Kipar Ivan Meštrović rođen je u ljeto 1883. godine. Njegov izniman kiparski talent očituje se u lirskoj i dramskoj ekspresiji ljudskoga tijela, što ga svrstava među istaknute osobnosti svjetske umjetnosti prve polovice XX. stoljeća i nesumnjivo među najistaknutije naše umjetnike čije je djelo u svoje doba doživjelo svjetska priznanja.

Poslije Drugog svjetskog rata, tada već svjetski slavni kipar odbija Titov poziv da se vrati u Jugoslaviju zbog neslaganja s komunističkim idejama i metodama. Do smrti domovinu je posjetio samo jednom, 1959. godine, kada je razgovarao sa zatočenim kardinalom Stepincom i maršalom Titom koji ga je bezuspješno pokušavao nagovoriti da se vrati u Jugoslaviju. Nakon kratkog boravka zauvijek se vratio u SAD.

O svojim poznanstvima i iskustvima s kraljevima, političarima i drugim javnim osobama Meštrović je godinu dana prije smrti napisao knjigu „O političkim ljudima i događajima“. A od velikih djela spomenut ćemo samo neke koje je veliki umjetnik ostavio iza sebe: Zdenac života (Zagreb), Nikola Tesla (Zagreb), Povijest Hrvata (Zagreb), Grgur Ninski (Split), Marko Marulić (Split), Indijanci (Chicago), Pobjednik (Beograd) i Job (New York).

Preminuo je 16. siječnja 1962. u mjestu South Bend (Indiana) u SAD-u. Njegovo je tijelo radi pokopa prebačeno zrakoplovom u Zagreb, te potom u Drniš. Sahranjen je kod Otavica, u maulozeju koji je osobno osmislio.