Ivan Rimac, 59-godišnji prodekan i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, poznati je analitičar političkih trendova u Hrvatskoj. Karijeru sveučilišnog profesora započeo je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, ali je ubrzo prešao na Pravni fakultet na kojem predaje metodologiju društvenih istraživanja i metode multivarijatne analize. Profesor Rimac diplomirao je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U znanstvenoj karijeri radio je i na Institutu Ivo Pilar na istraživanjima u društvenim znanostima, a član je Hrvatskog društva psihologa.

NACIONAL: Ako mogu dešifrirati poruke premijera Andreja Plenkovića, on po svaku cijenu ne želi ići u izolaciju nakon susreta u Zadru s tenisačima zaraženima koronavirusom. Kakva je to poruka?

To su nezgodne poruke, ali najviše štete nanose onome tko ih šalje. Može se naširoko razgovarati i o tome zašto su uopće raspisani izbori u ovom trenutku. Premijer Plenković nastoji iz svog interesa ignorirati opasnosti koje proizvodi za građane. I on je građanin kao i svi drugi, a izabran je na tu funkciju da bi im služio. Ni njegovo osobno ponašanje, niti njegovo obnašanje dužnosti premijera ne može imati veće ciljeve od zaštite zdravlja građana. Ovako kako se on ponaša suspendira osnovni postulat demokracije: da onaj tko je izabran na neku funkciju treba služiti građanima. On to svojim postupcima ne čini.

NACIONAL: Je li predizborni trik odlazak u samoizolaciju Rajka Ostojića iz SDP-a i njegove ekipe iz Druge izborne jedinice? Rajko Ostojić je renomirani liječnik, ali epidemiolozi iz vladina stožera tvrde da nije bilo razloga za njegov odlazak u izolaciju. Nije bio 15 minuta u kontaktu sa zaraženom osobom.

Odlazak Rajka Ostojića u samoizolaciju potpuno je u skladu s praksom koju je prakticirao Stožer sve do suspektne situacije u kojoj se našao premijer Plenković na zadarskom teniskom turniru. I nakon te suspektne situacije iz Zadra stotine drugih građana su upućene u samoizolaciju u Đakovu na osnovi znatno manje izloženosti zaraženima. No uporno odbijanje premijera Plenkovića da prekine socijalnu aktivnost u kampanji dovelo je do niza poricanja svega što je Stožer do tada propagirao. Bez obzira na sve kritike prema ponašanju tenisača na Adria Touru, na kraju možemo biti zadovoljni što je taj incident razotkrio prave motive ranih raspisivanja izbora i nametnuo zaštitu zdravlja građana kao primarnu temu kampanje.

NACIONAL: Na što konkretno mislite kada govorite o poricanju svega što je Stožer propagirao o epidemiji?

Odjednom tjelesni dodir, razgovor licem u lice bez zaštitnih maski i sl. nisu dovoljni da bi se netko kao što je premijer uputio u samoizolaciju. Rani testovi na covid-19 već su se prije pokazali neindikativnim, kao što se pokazalo s Goranom Ivaniševićem, no Stožer sada tvrdi da u izravnom razgovoru treba biti preko 15 minuta da bi se netko zarazio. Da je premijer razgovarao s Đokovićem 15 minuta vjerojatno bi kriterij bio 23,5 minuta ili nešto slično. Za takve interpretacije nema apsolutno nikakvog znanstvenog dokaza. Nema ni za niz drugih interpretacija koje odvlače pažnju i kojima se opravdava odgađanje izričitih zaštitnih mjera kao što su priče da su narodnjački klubovi i teretane izvor zaraze, a ne ljudi koji nisu u izolaciji; da su preminuli imali i druge karakteristike komorbiditeta, iako od njih ne bi još preminuli da nije virusa itd. Nadajmo se da Rajko Ostojić nije zaražen. Još više se nadajmo da premijer Plenković nije zaražen, jer ako jest epidemiju ništa više neće moći zaustaviti.

NACIONAL: Ljudi žive od ekonomije i gospodarstva, pa ne može hrvatska ekonomija ostati trajno zatvorena. Niste li prestrogi prema premijeru?

Nisam. On svojim ponašanjem dovodi u potencijalnu opasnost druge građane, a ne samo sebe. Posebno u ovom trenutku kada puno putuje. Dakle, nema malo kontakata, nego baš suprotno. On je trenutno osoba u državi koja ima najviše kontakata. Ako je možda kojim slučajem zaražen, onda će to biti rasijavanje virusa mimo ne samo svih mogućih epidemioloških uputa, nego i svih sigurnosnih procjena. To ga svrstava u rang lidera poput Trumpa, Bolsonara, Lukašenka i dijelom Putina koji su odlučili potpuno ignorirati koronavirus i ponašati se kao da on uopće ne postoji. Ti su lideri doveli zemlje do ogromnih žrtava svojih građana koje čak nadmašuju i žrtve iz Prvog svjetskog rata. Procjene govore da SAD već sada ima više žrtava od koronavirusa nego što ih je imao u Prvom svjetskom ratu.

NACIONAL: Smatrate li da se premijer Plenković svojim ponašanjem približio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu?

Možemo uspoređivati ponašanje svih takvih lidera u pogledu posljedica koje mogu izazvati za vlastite građane.

NACIONAL: Ali predizborni skupovi u Hrvatskoj su relativno malobrojni i skromni pa je upitno može li premijer obilaskom terena izazvati veću transmisiju virusa. Neke su stranke, doduše, otkazale predizborne skupove.

To ćemo tek vidjeti kakve će posljedice biti. Svi tenisači koji su sudjelovali na turniru u Zadru ponašaju se odgovorno. Bili pozitivni ili ne, svi su se povukli u samoizolaciju. Testirali su se i ponovo će se testirati za nekoliko dana.

NACIONAL: I premijer se testirao. Negativan je na virus.

To nije dovoljno, pogotovo što se simptomi i pozitivni testovi pojavljuju od 2 do 14 dana nakon zaraze, a vidite što radi u međuvremenu. Sudjeluje u izbornoj kampanji. Zar su izbori važniji od zdravlja građana? I kada su izbori bili u HDZ-u, epidemiološke mjere su uvedene tek kada su stranački izbori završili. Napokon, neki virolozi upozoravaju da je ritam otpuštanja mjera bio prebrz. Jača od svega bila je želja da se izađe na izbore prije nego što osjetimo ekonomske efekte ove zdravstvene krize. Te će posljedice prema ozbiljnim procjenama biti i povijesno goleme. Koji god da smo imali model borbe protiv virusa, ekonomske štete bi bile velike. I Švedska koja je imala najliberalniji pristup ima ozbiljne ekonomske posljedice. Svjetska trgovina je stala, a stala je i dobava roba. Bilo je problema i s nabavom medicinske opreme. Sve će to dovesti do iznimno velikog pada ekonomija u svim državama svijeta. To je surova realnost.

NACIONAL: Je li glas za Miroslavu Škoru glas za SDP, kako tvrdi Andrej Plenković? Ili je glas za Škoru glas za HDZ kako uzvraćaju iz SDP-a? Može li Miroslav Škoro biti svoj?

To su tek ofucane dosjetke koje su već bile prakticirane. Ono što vidim kod starijih političkih stranaka, one nastupaju u kampanji kao da su to identični izbori kao i svi prethodni. Ovi izbori neće biti takvi. HDZ i SDP i dalje su u međusobnom sukobu kao da nitko drugi ne postoji na političkoj sceni, ponašaju se kao da ne postoje ni druge političke opcije ni građani. Imamo i formulacije u nastupima političara, pa i izborne programe kao što su im bili u svim prethodnim kampanjama. Postoji, doduše, pokušaji da se kampanja osvježi novim licima jer su stara opterećena nizom afera. Ali ni tu velike stranke, HDZ i SDP, nisu napravile puno da bi izgradile ikakvu sliku u javnosti tih novih političara. Velike stranke imaju problem s imenima kandidata. Stare političare smo upoznali i oni ne izazivaju nikakve nove emocije, pa su medijski postali dosadni i nezanimljivi.

NACIONAL: Međutim, pojavio se Miroslav Škoro s Domovinskim pokretom, na ljevici koalicija Možemo! u koju se uključio i redatelj Dario Juričan. I Most je svoj tim osvježio novim licima Ninom Raspudićem, njegovom suprugom Marijom Selak Raspudić i popularnim vjeroučiteljem iz Rijeke Marinom Miletićem.

Da je netko samo nov glasačima ništa ne znači. Imali smo to i dosad: Živi zid, Pametno i niz drugih političkih inicijativa i pokušaja, pa nisu postigli ozbiljnije rezultate. Dario Juričan je poseban projekt nevidljivim nitima povezan s opcijom Možemo! koji je prilično dobro uspio. Dakle, da je netko samo nov kao kandidat ne jamči i uspjeh na izborima. Međutim, ove nove političke grupacije idu s bitno drugačijim pristupom koji bi im ovaj put mogao donijeti i rezultat.

NACIONAL: Na koje političke opcije mislite?

Govorim o Miroslavu Škori, lijevoj koaliciji Možemo!, ekipi okupljenoj oko Stranke s imenom i prezimenom. Oni iza sebe ipak imaju ono nešto, a neki od njih su nešto naučili iz prethodnih izbora. Ovaj put nude alternativu, dakako, onima koji razmišljaju o ponudama, o tome tko i što se nudi. Uvijek je upitno koliko birača razmišlja o tome kakva je ponuda. Ali s obzirom na ono što smo imali cijelo ovo proljeće i početkom ljeta, a tu mislim na koronu i potres u Zagrebu, ljudi će ipak ozbiljnije razmišljati u potrazi za sigurnom (političkom) lukom. Postoji niz elemenata o kojima ljudi danas razmišljaju da bi nekome dali svoj glas. Zagreb će u tome biti presudan jer u njemu se formiraju čak četiri izborne jedinice. Napokon, Zagreb raspolaže i s četvrtinom glasačkog tijela Hrvatske, pa on u velikoj mjeri i konfigurira broj zastupnika u Saboru i ima ključnu ulogu u rezultatima izbora.

NACIONAL: Ovu potragu građana za „sigurnom lukom“ prepoznao je i Andrej Plenković svojim sloganom „sigurna Hrvatska“ za koju tvrdi da nudi njegov HDZ. Otvoreno postavlja i pitanje može li tu sigurnost ponuditi građanima, kako on kaže, „nesposobni Davor Bernardić“.

Nemojmo žuriti. Vidjet ćemo kako će na toj vagi proći Andrej Plenković, kako Davor Bernardić, kako Miroslav Škoro, kako koalicija Možemo!. Kako će proći velike stranke, a kako ovi novi politički igrači koji su se pojavili. Tih novih političkih igrača ovaj put ima dosta, postali su vidljivi i sve prepoznatljivi, a Miroslav Škoro nešto je naučio i na predsjedničkim izborima.

NACIONAL: Kakve su šanse Domovinskog pokreta?

Miroslav Škoro je prekratko na političkoj sceni da bi mogao u potpunosti konfigurirati svoj politički nastup. Kada je bio u HDZ-u nije participirao u donošenju političkih odluka, pa nema tu vrstu potrebnog iskustva. Nije do kraja isprofilirao ni svoj politički govor. Ima puno problema sa svojim izjavama koje kasnije mora objašnjavati. Drugo, on je konstituirao svoju skupinu, ali u njoj ima vrlo heterogenih igrača. Kupio je i neke iskusnije političare poput Zlatka Hasanbegovića. Oni ga u ideološkom smislu pozicioniraju desnije od HDZ-a, iako HDZ uvijek nastoji pokriti cijelu tu paletu u hrvatskom političkom prostoru od krajnje desnice do centra.

NACIONAL: U kampanju je Miroslav Škoro uključio i svoju sestru predstavljajući je kao velikog ekonomskog stratega.

Svojedobno je sestru u izbornu kampanju bio uključio i Željko Kerum, u tome nije prvi. Doduše, u Škorinu slučaju on ipak daje značajniji ton u kampanji nego što je to bilo u slučaju Željka Keruma kojem je sestra iz pozadine davala ton ozbiljnosti njegovoj kandidaturi. Škoro je uzburkao desnicu s obzirom na to da je dio HDZ-ovaca prešao u njegov tabor, poput vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave i cijele gradske organizacije HDZ-a. Time je doveo HDZ u nesigurnu situaciju, što se pokazuje i kroz poteze Andreja Plenkovića.

NACIONAL: Na koje poteze Andreja Plenkovića mislite?

U prvom redu mislim na to da je Plenković na zadnja mjesta na izbornim listama postavio doajene HDZ-a koji su desniji od Plenkovića kao što su Miro Kovač, Božidar Kalmeta, a Davora Ivu Stiera smjestio je čak na ulaznu poziciju izborne liste, pa on ne ovisi o preferencijalnim glasovima. Taj njegov potez negira pobjedu Andreja Plenkovića na stranačkim izborima u HDZ-u. On je pobijedio na tim izborima, ali se još uvijek ne osjeća sigurno kao lider unutar stranke. Ono što je bilo tipično za pobjede HDZ-a u prošlosti bila je posljedica njegova ulaska u centar, a desne frakcije su ostajale po strani. Sada se događa da se u predizbornoj kampanji okreće više desno nego prema centru. Mislim da je time Škori dao veći značaj nego što ga je on imao.

NACIONAL: No Milijana Brkića koji evidentno pripada desnoj frakciji uopće nema na izbornim listama.

Milijana Brkića nije stavio na listu, ali čini mi se da je Brkić postao već umoran od toga kome se u HDZ-u prikloniti. Nije isključeno da je Brkić procijenio da mu ovi prelasci iz jedne u drugu frakciju ne koriste, da mu smetaju u životu.

NACIONAL: Zašto je Škoro toliko zabrinuo Plenkovića?

Vjerojatno zato što smatra da ako Škoro raste onda uzima glasove HDZ-u. Problem HDZ ima u Dalmatinskoj zagori i Slavoniji, gdje su birači na predsjedničkim izborima glasove dali Miroslavu Škori. U Slavoniji se Škoro prometnuo na simboličkoj razini u novog Branimira Glavaša. S druge strane, mislim da Plenković kalkulira i s tim da ako Škoro dovoljno naraste onda će moći i lakše formirati koaliciju samo s jednim partnerom. Ti pregovori sa Škorom vjerojatno još nisu počeli, ali ako HDZ bude relativni pobjednik sigurno će početi i konkretni pregovori.

NACIONAL: Postoje i glasine da je dogovor između Škore i Plenkovića već postignut.

Nemam takve informacije. Što će se dogoditi između HDZ-a i Domovinskog pokreta još je nejasno. To što je stavio kandidate s desnice na liste je zapravo bio i test može li Plenković uopće dobiti ove izbore. Bio je neuspješan na nedavnim europskim i predsjedničkim izborima. Ne mogu reći da je europske izbore izgubio, ali nije ih ni dobio. U Europskom parlamentu dobio je isti broj zastupnika kao i SDP, jer je na liste stavio nepoznate mlade ljude.

NACIONAL: Iz Škorine ekipe, doduše, emitiraju se poruke da Plenković ne može biti premijer ako se sastavi koalicija između HDZ-a i Domovinskog pokreta?

Ti pregovori sa Škorom bit će podjednako teški kao što su bili i s Mostom na prošlim izborima, ali Plenković će na kraju slomiti Škoru i postati premijer ili ćemo ići na nove izbore. Eksperiment s premijerom izvan HDZ-a kao što se to dogodilo s vladom Tihomira Oreškovića neće se ponoviti. Pokazalo se da su takvi eksperimenti vrlo opasni za HDZ. S druge strane, Plenković je dosta naučio i iz tog eksperimenta s Mostom. On je izbacio Most iz vlade usred svog mandata. Shvatio je da nije dobro imati partnera s velikim ucjenjivačkim potencijalom.

NACIONAL: Kakve šanse imaju Davor Bernardić i SDP da formiraju vladu nakon izbora? Ima li šanse lijeva koalicija? Oni sigurno ne mogu računati na koaliciju sa Škorom.

Koalicija SDP-a s Domovinskim pokretom bila bi izuzetno opasna za oba partnera. U predizbornoj retorici oni se ni u čemu ne dodiruju u planovima, a ideološki su vrlo udaljeni. To bi evidentno dovelo do osipanja podrške kod obje političke opcije. Što se tiče Domovinskog pokreta oni više nemaju potrebu demantirati takve spekulacije. Cilj im je postići različitost od HDZ-a jer računaju na isto glasačko tijelo.

NACIONAL: Mislite li da više stranačke vojske birača HDZ-a ili SDP-a neće igrati tako važnu ulogu na ovim izborima kao što je ranije bio slučaj?

Povući ću paralelu. Rat devedesetih godina nepovratno je utjecao na ljude u pogledu viđenja politike, ideologija, ideološke dosljednosti i stvorio je kod građana jedan posve drugačiji, pragmatični element u odlučivanju. Ljudi su počeli gledati na svoje osobne interese, a ne više na velike kolektivne ideje. Taj rastanak s iluzijama bila je posljedica Domovinskog rata i raspada Jugoslavije. Sada, nakon korone, sigurno je da ćemo imati niz drugih načina razmišljanja o tome tko je poželjan političar, tko treba doći na vlast da bi vodio zemlju. Sada se isporučuju zahtjevi da ti političari zaštite ljude od ugroza. Živjeti se može na različite načine, bogato ili siromašno, lagodno ili tegobno. Biti bolestan ili mrtav moguće je samo na jedan način.

NACIONAL: Koliko je bitno tko će pobijediti na sljedećem parlamentarnim izborima? Od jeseni nas čeka gospodarska kriza za koju nema gotovih rješenja, pa ih nijedna od stranaka ne može ni imati. Tko god pobijedio na izborima čekaju nas neizvjesna i teška vremena, nova kriza.

Možda i nije bitno, ali rješenja uvijek postoje. Ne želimo, ne možemo, a valjda i nećemo odustati od života. Iz osobnih povijesti svjesni smo što smo sve prošli u proteklim desetljećima ovih „povijesno zanimljivih vremena“. To, dakako, ne znači da nam politika trenutačno nudi rješenja u ovoj situaciji da bismo s optimizmom mogli očekivati da će nam ovi izbori riješiti probleme.

NACIONAL: Iako ste nezavisni politički analitičar bliži ste ljevici. Zašto ste pesimist kada je riječ o aktualnim političkim ponudama? Može pobijediti i ljevica.

Neću se obazirati na početnu tvrdnju. Za opis moje političke pozicije trebalo bi znatno više prostora i vremena. Možda zbog toga i izgledam kao pesimist, iako u stvari nastojim racionalno procjenjivati stvari i tražiti rješenja, a ne za ikoga navijati. Emocije su jedno, a racionalna analiza nešto posve drugo. I danas je situacija slična kao u vrijeme potresa u Zagrebu, kada je već bila prisutna i koronakriza. Moramo shvatiti da se trebamo čuvati od kontakata s drugim ljudima zbog koronavirusa. Emocionalno bismo najrađe izašli iz kuća, među ostalim, i zbog toga da nam se na glavu ne sruši strop u eventualnom novom potresu. Ali, čak i u najtežim emocionalnim situacijama treba tražiti racionalna rješenja. Emocionalna rješenja podrazumijevaju bijeg ili agresiju, a nijedno od ta dva rješenja nije poželjno niti vodi rješenju situacije u kojoj se nalazimo.

NACIONAL: Nakon svega i hrvatski turizam našao se u ozbiljnim problemima.

Točno. Pitanje je samo ostalo jesmo li s obzirom na povoljniju situaciju nego u drugim mediteranskim zemljama uspjeli donekle spasiti tu za Hrvatsku veoma važnu djelatnost. Hoćemo li ostvariti neku veću dobit od turizma? Tenisku turnir u Zadru pokazao se kao loš marketinški potez. Očekivalo se i da će otvaranje granica bez kontrole dati pozitivne efekte turizmu, ali i to je upitno. Više nije izvjesno da ćemo ove godine od turizma imati bolji prihod od drugih mediteranskih zemalja. Svi potezi koje je povlačila Vlada nisu donijeli nikakav efekt, a omogućili su brzo vraćanje epidemije u fokus javnosti, kao i u svijest građana.

NACIONAL: Hoće li se i koliko povratak epidemije odraziti na rezultate izbora?

Na ove izbore odrazit će se toliko puno različitih efekata da nijednom analitičaru, ali i nijednoj anketi ne bih preporučio da prognozira rezultate predstojećih izbora. Zašto? Prvo, ova epidemija proizvela je toliko snažan emocionalni doživljaj da mijenja strukturu pogleda na vlastiti život kod građana. Više nije sigurno da će birači na sličan način reagirati na izbore i odabir političara kao što je to bio slučaj do sada.

NACIONAL: Stranke su počele emitirati i spotove. Kakav će oni imati utjecaj na rezultate ovih izbora?

U konkurenciji s vijestima o broju pozitivnih na covid-19 nikakve reklamne poruke nemaju šanse. SPD prikazuje pitome krajolike, HDZ skupine visoko pozicioniranih dužnosnika iz kojih iskoračuje dosadašnji premijer Plenković. I drugi su prihvatili tu dozu nemaštovitosti. Možda je i bolje da ne troše previše jer većina publike očekuje u vrijeme emitiranja početak vijesti i nove brojke koje opisuju širenje epidemije. Pažnja nakon toga prestaje i ne čuju ni objašnjenja zašto se epidemija širi niti tko je gdje od kandidata nešto poručio.