Posebni savjetnik ministra turizma govori o utjecaju pandemije koronavirusa na hrvatski turizam i otkriva zašto smatra da je predsjednik Zoran Milanović pogriješio pri odabiru svog savjetnika za ekonomiju

Investicije u Hrvatski turizam nisu upitne i trenutna situacija uzrokovana koronavirusom samo će dio tih investicija usporiti“, izjavio je u razgovoru za Nacional posebni savjetnik ministra turizma za strateško planiranje razvoja turizma i EU fondove Ivan Herak koji je od 1999. do 2000. bio ministar turizma. Herak tvrdi da situacija u turističkom sektoru nije ni približno alarmantna kao što se čini i da usprkos zatvaranju hotela i otkazima turističkih rezervacija još uvijek ne možemo govoriti o najvećoj krizi turizma otkako je Hrvatska postala samostalna država. Usprkos tome, Herak priznaje da je stanje ozbiljno i da će Ministarstvo turizma tijekom ovog tjedna predstaviti prve mjere pomoći ugroženim tvrtkama te kao prvi potez najavljuje prenamjenu korištenja sredstava iz Fonda za razvoj turizma.

Herak, član Upravnog Vijeća Instituta za turizam, profesor na poslijediplomskom doktorskom studiju Swiss School of Business and Management u Ženevi i poslijediplomskom doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta u Osijeku, osvrnuo se i na izbor predsjednika Zorana Milanovića koji je za svog savjetnika za ekonomiju postavio Velibora Mačkića, ekonomistu koji tvrdi da je turizam prokletstvo za hrvatsko gospodarstvo.

NACIONAL: Suočava li se hrvatski turizam s najvećom krizom od samostalnosti?

Za sada ni približno ne možemo govoriti o najvećoj krizi turizma od samostalnosti, a nadam se da nikad nećemo ni doći u situaciju da to izgovorimo ili napišemo. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju koronavirusa i notorno je ustvrditi da je stanje više nego ozbiljno. Zahvaljujući odgovornom ponašanju Vlade, Nacionalnog stožera civilne zaštite i ostalih, Hrvatska se za sada više nego dobro nosi s tim problemom. U ovom trenutku prioritet su životi i zdravlje ljudi. Razmjeri širenja koronavirusa, ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim državama i trenutak kada ćemo moći reći da je sve iza nas, odlučujuće će odrediti razmjere štete koju će pretrpjeti turizam. U ovom trenutku, promatrano po broju turističkih noćenja za prva tri mjeseca ove godine, nalazimo se u blagom minusu. Međutim, kako se u spomenutom razdoblju realizira svega oko 5% svih noćenja, spomenuti podaci nisu relevantni za donošenje bilo kakvog zaključka. Nema nikakve dvojbe da je vrlo upitna razina ostvarivanje turističkog prometa u periodu travnja, svibnja i lipnja koji nose oko 25% ukupnog turističkog prometa. O ishodu glavne turističke sezone u ovom je trenutku preuranjeno govoriti. Želim naglasiti i da ne smijemo živjeti u zabludi da će, kad stane situacija s koronavirusom, čemu se svi nadamo, turisti odmah pohrliti u Hrvatsku. To je činjenica s kojom moramo računati. Isto tako, moramo biti svjesni da će nakon prestanka opasnosti na međunarodnom turističkom tržištu uslijediti nesmiljena borba za svakog gosta, za što se isto tako moramo dobro pripremiti.

NACIONAL: Što Vlada, Ministarstvo turizma, ali i drugi subjekti poput banaka mogu učiniti kako bi šteta bila minimalna?

Vlada je u ovoj kriznoj situaciji jasno definirala prioritete u gospodarstvu. To su održanje likvidnosti gospodarstva, redovna isplata plaća i mirovina i očuvanje radnih mjesta. Sva resorna ministarstva dobila su zadaću izraditi programe mjera u svom sektoru.

‘Za sada ni približno ne možemo govoriti o najvećoj krizi turizma od samostalnosti, a nadam se da nikad nećemo ni doći u situaciju da to izgovorimo ili napišemo, ali stanje u turističkom sektoru je više nego ozbiljno’

Ministarstvo turizma od početka prati situaciju, na dnevnoj razini komunicira s hotelijerima i njihovim udrugama, udrugama kampera i obiteljskog smještaja, poslovnim bankama, HBOR-om, HNB-om, svim ministarstvima te zajednički sa svima procjenjuje situaciju i koordinira prijedloge mjera, o kojima će uskoro izvijestiti javnost. U ovom trenutku, kao što je to najavio ministar Gari Cappelli, prioritet je očuvanje radnih mjesta i osiguranje primarne likvidnosti sektora. Pored analize situacije i izrade prijedloga mjera razmatraju se i kriteriji temeljem kojih će pojedini dionici participirati u mjerama, poglavito sredstvima koja će sektoru biti stavljena na raspolaganje. Pored onih općih mjera koje su usmjerene prema gospodarstvu, pa tako i prema turizmu koje je najavio premijer, ministar turizma najavio je i neke konkretne mjere iz domene svojih ovlasti, poput prenamjene korištenja sredstava iz Fonda za razvoj turizma koja se ne bi koristila za razvoj turističke infrastrukture, već bi prioritetno bila usmjerena prema hotelijerima i agencijama za održavanje likvidnosti, isplatu plaća i ostale prioritete. Isto tako, novonastaloj situaciji prilagođavaju se i marketinške aktivnosti Hrvatske turističke zajednice tako da su odgođene kampanje na digitalnim i on line platformama.

NACIONAL: Je li jedan od najvećih problema što se ne zna što nas očekuje sutra, odnosno nakon završetka rata znali smo otprilike što trebamo raditi i u kojem smjeru razvijati turizam, ali u ovoj krizi ne mogu se dati neke točne i dugoročne prognoze?

Kad je u pitanju turizam, točno znamo u kojem smjeru želimo razvijati turizam. Sabor je još 2013. donio Strategiju razvoja hrvatskog turizma za razdoblje 2014.-2020., u kojoj su potanko definirana polazna pozicija hrvatskog turizma, njegova ključna pitanja i ograničenja, razvojni trendovi i prilike, vizija, ciljevi i zadaci i na kraju, najvažnije operativne strategije u području marketinga, razvoja turističkog proizvoda, investicija, ljudskih potencijala i upravljanja. Procijenjeni su i ekonomski učinci turizma i definirani info-akcijski programi. Problem je u tome što se Strategija nije provodila u svim bitnim segmentima, što je u svom nalazu sačinjenom prije dvije godine izrijekom utvrdio i Državni ured za reviziju. Značajnije suštinske promjene počele su se događati u mandatu aktualnog ministra koji je odlučujuće utjecao na to da Vlada smanji PDV na usluge pripreme i posluživanja hrane i pića i da konačno dobijemo Zakon o turističkom zemljištu, provediv u praksi koji za sektor donosi niz benefita, pogotovo u segmentu kamping turizma i koji bi po procjenama Ministarstva turizma trebao rezultirati ukupnim investicijama u spomenuti segment turizma u iznosu od 3 do 5 milijardi kuna.

Ne manje bitan je Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, kojim je stvoren temelj da se u praksi involvira institut destinacijskog menadžmenta. Ministarstvo turizma jako dobro zna što i kako želi, međutim, kada je, primjerice, u pitanju dodatno smanjenje PDV-a u turizmu, stabilnost državnog proračuna je prioritet Vlade. Ministarstvo turizma će ove godine donijeti novu Strategiju razvoja turizma koja će se temeljiti na kvaliteti, odgovornom i održivom poslovanju, s uključivanjem u moderne trendove digitalizacije. Strategija će biti predstavljena kao Nacionalni plan održivog turizma.

NACIONAL: Postoje li neke projekcije koliko bi ova kriza mogla koštati turizam, ako potraje do prvomajskih praznika, a koliko ako se izgubi cijela sezona?

Hrvatska gospodarska komora provela je anketu na reprezentativnom uzorku. Oko 50% tvrtki iz ugostiteljsko-turističkog sektora iskazalo je da im je značajno pao promet.

Tako 92% zaposlenih u djelatnosti turističkog agencijskog poslovanja smatra da će kriza uzrokovana koronavirusom imati dugoročne posljedice, dok njih 62% smatra da će imati kratkoročne posljedice po poslovanje turističkih agencija. U djelatnosti pružanja usluga hrane i pića njih 76% očekuje da će imati dugoročne, odnosno 71% da će imati kratkoročne posljedice po sektor pružanja usluga hrane i pića. Procjena moguće štete po turizam, posljedično i mjera koje bi se u tim okolnostima poduzele, ovisi o tome koji će se scenarij realizirati u praksi. U tom smislu dnevno se prati aktualna situacija i promišlja korak po korak.

‘Ni u jednom scenariju investicije neće doći u pitanje. Najgora opcija podrazumijevala bi samo odgodu ulaganja u turizam, a prioritet Vlade u ovoj situaciji su održavanje likvidnosti i očuvanje radnih mjesta’

NACIONAL: Lokalni čelnici u Istri su vrlo žustro od Vlade tražili zatvaranje škola i vrtića, a sada je odlučeno i da se na dva tjedna zatvore hoteli. Kako gledate na tu reakciju lokalne zajednice?

Čelnici lokalne samouprave u Istri reagirali su vrlo brzo i odgovorno. Stožer civilne zaštite Istarske županije donio je Odluku o ograničenju rada i mjerama ponašanja od 15. 3. do 14. 4. kojom se određuje prekid rada svih ugostiteljskih objekata i uslužnih djelatnosti. Vremenski je ograničio i rad trgovačkih centara. Istra je zbog blizine Italije, dnevnog protoka ljudi u oba smjera, pogotovo zbog činjenice da priličan broj Istrana u zimskim mjesecima sezonski radi u tamošnjim skijaškim resortima najviše i bila izložena riziku pojave i širenja koronavirusa, što je nažalost i rezultiralo time da u županiji imamo veći broj osoba oboljelih. Vrlo odgovorno su reagirali i hotelijeri. Članice HUT-a, udruge koja okuplja vodeće hrvatske hotelijerske kompanije, privremeno su obustavile rad određenog broja hotela na dva tjedna. Ništa nije važnije od života i zdravlja ljudi.

NACIONAL: Kako mislite u takvoj situaciji zadržati radna mjesta onih koji su zaposleni u turizmu jer se može pretpostaviti da će doći do velikog pada sezonskog zapošljavanja?

U turizmu je zaposleno oko 7,2 % od ukupnog broja zaposlenih osoba, a plaće u turizmu još uvijek su desetak posto niže od prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Neovisno od ove aktualne situacije s koronavirusom, odnos između kapitala i rada u sektoru je dugoročno neodrživ i ostaje jedan od temeljnih problema koji treba razriješiti ako ne želimo ugroziti jedan od temeljnih ciljeva bavljenja turizmom, zapošljavanje domicilne radne snage.

U aktualnoj situaciji, kao što su to najavili i premijer i ministar turizma, isplata plaća zaposlenima, što je oko 150.000 zaposlenih u turističkom sektoru, jedan je od prioritetnih ciljeva. U slučaju najlošijeg scenarija, da se situacija s koronavirusom ne smiri do početka glavne turističke sezone, ne bi nažalost bilo potrebe za zapošljavanjem sezonske radne snage. Govorimo o brojci od tridesetak tisuća ljudi.

NACIONAL: Osim radnih mjesta, pretpostavljam da su veliki problem i investicije. Naprimjer, u Poreču je Valamar usred investicije vrijedne oko milijardu i pol kuna. Jesu li takve investicije sada u pitanju? Kako država može pomoći investitorima da oni ne propadnu, da se tako ne izrazim?

Ni u jednom scenariju investicije neće doći u pitanje. Najgora opcija podrazumijevala bi samo odgodu ulaganja u turizam. Kao što sam već napomenuo, prioritet Vlade i Ministarstva turizma u ovoj situaciji su održavanje likvidnosti i očuvanje radnih mjesta. Ako ministar turizma najavljuje da će sredstva iz Fonda za razvoj turizma umjesto za razvoj turističke infrastrukture usmjeriti prema hotelijerima i agencijama za održanje njihove likvidnosti i isplatu plaća, podrazumijeva se da rekonstrukcija i širenje turističkih kapaciteta u ovom trenutku nisu razmatrane, niti bi bilo razumno da su razmatrane u mjerama koje Ministarstvo namjerava poduzeti. Konkretne slučajeve poput Valamara ne mogu komentirati s obzirom na to da mi nisu poznati konkretni podaci o strukturi financijskih izvora ulaganja u Resort Pical ni studija isplativosti. Vjerujem da Valamar neće zaustaviti tu investiciju.

NACIONAL: U problemu su i privatni iznajmljivači koji su vjerojatno digli kredite kako bi proširili kapacitete ili ih modernizirali. Očekujete li da banke stave moratorije na otplatu takvih kredita?

U Hrvatskoj obiteljski smještaj raspolaže s oko 800.000 postelja i čini oko 65% turističkih kapaciteta Hrvatske. Najveći dio tih kapaciteta u funkciji je zadovoljavanja elementarnih životnih i socijalnih potreba njihovih vlasnika. Da bi opstali na sve konkurentnijem tržištu moraju neprestano ulagati ne samo u investicijsko održavanje svojih kapaciteta, već i u podizanje njihove kvalitete, u koju svrhu se financijski zadužuju kod poslovnih banaka. I upravo zbog toga u tom segmentu obiteljskog smještaja treba posvetiti posebnu pozornost i osigurati moratorij, odnosno reprogram kredita koje su podigli kod banaka.

NACIONAL: Pokazuje li ova situacija slabosti hrvatskog gospodarstva, odnosno njegovu preveliku ovisnost o turizmu?

Pandemija koronavirusa imat će utjecaj na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Nitko, na žalost, neće proći neokrznut. Otvoreno ostaje samo pitanje koliki će biti razmjeri štete, koje će sektore najsnažnije pogoditi i koji su kapaciteti i limiti pojedinih gospodarskih djelatnosti. Kada je turizam u pitanju, poznata je životna i znanstvena činjenica da je takozvana elastičnost potražnje u turizmu vrlo visoka, što znači da turistička potražnja koja se 90 posto sastoji od inozemne komponente, vrlo snažno reagira na bilo kakve promjene bilo koje od sastavnica turističke ponude. Drugim riječima, nije se trebala dogoditi pandemija koronavirusa da bismo shvatili, govorim o najlošijem scenariju, da nam turizam može stradati i da to može imati snažne posljedice na hrvatsko gospodarstvo. Prevelika ovisnost Hrvatske o turizmu ima izvorište u nedovoljnoj razvijenosti ostalih sektora našega gospodarstva. Ne samo da turizam s time nema ništa, već bi ostale djelatnosti, kada kroz turizam ne bi izvozile svoje proizvode i usluge, bile u još lošijoj poslovnoj situaciji. S druge strane, gotovo nestvarno zvuči činjenica da i dio političke javnosti smatra da djelatnost koja godišnje generira 100 milijardi kuna prihoda, polučuje dodatne multiplikativne učinke na gotovo sve segmente hrvatskog gospodarstva, sa 17,5% sudjeluje u stvaranju društvenog proizvoda Hrvatske i zapošljava 150.000 ljudi, predstavlja kočnicu razvoja drugih gospodarskih grana i djelatnosti.

NACIONAL: U nekim javnim istupima bili ste vrlo kritični prema novom savjetniku predsjednika Zorana Milanovića za ekonomiju Veliboru Mačkiću te ste izjavili da ga izjava o turizmu kao „prokletstvu za hrvatsko gospodarstvo“ diskvalificira kao znanstvenika. Smatrate li još uvijek da je Mačkić u krivu ili je ova kriza pokazala da je možda ipak bio u pravu ?

Izjavu Mačkića treba promatrati u kontekstu činjenice da ju je izrekao savjetnik predsjednika države za gospodarstvo. Njegova izjava implicira krivnju turizma zbog nerazvijanja ostalih gospodarskih djelatnosti, ako baš hoćete i njegovu nekompetentnost, barem kada je turizam u pitanju, u svjetlu činjenice da bi mu kao savjetniku predsjednika države trebali biti poznati ponajprije kumulativni učinci turizma na gospodarstvo, potom i doprinos turizma proračunu i zapošljavanju i na kraju notorna činjenica da turizam nema nikakva utjecaja na sporiji razvoj ostalih gospodarskih djelatnosti. Ne razumijem stoga ni zbog čega mislite da ova situacija s koronavirusom pokazuje da je Mačkić možda u pravu. Isto tako, kao znanstvenik, Mačkić bi trebao pokušati tu svoju tezu i znanstveno istražiti i dokazati.

‘Privatni iznajmljivači morali su se financijski zadužiti kako bi održali svoje kapacitete i zato im država treba posvetiti posebnu pozornost i osigurati moratorij, odnosno reprogram kredita koje su podigli’

NACIONAL: Kao odgovor na Mačkićevu tezu izjavili ste i da bi da nema turizma Poreč bio Virovitica bez palmi, ali i da se država maćehinski odnosi prema turizmu. Možete li malo pojasniti svoj stav i nije li malo kontradiktorno da savjetnik ministra govori kako se država maćehinski odnosi prema njemu?

Svoj stav o maćehinskom odnosu države prema turizmu nisam mijenjao gotovo 30 godina. Morate znati da je gotovo 90% turističkih kapaciteta Hrvatske, govorim o hotelskom smještaju i smještaju u autokampovima, stvoreno u bivšoj državi koja je, slijedeći glavne makroekonomske ciljeve, ostvarivanje pune zaposlenosti i većeg deviznog priliva, mjerama makroekonomske politike snažno poticala razvoj turizma. U takvoj konstelaciji stvorilo se javno uvjerenje da se turizam događa sam od sebe. Tada je i „rođena“ poznata sintagma o turizmu kao „zlatnoj koki“. Nastankom hrvatske države izostali su svi benefiti, uslijedila je okupacija Hrvatske i rat, potom pretvorba i privatizacija kroz koje su najprije de facto etatizirana turistička poduzeća, a potom i privatizirana, na način na koji je izvedena. Cijelo to vrijeme država je u odnosu na turizam vodila rigidnu fiskalnu politiku „odrezavši“ mu najviši PDV u konkurentskom okruženju. Na istom je tragu bila i monetarna politika HNB-a, s obzirom na to da je u razdobljima kada je turizam ostvarivao devizni prihod tečaj kune bio najjači. Dodatno, jak tečaj kune slabio je konkurentnost turističkog sektora, s obzirom na to da su turisti za kupnju kuna morali platiti višu cijenu. O tome sam govorio kao ministar turizma i tajno i javno „ratovao“ s tadašnjim potpredsjednikom vlade za gospodarstvo i ministrom financija. Ne vidim zbog čega bih sada trebao mijenjati taj svoj stav.

NACIONAL: Kako biste ocijenili vašu suradnju s ministrom Cappellijem?

Suradnju ocjenjujem dobrom. Učestalo komuniciramo i razmjenjujemo mišljenja o svim važnim strateškim pitanjima turizma. Zahvalan sam mu na prijedlogu da me se imenuje posebnim savjetnikom ministra, kao i premijeru Plenkoviću koji je supotpisao moj izbor na to mjesto.

NACIONAL: Nedavno ste izjavili kako razmišljate da se na sljedećim parlamentarnim izborima kandidirate na listi HNS-a u 8. Izbornoj jedinici. Razmišljate li još o tome ili je aktualna situacija te planove potisnula u drugi plan?

Rekao sam samo da su rezultati dvaju nezavisnih istraživanja koji su provedeni za 8. izbornu jedinicu, jedno IPSOS Pulsa još 2013., drugo Promocije Puls koje je provedeno nedavno, potvrdili da prilično dobro stojim u percepciji biračkog tijela u Istri, Rijeci i Primorju. Rekao sam i to da je od anketa do saborskog mandata dug put koji sam tri puta prolazio uspješno, dva puta i kao nositelj liste. Isto tako mislim da su za bilo kakav izborni uspjeh potrebni jaka stranačka logistika i financijska podrška. Stranka liberalnog svjetonazora poput HNS-a na načelnoj razini bila bi mi prihvatljiva. No ja se još nisam odlučio u odnosu na moguće ponovno aktiviranje u politici. Isto tako, što se HNS-a tiče, ta stranka uskoro dobiva novo stranačko vodstvo koja će odlučiti što, kako i s kim dalje.

NACIONAL: Smatrate li doista da HNS ima šanse na izborima i dalje ostati parlamentarna stranka, pogotovo ako samostalno izađe na izbore?

Prije gotovo tri godine, nakon beskonačnog političkog natezanja HDZ-a i Mosta, na svom FB profilu objavio sam status u kojem sam dao podršku koaliciji HDZ-a i HNS-a. Smatrao sam tada, a smatram i sada, ne ulazeći u motive koji su HNS vodili prema toj koaliciji, da je ta koalicija dovela do stabilnosti države. Isto tako, ne vidim zbog kojeg bi to razloga HNS, stranka koju najznačajnije utjelovljuju vođe Hrvatskog proljeća, svjetonazorski bila bliža SDP-u nego što je to HDZ-u, pogotovo HDZ-u koji vodi političar profila Antuna Plenkovića. Primjedba da je HNS prevario biračko tijelo „pretrčavajući“ u HDZ-ovu vladu držala bi vodu da je na čelu SDP-a ostao Zoran Milanović koji je predstavljao najveću vrijednost SDP-a i bio jamac one politike i vrijednosti oko kojih se okupio i HNS.

NACIONAL: Kako kao savjetnik ministra turizma surađujete s IDS-om u Istri i kako danas gledate na ulogu te stranke u gospodarskom razvoju Istre? Je li moguća suradnja HNS-a i IDS-a na lokalnoj, ali i na državnoj razini?

S IDS-om i ni s bilo kojoj drugom strankom nemam potrebe komunicirati. Nemam nikakvih obaveza ni prema njima niti prema bilo kojoj drugoj stranci. Uloga IDS-a u gospodarskom razvoju Istre ni približno ne odgovara zaslugama koje si pripisuje. Taj zaključak proizlazi iz logičkog promišljanja, s obzirom na to da lokalna samouprava nema značajniji fiskus kao ni neku drugu polugu pomoću kojih bi upravljala gospodarskim procesima. Gospodarska razvijenost Istre posljedica je prirodne i pozicijske rente, mudrih vizionara koji su prije šezdesetak godina počeli razvijati istarski turizam i vrijednog i odgovornog istarskog čovjeka. Suradnja IDS-a i HNS-a na lokalnoj razini je pitanje koje treba postaviti vodstvima spomenutih stranaka. Ta je suradnja postojala u nekim razdobljima na lokalnoj i nacionalnoj razini. Moguća suradnja uvijek je pitanje političkog trenutka i političkog interesa.