidirati? Mladi ste, uspješni, žena ste, a opet novo lice? 

Moja ambicija je kandidatura za predsjedništvo stranke. Mislim da nisam još dovoljno zrela da se odvažim za više od toga. Kandidirala sam se za gradonačelnicu Supetra prvenstveno iz želje da nešto promijenim u svojoj sredini. Meni je nacionalna politika došla kasnije i još mi treba vremena da o tome dovoljno naučim. No, u svakom slučaju, mislim da je dosta tih podjela u stranci i svrstavanja među Berine ili Zoranove. Ako smo već ovako izgubili, smatram da je u svemu tome dobro ako shvatimo da više ovako ne ide. To je put u propast i mislim da bi se osobe koje su bile ključne u donošenju naših politika i definiranja smjera kampanje, sada trebale zahvaliti na funkcijama. To sam očekivala od nekih kolega u stranci, no kada su se počeli formirati Sabor i saborski odbori bila sam bijesna vidjevši kako se to radi. Mislim da nije bilo dovoljno osobne odgovornosti za poraz koji se dogodio.

NACIONAL: Hoćete li se opet kandidirati za gradonačelnicu Supetra?

Lokalna utakmica je sasvim druga priča. Tu se prije svega gleda osoba, osobito u malim sredinama. Planiram se kandidirati za treći mandat jer mislim da sam sa svojim timom u gradu uspjela napraviti velike pomake – 2013. bili smo među najsiromašnijima u državi, a prošle godine došli smo među prvih pet malih gradova po kvaliteti života i demografiji, zaposlenosti, izdvajanju za novorođenčad, sufinanciranju vrtića, besplatnim udžbenicima. Ostvarili smo niz projekata – vrtić, dvorana, škola, otvaranje gospodarske zone – i vrlo smo uspješni u povlačenju novca iz europskih fondova. Trenutačno imamo oko 40 milijuna kuna projekata, a proračun nam je 28 milijuna. Mislim da mogu još dati doprinos razvoju Supetra i ostvariti projekte koje sam zamislila. Iako, kada ste na ovakvoj poziciji možete doživjeti jako ružne stvari, pokušavaju vas ocrniti. Ali na kraju – kada ostvarite neke rezultate, ljudi to vide i to ostaje. Ljudi to cijene.

NACIONAL: Kako komentirate obećanje iz programa nove vlade da će prepoloviti broj lokalnih dužnosnika? Treba li Brač biti jedna jedinica lokalne samouprave? 

Svaku ozbiljnu reformu pozdravljam, no čini mi se da će se tu opet raditi o kozmetičkim promjenama. Što se tiče Brača, to je komplicirano pitanje. Jer tijekom koronakrize, kad su postojale propusnice, pokazalo se kolika je glupost da osoba koja je u Pučišćima mora tražiti propusnicu ako želi ići kupiti gorivo na jednu od dviju pumpi na Braču. Tu se pokazalo da je Brač doista jedna cjelina. S druge strane, svako mjesto ima svoje probleme i oni koji su stvarno radili, uspjeli su učiniti puno pozitivnih stvari za svoje sredine. Sva naša mjesta razvijena su od 6. do 8. kategorije i sva su samoodrživa. Mislim da bi upravo financijska samoodrživost, odnosno sposobnost da isplaćuje plaće i realizira projekte, trebala postati osnovni kriterij za postojanje neke jedinice lokalne samouprave. No ako bi se jednog dana išlo u realizaciju spajanja tih jedinica na otoku, mislim da bi se onda trebalo sve zajedno spojiti u jednu veliku općinu Brač. Mislim da ćemo na to biti primorani, prvenstveno od EU-a koji traži takva udruživanja.

NACIONAL: Nije li kriza zbog covida-19 bila upozorenje da Hrvatska, pa i Brač, ne može toliko ovisiti o turizmu? 

Na to smo stalno upozoravali, da turizam ne smije biti primarna grana gospodarstva, osobito u Dalmaciji. Mora se priznati da su ljudi postali komotni, jer se u Supetru lijepo i lagodno živi, ali sada vidimo da osim turizma moramo razvijati druge djelatnosti, osobito poljoprivrednu proizvodnju. U doba korone čak sam razmišljala o tome da na gradskoj zemlji počnemo saditi krumpire i povrće. Nakon sezone namjeravam sazvati sastanak na razini otoka, na kojem bi trebali sudjelovati svi dužnosnici, kao i svi veći hotelijeri, šef aerodroma i stručnjaci raznih profila sa svojim idejama i prijedlozima, da vidimo što na razini otoka možemo zajednički napraviti. Ovo nam je bila opomena da se puno više moramo okrenuti domaćim proizvođačima i malim obrtnicima, kojih u Supetru zaista ima puno. Prema nekim analizama, po njihovu broju smo u top 10 u Hrvatskoj. Jeza me hvata kada vidim koliko naših gostiju ostavlja ogroman novac u velikim supermarketima, a od toga Grad Supetar nema ništa. Sve ide u državni proračun. Da nam da 1 – 2 % svog PDV-a, država nam ne bi morala pomagati. Puno je na razini otoka napravila grupa LAG koja je oformila web-stranicu za male obrte i omogućila da se hrana s OPG-a može kupovati online. Na tome bismo morali dalje raditi, jer iskreno, ni ja nisam imala pojma koliko tih proizvođača ima i koliko kvalitetno proizvode. U tome očekujemo pomoć države.

NACIONAL: Kako ocjenjujete politiku države prema otocima? 

Nisam uopće zadovoljna kako se to razvija posljednjih godina jer mislim da mnogi koji rade u Zagrebu vrlo malo znaju o životu na otocima iako, dakako, uvijek ima onih koji pokušavaju neke stvari srediti. Zakon o otocima donesen je 2019. godine i prema njemu su bili dužni donijeti pravilnike prema kojima su trebali ispraviti tu nepravdu oko kategoriziranja razvijenosti. Jer, prema sadašnjem sustavu, Lastovo je u sedmoj kategoriji razvijenosti, što je apsurd jer sam do njega putovala šest sati od Splita, a otok ima velikih potreba. Zbog takve kategorizacije, isto kao i Supetar, ne možemo aplicirati na neke fondove EU-a, jer ispada da smo prerazvijeni. Naravno da taj pravilnik do dana današnjeg nije donesen. S druge strane, poreznom reformom ukinuli su sufinanciranje kapitalnih projekata na otocima – što znači da bismo mi sami, bez pomoći države, trebali graditi infrastrukturne objekte koji su nam nužni kako bismo ljeti mogli primiti turiste. Zato mi je žao što nisam ušla u Sabor kako bih mogla glasnije upozoriti na te probleme, iako kolega Arsen Bauk, koji je također s Brača, o tome dosta govori.

‘SDP MORA PONUDITI programe za budućnost jer priča o ustašama i partizanima je dosta. Žalosno je što SDP dolazi na vlast uvijek nakon što krahira, a HDZ nas dovede do kraha gospodarstva’

NACIONAL: Problem je i povezanost s kopnom…

Supetar ima sreću da ima niz dnevnih linija koje voze sat vremena do Splita, ali postoji puno otoka koji su odsječeni od svijeta, nemaju ni liječnika ni osnovnu infrastrukturu. Zato otoci gube stanovništvo i djecu, dok mi u Supetru imamo suprotan problem – imamo sve više djece, morali smo otvoriti dodatne grupe u vrtiću i sada nam je osnovna škola premala. Trebalo bi izgraditi novu, a u tome nam treba pomoć Županije i države, nemamo razumijevanja ni od koga. Umjesto da su sretni zato što stanovništvo raste.

NACIONAL: Mislite li da ćete se kao stranka uspjeti konsolidirati do sljedećih lokalnih izbora? 

Mi se moramo konsolidirati puno prije. Bila sam u grupi gradonačelnika koja je još prije dvije godine na Glavnom odboru tražila da raspravimo o smjeru kojim stranka ide, ali to je tada odbijeno. Možda sam zato bila na četvrtom, a ne na drugom mjestu na listi jer nije bilo kriterija, a Bernardić jednostavno nije bio prepoznat kao predsjednik, ali mi smo to znali. Sada imamo priliku krenuti ispočetka i osmišljavati sasvim nove politike. Plenković s ovom proslavom Oluje želi pokazati kako je HDZ okrenuo novu stranicu i on pokazuje svoje umiveno europsko lice, djeluje umjereno u javnosti i privlači birače centra. Međutim, u strukturi HDZ-a nije se ništa promijenilo. Slučaj Josipe Rimac, pa i ovaj Dom umirovljenika u Splitu, zorno pokazuju kako oni funkcioniraju. Oni su zavladali svim institucijama i javnim poduzećima, kao i, naravno, ovdje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje se ne možete zaposliti ako nemate iskaznicu HDZ-a. Oni izmišljaju nove sistematizacije kako bi zaposlili svoje ljude. Mislim da SDP u periodu od sljedeće četiri godine treba staviti naglasak na sveobuhvatni gospodarski program i nove strategije pokretanja proizvodnje, razvoja zelene ekonomije i održivog turizma, zbrinjavanja i recikliranja otpada, ulaganja u obnovljive izvore energije. Treba ponuditi i reformu lokalne samouprave i županija, kao i poreznog sustava. Moramo ponuditi programe za budućnost, jer priča o ustašama i partizanima je dosta. Svi glasači SDP-a znaju što mi mislimo o reviziji povijesti i pojavama poput „za dom spremni“. Žalosno je da SDP dolazi na vlast uvijek nakon što krahira, a HDZ nas dovede do kraha gospodarstva.