Ivan Madi, stručna osoba za Program za zaštitu divljači Grada Zagreba, za ZagrebNews objašnjava zašto su neke vrane agresivnije od drugih i kako se građani od njih mogu zaštititi

Vrane su uvijek u društvu imale loše značenje. Prije su bile simbol smrti i rata jer su se često pojavljivale na bojišnicama. Danas su poznate po čestim agresivnim ispadima zbog kojih se građani žale na društvenim mrežama zato što napadaju njih i njihove bližnje i ljubimce. To se najčešće Zagrepčanima događa upravo sada kada dolazi ljeto.

No inženjer agronomije Ivan Madi, stručna osoba za Program za zaštitu divljači u sklopu Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba, ne smatra da su vrane agresivne životinje. Na području grada Zagreba, kao i u ostalim gradovima, nije moguće zakonski uspostaviti lovište, stoga je potrebno napraviti program zaštite divljači kako bi se njome gospodarilo unutar grada ili se toj divljači pomogne ako je to potrebno i moguće. Za Madija su vrane „brižni roditelji“ oko čijih postupaka ljudi znaju pretjerivati i nažalost misle da će ih teško ozlijediti, ali one samo štite svoje mladunce.

„Građani se najviše žale radi buke koju rade vrane, to jest njihova glasnog graktanja kada se radi o kolonijama vrana gačaca. Također se zbog vrana gačaca žale na njihov izmet i komadiće grančica koje padaju po njihovim automobilima i stazicama. Što se tiče sive vrane, ljudi se na njih najviše žale u svibnju i lipnju jer se znaju dogoditi ‘napadi’ na ljude, što je krivo interpretirano. Baš u ovom razdoblju vrane imaju mlade koji uče letjeti te se često zna dogoditi da ne uspiju iz prve i slete na zemlju, gdje se roditelji i dalje brinu o njima. Kada se netko približi poletarcima, roditelji ih štite graktanjem, nadlijetanjem i ponekad kljucanjem“, kaže Ivan Madi na početku razgovora za ZagrebNews ističući kako gačci, za razliku od sivih vrana, nisu toliko zaštitnički nastrojeni oko svojih mladih i ne stvaraju građanima i građankama toliko problema.

Ono što Madi i drugi stručnjaci savjetuju kako bi se ti „napadi“ izbjegli je to da kada se vidi u blizini jedan takav mladi poletarac koji je ugrožen, neka mu se ne približava. Ako se kod takvih susretu šeću ljubimci, preporučuje se da se pse drži dalje od njih. Često se taj napad i dogodi sasvim slučajno. Poletarac padne blizu nekog grma ili u visoku travu, pa stoga nije vidljiv. Njemu se dođe preblizu i njegovi roditelji ga štite. Ljudi pak pogoršaju tu situaciju kada iz straha i nagona se počnu braniti i draže vrane od kojih se trebaju maknuti.

Najčešće vrste vrana u gradovima su siva vrana i vrana gačac. Njihovo naseljavanje u gradovima kao i gniježđenje i umnožavanje je posljedica sigurnog izvora hrane koji gradovi imaju. Stoga, kada građani vide da je neko područje ili susjedstvo ine bacaju otpatke hranezrazito naseljeno vranama, nužno je da vode brigu o okolišu u svom kvartu kako bi se populacija smanjila. Grad Zagreb je već ranije apelirao građanima da zbog toga ne bacaju otpatke hrane na za to neprimjerena mjesta te da svoj kuhinjski otpad i biootpad odlažu na za to predviđena mjesta.

„Građani se uvijek mogu obratiti za pomoć na e-mail adresu [email protected] ili na broj mobitela 091/230-2224 ako trebaju savjet vezan za vrane. Ako pronađu ozlijeđenu ili bolesnu vranu mogu nazvati Info Centar Dumovec na broj 095/443-4415, gdje će interventni tim doći po ozlijeđenu životinju te je odvesti u Oporavilište za divlje životinje Grada Zagreba. Vrane gačci se gnijezde u kolonijama te se lako može primijetiti njihova aktivnost na nekom području, dok je kod sive vrane gnijezdo aktivno samo kada imaju mladunce. Ako građani pronađu gnijezda i žele ih ukloniti mogu to prijaviti na e-mailove [email protected]  i [email protected]. Ove godine je to bilo moguće od 1. siječnja. do 23. veljače“, savjetuje Ivan Madi i naglašava kako ovisno o biološkim svojstvima i ekološkim uvjetima u kojima obitavaju, osobitostima staništa i mjesta pogodnih za razmnožavanje Pravilnik o lovostaju određuje period u godini kada je strogo zabranjeno uznemiravati navedene vrste radi gniježđenja, polijeganja jaja i brige za mladunce. Kako taj period započinje 1. ožujka te traje do 31. srpnja, u tom periodu nije moguće intervenirati na navedenu vrstu divljači.

S vranama se postupa prema Programu zaštite divljači, a u skladu s člankom 9. Zakona o lovstvu (Narodne novine 99/18, 32/19 i 32/20). Siva vrana i vrana gačac svrstavaju na popis divljači sukladno članku 9. Zakona o lovstvu (Narodne novine 99/18, 32/19 i 32/20 ), a s njima se postupa sukladno Programu zaštite divljači za Grad Zagreb za razdoblje 2018/2019-2027/2028.