Ivana Kekin, potpredsjednica Skupštine Grada Zagreba, govori o koalicijskom planu platforme Možemo! i SDP-a te o novom modelu upravljanja Zagrebom

Platforma Možemo! i SDP sklopili su koalicijski sporazum. S planom koji se sastoji od 28 točaka zajedničkih projektnih suradnji pokušat će izvući Zagreb iz teške financijske situacije i revitalizirati njegovu infrastrukturu. O koalicijskom planu, obnovi i kontroverznim imenovanjima u Holdingu za Zagreb News govori potpredsjednica Gradske skupštine Ivana Kekin.

Zg News: S SDP-om ste sklopili koalicijski sporazum o suradnji koji se temelji na 28 točaka budućih projekata. S obzirom na tešku financijsku situaciju, hoće li biti moguće provesti sve projekte i koji su prioritetni?

Istina je kako je financijska situacija zahtjevna, no projekti navedeni u sporazumu su važan element dugoročne stabilnosti i budućeg razvoja grada.

Što se tiče samih prioriteta i konkretnih projekata, u njih sigurno, kao prvo, spada obnova. Kao drugo, u prioritet spada gospodarenje otpadom, u što spada sanacija Jakuševca i potrebne predradnje za sanaciju poput izgradnje sortirnica. Treće je sanacija vodomreže, vodoopskrbe i odvodnje. To spada u prioritete zato što generira ogromne gubitke, a uskoro ćemo plaćati kazne ako to ne saniramo. To nisu stvari koje će biti završene u prvoj godini mandata, no riječ je o projektima koji zahtijevaju da ih se počne pripremati što prije. Ono što bih svakako istaknula kao neki prioritet, koji nije ovako konkretan i toliko financijski zahtjevan, jest promjena modela upravljanja gradom jer je to preduvjet bilo kojim drugim točkama. To možete vidjeti da je već krenulo. Više neće biti model da jedan čovjek ili šerif odlučuje o svakoj točki. Poticanje odgovornog, efikasnog i transparentnog gospodarenja javnim novcem i imovinom je osnovni preduvjet da bi se ijedan od ovih projekata mogao provesti.

Zg News: Kada se mogu očekivati prvi veliki pomaci što se tiče rušenja i obnove oštećenih stambenih objekata? Ima li Grad dovoljno novaca da sufinancira sve oštećene objekte? Kakvu očekujete suradnju s Fondom za obnovu?

Mislim da se tu već vide pomaci. U deset dana od prvog do drugog sastanka s Ministarstvom graditeljstva bilo je preko 400 objekata pregledano. Ostalo ih je svega 130. Ono što se sada radi dogovoreno je na zadnjem sastanku, o čemu je pričao gradonačelnik. Aktivno se radi da se poboljša komunikacija između Grada i Ministarstva te prije svega između određenih gradskih ureda poput Ureda za katastar, Ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo i Ureda za imovinsko-pravne odnose. Njihova komunikacija se s Ministarstvom treba poboljšati zato da bi Ministarstvo moglo brže i adekvatnije kontrolirati zahtjeve i odobravati obnovu te spuštati zahtjeve na razinu Fonda. Sljedeći korak koji će doprinijeti brzini obnove jest da se povežu baze podataka tako da Gradu bude lakše detektirati naše sugrađane koji zahtjev nisu uopće podnijeli kako bismo saznali iz kojeg je to razloga. Onda se aktiviraju mobilni timovi koji pomažu ljudima da te zahtjeve predaju. Zbog pomoći će zahtjevi biti i kvalitetniji. Mi ćemo, kao Grad, ljude iz Grada uputiti da rade u Fondu dok za tim postoji potreba i da se tako stvar ubrza. S Fondom je komunikacija kvalitetna i dobra. Javne zgrade će se većim dijelom obnavljati iz sredstava Fonda solidarnosti odnosno Fonda za oporavak i otpornost od Europske unije. Što se tiče stambenih zgrada, ide sufinanciranje 60 posto od države i 20 posto od Grada. Ta se sredstva akumuliraju u Fondu. Zasad je teško pričati o konkretnim brojkama jer nisu došli svi zahtjevi. Ako je potrebno, Fond će se puniti i zajmovima od Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

Zg News: Tomašević je imenovao dio Uprave Holdinga bez natječaja. Mislite li da je taj potez naštetio ugledu platforme Možemo! u javnosti i slažete li se s tim potezom?

Ja se apsolutno slažem s tim potezom. Smatram da nije naštetio ugledu i građani razumiju da je to bila nužnost, što pokazuju i posljednje ankete Crobarometra prema kojima je Tomašević najpozitivniji političar u Hrvatskoj. Uprava Grada, gradonačelnik i njegovi zamjenici, koji su dobili legitimitet od 200 tisuća glasova građana, najviše ikad u Zagrebu, donijeli su nužnu odluku smjene stare Uprave i postavljanja dva člana. Većina Uprave će se i dalje birati preko javnog natječaja, ali je ovo bilo nužno da bi se moglo početi s drukčijim upravljanjem. Mislim da je to potez u javnom interesu.

Zg News: S obzirom na tešku financijsku situaciju, kakvu mogu budućnost očekivati zagrebačke kulturne ustanove? Na koji način ćete im pomagati?

Kultura je ozbiljno pitanje. Ono što je ključno jest da ćemo i tu ići na promjenu modela upravljanja tako da budu jasni kriteriji i transparentniji natječaji za ravnatelja ili ravnateljicu ustanove. Upravna vijeća tih ustanova će trebati imati značajniju odgovornost. Želimo da strategija razvoja kulture bude participativnija. U razvoju te strategije sudjeluju i umjetnici i umjetnice. Što se tiče financiranja, to mi je teško reći jer se nije stigla napraviti analiza cijelog sustava. Godine 2008. je skresano izdvajanje za nezavisne produkcije i scenu za pola. S 88 milijuna kuna na 43 milijuna. Mi ćemo sasvim sigurno obraćati pažnju i štititi nezavisnu scenu i njezin razvoj. Prije svega, samostalni umjetnici su gurnuti u užasan položaj i to se dramatično vidjelo u ovoj pandemiji. To je nešto na što će se obratiti posebna pažnja. Pokojni gradonačelnik je, u mnogo navrata, doista pokazao koliko ne razumije kulturu i koliko mu je svejedno za nju. I to je nanijelo ogromnu štetu gradu. Bit će potrebno puno rada i promišljanja za dovođenje kulturne produkcije i ponude na razinu koju građani i građanke Zagreba zaslužuju.Platforma Možemo! i SDP sklopili su koalicijski sporazum. S planom koji se sastoji od 28 točaka zajedničkih projektnih suradnji pokušat će izvući Zagreb iz teške financijske situacije i revitalizirati njegovu infrastrukturu. O koalicijskom planu, obnovi i kontroverznim imenovanjima u Holdingu za Zagreb News govori potpredsjednica Gradske skupštine Ivana Kekin.

Zg News: S SDP-om ste sklopili koalicijski sporazum o suradnji koji se temelji na 28 točaka budućih projekata. S obzirom na tešku financijsku situaciju, hoće li biti moguće provesti sve projekte i koji su prioritetni?

Istina je kako je financijska situacija zahtjevna, no projekti navedeni u sporazumu su važan element dugoročne stabilnosti i budućeg razvoja grada.

Što se tiče samih prioriteta i konkretnih projekata, u njih sigurno, kao prvo, spada obnova. Kao drugo, u prioritet spada gospodarenje otpadom, u što spada sanacija Jakuševca i potrebne predradnje za sanaciju poput izgradnje sortirnica. Treće je sanacija vodomreže, vodoopskrbe i odvodnje. To spada u prioritete zato što generira ogromne gubitke, a uskoro ćemo plaćati kazne ako to ne saniramo. To nisu stvari koje će biti završene u prvoj godini mandata, no riječ je o projektima koji zahtijevaju da ih se počne pripremati što prije. Ono što bih svakako istaknula kao neki prioritet, koji nije ovako konkretan i toliko financijski zahtjevan, jest promjena modela upravljanja gradom jer je to preduvjet bilo kojim drugim točkama. To možete vidjeti da je već krenulo. Više neće biti model da jedan čovjek ili šerif odlučuje o svakoj točki. Poticanje odgovornog, efikasnog i transparentnog gospodarenja javnim novcem i imovinom je osnovni preduvjet da bi se ijedan od ovih projekata mogao provesti.

Zg News: Kada se mogu očekivati prvi veliki pomaci što se tiče rušenja i obnove oštećenih stambenih objekata? Ima li Grad dovoljno novaca da sufinancira sve oštećene objekte? Kakvu očekujete suradnju s Fondom za obnovu?

Mislim da se tu već vide pomaci. U deset dana od prvog do drugog sastanka s Ministarstvom graditeljstva bilo je preko 400 objekata pregledano. Ostalo ih je svega 130. Ono što se sada radi dogovoreno je na zadnjem sastanku, o čemu je pričao gradonačelnik. Aktivno se radi da se poboljša komunikacija između Grada i Ministarstva te prije svega između određenih gradskih ureda poput Ureda za katastar, Ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo i Ureda za imovinsko-pravne odnose. Njihova komunikacija se s Ministarstvom treba poboljšati zato da bi Ministarstvo moglo brže i adekvatnije kontrolirati zahtjeve i odobravati obnovu te spuštati zahtjeve na razinu Fonda. Sljedeći korak koji će doprinijeti brzini obnove jest da se povežu baze podataka tako da Gradu bude lakše detektirati naše sugrađane koji zahtjev nisu uopće podnijeli kako bismo saznali iz kojeg je to razloga. Onda se aktiviraju mobilni timovi koji pomažu ljudima da te zahtjeve predaju. Zbog pomoći će zahtjevi biti i kvalitetniji. Mi ćemo, kao Grad, ljude iz Grada uputiti da rade u Fondu dok za tim postoji potreba i da se tako stvar ubrza. S Fondom je komunikacija kvalitetna i dobra. Javne zgrade će se većim dijelom obnavljati iz sredstava Fonda solidarnosti odnosno Fonda za oporavak i otpornost od Europske unije. Što se tiče stambenih zgrada, ide sufinanciranje 60 posto od države i 20 posto od Grada. Ta se sredstva akumuliraju u Fondu. Zasad je teško pričati o konkretnim brojkama jer nisu došli svi zahtjevi. Ako je potrebno, Fond će se puniti i zajmovima od Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

Zg News: Tomašević je imenovao dio Uprave Holdinga bez natječaja. Mislite li da je taj potez naštetio ugledu platforme Možemo! u javnosti i slažete li se s tim potezom?

Ja se apsolutno slažem s tim potezom. Smatram da nije naštetio ugledu i građani razumiju da je to bila nužnost, što pokazuju i posljednje ankete Crobarometra prema kojima je Tomašević najpozitivniji političar u Hrvatskoj. Uprava Grada, gradonačelnik i njegovi zamjenici, koji su dobili legitimitet od 200 tisuća glasova građana, najviše ikad u Zagrebu, donijeli su nužnu odluku smjene stare Uprave i postavljanja dva člana. Većina Uprave će se i dalje birati preko javnog natječaja, ali je ovo bilo nužno da bi se moglo početi s drukčijim upravljanjem. Mislim da je to potez u javnom interesu.

Zg News: S obzirom na tešku financijsku situaciju, kakvu mogu budućnost očekivati zagrebačke kulturne ustanove? Na koji način ćete im pomagati?

Kultura je ozbiljno pitanje. Ono što je ključno jest da ćemo i tu ići na promjenu modela upravljanja tako da budu jasni kriteriji i transparentniji natječaji za ravnatelja ili ravnateljicu ustanove. Upravna vijeća tih ustanova će trebati imati značajniju odgovornost. Želimo da strategija razvoja kulture bude participativnija. U razvoju te strategije sudjeluju i umjetnici i umjetnice. Što se tiče financiranja, to mi je teško reći jer se nije stigla napraviti analiza cijelog sustava. Godine 2008. je skresano izdvajanje za nezavisne produkcije i scenu za pola. S 88 milijuna kuna na 43 milijuna. Mi ćemo sasvim sigurno obraćati pažnju i štititi nezavisnu scenu i njezin razvoj. Prije svega, samostalni umjetnici su gurnuti u užasan položaj i to se dramatično vidjelo u ovoj pandemiji. To je nešto na što će se obratiti posebna pažnja. Pokojni gradonačelnik je, u mnogo navrata, doista pokazao koliko ne razumije kulturu i koliko mu je svejedno za nju. I to je nanijelo ogromnu štetu gradu. Bit će potrebno puno rada i promišljanja za dovođenje kulturne produkcije i ponude na razinu koju građani i građanke Zagreba zaslužuju.