Koncem ljeta brojni Zagrepčani žalili su se na probleme s alergijama uzrokovanim ambrozijom. Mnogi su pri tome tvrdili da su ove godine imali puno jače i izraženije simptome. Kihanje, kašljanje, začepljeni nos, nadražene oči, uši i grlo samo su neke od tegoba koje su brojni sugrađani imali. O čemu se radi, Zagreb News je pokušao saznati od dr. sc. Ivane Hrge, voditeljice Odjela za životni i radni okoliš u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.

“Ove godine, za razliku od brojnih prijašnjih, imali smo jedan dulji kišni period koji je utjecao na rast ambrozije i čim je došlo do stabilnog i suhog vremena, ona je došla u svoj stadij cvjetanja tako da ove godine imamo pomak u cvjetanju, odnosno kasnije su se pojavile visoke koncentracije peludi u odnosu na ranije godine. Za ovo doba godine koncentracija peludi je vrlo visoka. No možemo reći alergičarima da mogu očekivati smanjenje koncentracije s pojavom kiše, što će im olakšati simptome”, rekla je Ivana Hrga i napomenula da je ambrozija jako rasprostranjena na području grada Zagreba, ali i šire.

Rekla je kako je ambrozija trenutno u fazi puštanja peludi u zrak i da će uskoro prijeći u sjeme. Smatra da će sve do pojave prvih mrazeva i dalje biti peludi u zraku, ali u manjoj količini, no da će i dalje stvarati probleme ljudima koji su alergični. “Klima koja se mijenja i sve toplija ljeta pogoduju njezinu širenju. No njezino je širenje po urbanim sredinama posebno izraženo, gdje smo zabilježili da više polinira jer su gradovi topliji. Tako smo u Zagrebu dobili duži period polinacije, veće količine peludi i ljudi s više tegoba. To se odnosi i na druge biljke koje posjeduju alergenu pelud, odnosno one koje se oprašuju putem vjetra”, rekla je Ivana Hrga.

Naglasila je da, prema procjenama, u Hrvatskoj od sedam do deset posto ljudi ima problema s alergijom na ambroziju, ali da još uvijek nisu napravljena precizna istraživanja. Poznato je, tvrdi, da u Europi čak 60 milijuna ljudi pati od alergije na ambroziju. “U susjednoj Mađarskoj čak je 50 posto stanovnika alergično na ambroziju, dok ih je u zemljama sjeverne Europe svega tri posto zato što tamo ambrozija kao biljka nije zabilježena, ali pelud uz pomoć vjetra stiže i tamo s europskog kontinenta”, objasnila je Ivana Hrga.

Navela je i da se alergija manifestira uvijek u isto doba godine. Simptomi su otečenost nosne sluznice, uz otežano disanje na nos, pojačana sekrecija iznosa, svrbež nosa, kihanje, smanjenje ili potpuni nestanak njuha, svrbež i suzenje očiju, svrbež zvukovoda, svrbež nepca grla, a kod težih slučajeva i alergijska astma. Upitana gdje se nalazi ambrozija koja najviše utječe na alergije Zagrepčana, odgovara: “Raste svugdje na površinama koje se ne održavaju. Zagreb je donio zakonske akte o uklanjanju ambrozije na području grada i postoje mnoge druge odluke i akti za uređivanje i održavanje poljoprivrednih površina. Time su pokrivene javne i poljoprivredne površine u Zagrebu. Međutim, bitno je da svaki građanin zna da svoju parcelu mora održavati. Bitno je naglasiti i da oni koji nemaju alergiju da im se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Alergija može nastati kao posljedica gubitka imuniteta ili nekog stresa, zato bismo trebali raditi na podizanju svijesti o problemu koji izaziva ambrozija i koji će biti sve veći jer je, nažalost, svugdje ima”.

Ispričala je da ako netko samo jednu godinu ne obradi svoju poljoprivrednu površinu u Zagrebu ili okolici, ona se pretvori u polje ambrozije. Tvrdi da je ambrozija korovna i invazivna biljka koja je izuzetno štetna za okoliš, gospodarstvo i zdravlje ljudi. “U nekim zemljama čak i do 80 posto može umanjiti poljoprivredni prinos. Trebamo biti svjesni da ambrozija nije problem samo u kontinentalnom dijelu Hrvatske, jer se ona počela širiti i prema Istri i Dalmaciji u kojima je već zabilježena značajna količina peludi, što može negativno utjecati i na turizam”, objasnila je Ivana Hrga i dodala da se radi o vrlo prilagodljivoj biljci čije sjeme može i do 30 godina ostati u zemlji dok ne dođe do optimalnih uvjeta za klijanje.

Istraživanja su pokazala da je pelud ambrozije sitan i aerodinamičan te zračnim strujama može prijeći i do 100 km. Stoga, smatra, da ako se u Zagrebu organizira akcija čišćenja, a isto se ne napravi u Velikoj Gorici, Karlovcu i Sisku i drugim gradovima u blizini, neće biti baš puno koristi.

Rekla je da biljka ambrozije može narasti do metar i pol u visinu. “Jako je plodonosna, ima puno cvjetova i stvara puno peluda. Procjena je da ako raste na površini od jednog hektara može osloboditi 66 kilograma peludi. A da netko dobije alergijsku reakciju dovoljno je svega nekoliko zrnaca u metru kubnom zraka. U Hrvatskoj smo uzeli za prosjek da 30 zrnaca u m3 zraka izaziva prve tegobe. No ovih dana u Zagrebu smo bilježili i do 400 zrnaca po metru kubnom zraka”, naglasila je Ivana Hrga.

Ispričala je na koji način u NZJZ-u pridonose u borbi u suzbijanju ambrozije. Istaknula je da je Štampar suradnji sa zavodima za javno zdravstvo organizirao mrežu mjernih postaja, čime su pokrivena sva područja Hrvatske, na temelju čega građan. Skupa s Plivom su pokrenuli aplikaciju Peludna prognoza koja daje opis biljke, stupanj alergenog potencijala itd. “Svake prve subote kad počne ljeto obavijestimo javnost da se obilježava međunarodni dan borbe protiv ambrozije kada je najbolje krenuti u akciju njezina suzbijanja. Nju je najbolje iščupati ili preorati jer ako je se pokosi, ona raste niže uz zemlju i nastavlja cvasti. Nastojimo osvijestiti građane da shvate koliki problem stvara ambrozija i da svi shvate da svojim djelovanjem možemo pomoći susjedu, članu obitelji a i samom sebi jer alergije ne biraju vrijeme kada će se pojaviti. Ambrozija treba biti problem svih nas. I moramo biti svjesni da ako ništa ne poduzimamo da će taj problem biti sve veći”, zaključila je Ivana Hrga.