Novi predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a otkriva zašto je na molbu predsjednika stranke Peđe Grbina preuzeo funkciju te govori koji će biti glavni ciljevi tog SDP-ova tijela uoči skorih lokalnih izbora i ponašanju vlasti u pandemiji korone

Kao predsjednik Središnjeg savjeta nastojat ću potaknuti da SDP-ovi savjeti, svaki u svom području, analiziraju što je to što je epidemija razotkrila kao problematično, gdje smo zakazali, a što je to što pokazuje dobar rezultat i treba ojačati i razvijati dalje“, rekao je u razgovoru za Nacional Ivan Grdešić, novoizabrani predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a i dekan Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije međunarodnog sveučilišta Libertas. Bivši veleposlanik Hrvatske u Velikoj Britaniji bio je pomalo i iznenađujući izbor na mjesto koje je ključno za kreiranje novih politika najveće oporbene stranke koja je posljednjih mjeseci u anketama pala ispod 20 posto podrške među biračima. Grdešić kaže da je ponudu predsjednika stranke Peđe Grbina prihvatio jer ga je ohrabrila spremnost novog vodstva da sasluša, uči, razgovara i korigira svoje stavove. U takvim okolnostima ovaj 68-godišnji bivši dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu odlučio je preuzeti poziciju kako bi Središnji savjet stranke dobio temeljitu analizu koja će poslužiti kao podloga za nove javne politike i ponuditi vodstvu stranke da na temelju toga oblikuje izborne i političke programe.

NACIONAL: Zašto ste odlučili preuzeti funkciju predsjednika Središnjeg savjeta SDP-a?

U svom znanstvenom radu dugo sam se bavio analizom javnih politika, pristupima stvaranju „znanja za politiku“ a ne samo „znanja o politici“, metodama analize javnih politika. Nastojao sam doprinijeti primijenjenoj strani politologije, da naši studenti politologije imaju aparat struke kao i druge društvene discipline. Znatiželja ali i poriv da to „knjiško“ znanje pokušam i sam primijeniti u stvarnom političkom životu, a ne samo na teorijskim modelima, potaknuli su me prihvatiti poziv prije više od dvadeset godina Ivice Račana, a kasnije i Zorana Milanovića, služiti kao hrvatski veleposlanik. Iz svih tih godina skupilo se neko znanje i iskustvo koje danas u vrijeme ozbiljnih izazova demokracijama, u krizama ne samo epidemiološkim nego i razvojnim, dramatičnih nejednakosti, jačanja netolerancija svih vrsta, slabljenja empatije i povjerenja u društvene institucije i državu, želim ga staviti na raspolaganje. Ne mislim da postoje čarobni odgovori, pa ni da postoje rješenja za sve probleme, ali možemo i moramo se suočiti s njima, definirati ih i razviti najprimjerenije policy alternative. U takvom kontekstu nisam mogao odbiti poziv na suradnju koji mi je uputio Peđa Grbin.

NACIONAL: Znači li vaše imenovanje da novo vodstvo stranke pokušava u SDP vratiti intelektualce koji su proteklih godina napustili stranku? Riječ je između ostalih i o ljudima poput Gvozdena Flege, Velimira Sriće i Antuna Vujića. Koliko je važno za SDP da bude stranka koja okuplja tzv. „intelektualnu ljevicu“?

Različiti su razlozi zbog čega su istaknuti intelektualci napuštali suradnju sa SDP-om. Nekada su to bili osobni prijepori s vodstvom, nekada ograničeni prostor djelovanja i doprinosa, a ponekad i razočaranja s politikom i političkim strankama općenito. Izvorna ideja savjetodavnih tijela je da budu fleksibilan stranački format za komunikaciju sa strukama, znanošću, kulturom, umjetnošću, poduzetnicima i sanjarima svih vrsta. To su tijela koja su otvorena i za nečlanove stranke, nemaju stranačku disciplinu, nego su otvoreni prostor za nove ideje, raspravu, kritiku i ispitivanja budućnosti. To sudionicima omogućava da podjele i testiraju svoje ideje u realnom političkom ambijentu, a stranci da bude izložena takvim idejama i testira svoju sposobnost razumijevanja drugačije stvarnosti. S vremenom stranka će se i kadrovski možda obnoviti iz tog bazena aktivnih simpatizera. Na praktičnoj razini iz rasprava na savjetima oblikovat će se i podloga za izborne programe i stranačke javne politike. Da odgovorim na vaše pitanje, da, SDP treba komunikaciju s inteligencijom koja dijeli ili je bliska društvenim i političkim vrijednostima socijaldemokracije.

NACIONAL: Posljednjih dana neki mediji spominju vaše ime među potencijalnim kandidatima za gradonačelnika Zagreba nakon što je propala mogućnost koalicije s platformom Možemo!. Planirate li se kandidirati za gradonačelnika Zagreba?

Vidio sam da me se spominje, ali nisam kandidat za gradonačelnika Zagreba niti to želim biti.

NACIONAL: Kako u tom kontekstu komentirate pojavu zeleno-lijeve koalicije okupljene oko platforme Možemo! i na njeno odbijanje suradnje s SDP-om u Zagrebu?

Zeleno-lijeva koalicija rezultat je fragmentacije političkog prostora, ali i odgovor birača na nezadovoljstvo sa starim političkim strankama. Ali izjednačavanje SDP-a i HDZ-a kao dvije jednako odgovorne stranke za stanje u Hrvatskoj nije opravdano. Politički organiziranija hrvatska ljevica sa dvije glavne političke snage je poželjan proces budući da mobilizira i one birače koji bi u svom ljevičarskom protestu ostali izvan politike i s gađenjem ostali doma umjesto da izađu na glasanje. SDP nije stranka koja uništava svoje saveznike, dapače, stranke su preživljavale zahvaljujući svojevrsnoj političkoj žrtvi SDP-a. Uništavanje Možemo! nije u interesu SDP-a to su prirodni saveznici sa zajedničkim političkim protivnikom u Zagrebu i Hrvatskoj.

‘U ovo teško vrijeme važno je da u državi postoji ozbiljna i artikulirana politička oporba, realna alternativa vlasti jer u uvjetima krize jedino snažna oporba može kontrolirati autoritarne nagone vlasti’

NACIONAL: Koji su po vama glavni problemi SDP-a danas i koje su najveće greške koje su napravila vodstva stranke pod vodstvom Zorana Milanovića i Davora Bernardića?

Političke stranke dijele sudbinu društva, a suvremena razvijena društva izložena su različitim pritiscima i izazovima. U politici je riječ o visokoj fragmentaciji političkih interesa i brojnih organizacijskih oblika koji iz toga slijede. Pogledajmo samo primjer Velike Britanije, klasične dvostranačke države koja ima ozbiljnih teškoća u artikuliranju kolektivne političke volje, pa se onda utječe referendumima koji dodatno potiru značenje političkih stranaka i parlamentarne demokracije. Izražene socijalne nejednakosti, značajni dijelovi stanovništva koji su gubitnici globalizacije, slabljenje socijalne države blagostanja i stvaranje egzistencijalnih strahova pogoduju bujanju radikalnih populizama i jednostranih opasnih odgovora. Oni koje je do sada država štitila stabilnim zaposlenjem i socijalnim pravima, sada strahuju od gubitka te sigurnosti zbog konkurencije jeftine radne snage, migracija, tehnologije, razočarani su u politički poredak i tradicionalne političke stranke. Procesi su to koji nisu mimoišli hrvatsko društvo i političke stranke pa tako ni SDP. Stranka se osim tog našla i u dvije proturječne unutarnje tranzicije. Prva je bila pod Milanovićem iz stranke opozicije u stranku na vlasti. To je uvijek stanje i proces koji iz stranke isisava najbolje ljude, pretvara ih u ministre i dužnosnike raznih vrsta, a stranka ostaje napuštena i zapuštena, organizacijski i sadržajno. Druga tranzicija je u suprotnom smjeru iz stranke na vlasti u stranku u oporbi ovaj put pod Bernardićem. Akteri te tranzicije doveli su do ravnoteže neodlučivanja, sustava međusobnih veta i paralize. U tim procesima stranka je potiho gubila podršku birača, slabila organizacijski i gubila na političkom utjecaju.

NACIONAL: Kriza socijaldemokratskih stranaka nije specifična samo za Hrvatsku, čak bi se moglo reći da je rezultat SDP-a u Hrvatskoj i iznad europskog prosjeka, koji su glavni razlozi krize europske socijaldemokracije i može li se ona zaustaviti?

Djelomice sam već odgovorio ranije na ovo vaše pitanje. Dodajmo tomu da je tradicionalno biračko tijelo socijaldemokracije, industrijsko radništvo, nestajalo zajedno s tom vrstom industrije. Stotine tisuća radnika starih industrijskih grana prve polovice prošlog stoljeća, koji su gotovo u bloku glasali za socijaldemokratske i laburističke stranke, nestali su iz političkog prostora. Moć organiziranih masovnih sindikata koji su mogli upravljati političkim ciljevima radništva oslabili su ili nestali. Masovne političke stranke tog vremena našle su se danas u situaciji da moraju ispočetka kreirati biračko tijelo nudeći sve složenije političke odgovore sve zahtjevnijoj političkoj publici. U zemljama poput Hrvatske, postkomunističkim novim demokracijama, stvari su se dodatno zakomplicirale pod utjecajem novih brojnih trgovaca političkih identiteta. Socijaldemokracija, po mom mišljenju, ima svoju budućnost u odgovorima na krize o kojima smo govorili. Ali ti odgovori moraju biti uvjerljivi, iskreni i mogući. Nije više moguće vratiti onu vrstu sigurnosti kakvu smo poznavali ali je moguće ponuditi pretpostavke da građani pravednije osiguraju svoj život. To su prije svega pravedne mogućnosti, otklanjanje korupcije i političkog pogodovanja, transparentnost odluka državnih i javnih tijela. Samodopadnost i samodovoljnost političkih elita kao da ne poznaje granica. Riječ je o čišćenju javnog prostora od politikantstva, rođaštva i kumstava svih vrsta.

‘Epidemija je još jednom pokazala da zdravstvo čine djelatnici u njemu, a ne aparati i kreveti koji se uvijek mogu brzo nadomjestiti te da pred nama stoji njihovo zadržavanje u Hrvatskoj’, smatra Ivan Grdešić. PHOTO: Privatna arhiva

NACIONAL: Što vas je to kod novog vodstva SDP-a privuklo da se aktivno angažirate i zašto bi birači vjerovali da vodstvo SDP-a pod Peđom Grbinom drugačije od prethodnog vodstva?

Politika nije stvar vjerovanja. Političke stranke svoju izbornu podršku i utjecaj u javnosti ostvaruju racionalnim odgovorima na zajedničke probleme. Svjestan sam da je hrvatska stranačka povijest u velikoj mjeri bila obilježena baš vjerovanjem i nekritičkom lojalnošću. Pa i u to vrijeme moguće je zaključiti da su birači racionalno predali povjerenje jednoj stranci očekujući od nje ostvarenje njima primarnih nacionalnih ciljeva. U posljednje vrijeme vidimo pukotine u tom monolitnom političkom sljedbeništvu. Ohrabrila me spremnost novog vodstva da sasluša, uči, razgovara i korigira svoje stavove. Tvrdoglavost nije vrlina u politici. Institucije imaju sposobnost obnove i prilagodbe novim okolnostima. U ovo teško vrijeme važno je da u državi postoji ozbiljna i artikulirana politička oporba, realna alternativa vlasti jer u uvjetima krize jedino snažna oporba može kontrolirati autoritarne nagone vlasti da nedemokratskim potezima „rješava“ probleme opravdavajući se uvjetima nužnosti. U takvu oporbu treba uložiti napor, graditi je, to se ne može naručiti online. Peđa Grbin me pozvao na suradnju. Relativno brzo ostvarili smo radno povjerenje i nadam se da će ovaj dobar početak izrasti u obostrano zadovoljstvo i na korist građana.

NACIONAL: Koji će biti glavni ciljevi Središnjeg savjeta pod vašim vodstvom s obzirom na izvanredne okolnosti koje nas okružuju?

Izvanredne okolnosti izazvane epidemijom i potresom same po sebi su veliki izazov, ali su istovremeno pokazale i sve hrvatske probleme ali i mogućnosti. Potres u Zagrebu i u njegovoj okolici na svakoj je kući pokazao njezine jake strane koje su se oduprle potresnom udaru, a istovremeno u nekoliko sekundi razotkrio pukotinama i lomovima sva ona konstruktivna mjesta gdje su napravljeni građevinski kompromisi, gdje se škrtarilo i gdje je kvaliteta zanemarena. Potres je doslovce bio stres-test svih građevina, a epidemija je stres-test hrvatske države i društva. Epidemija covida-19 razotkrila je sve naše slabosti i sve naše mogućnosti. U svakom dijelu društva, gospodarstvu, zdravstvu, obrazovanju, politici, kulturi itd. pokazalo se gdje smo zanemarili i aljkavo gradili institucije, gdje smo posegnuli za prečacima profita, gdje nismo osposobili ljude, ali isto tako, pokazalo se gdje smo vitalni, inovativni, odgovorni i uspješni u borbi s takvim izazovom kakav je pandemija. Kao predsjednik Središnjeg savjeta nastojat ću potaknuti da SDP-ovi savjeti, svaki u svom području, analiziraju što je to što je epidemija razotkrila kao problematično, gdje smo zakazali, a što je to što pokazuje dobar rezultat i treba ojačati i razvijati dalje. Na primjer, što je u gospodarstvu pokazalo vitalnost i održivost, o čemu je gospodarstvo previše ovisno i kako njegova struktura izdržava pritisak epidemije. Koje su to društvene djelatnosti i što u njima, zdravstvu, socijalnoj skrbi, školstvu ili kulturi, nije otporno na krizu a što nudi nadu i optimizam. Riječju, želim da savjeti SDP-a analiziraju u svojim područjima takve procese i da napravimo analizu koja će poslužiti kao podloga za nove javne politike stranke i ponuditi vodstvu stranke da na temelju toga oblikuje izborne i političke programe. Nije to nešto specifično za SDP, to bi trebao biti zadatak svake državne institucije i svake komponente hrvatskog društva.

‘Epidemija covida-19 razotkrila je sve naše slabosti. U svakom dijelu društva, gospodarstvu, zdravstvu, obrazovanju, politici, kulturi itd. pokazalo se gdje smo zanemarili i aljkavo gradili institucije’

NACIONAL: Znači li to da će u fokusu rada Središnjeg savjeta biti i zdravstvena politika te odgovori na izazove koji slijede nakon, nadamo se što skorijeg, završetka pandemije?

Epidemija je otvorila sva pitanja u društvu, od brige o starijima do budućnosti turizma. U aktualnoj krizi zdravstvo i zdravstvena politika je u središtu pažnje i to će potrajati još jedno vrijeme. Drugi američki predsjednik John Adams rekao je kako je „snaga nacije u zdravlju nacije“, danas vidimo u potpunosti smisao Adamsovih riječi, kada je sigurnost građana ugrožena i njihovi životi i zdravlje ovise o sposobnosti javnog zdravstva da se o njima brine. Nije potrebno biti specijalist zdravstvene politike da vidimo kakve bi katastrofalne posljedice imala privatizacija u zdravstvenom sustavu. Osim toga, epidemija je još jednom pokazala da zdravstvo čine djelatnici u njemu, a ne aparati i kreveti koji se uvijek mogu brzo nadomjestiti, te da pred nama stoji njihovo zadržavanje u Hrvatskoj, osposobljavanje i nagrađivanje. Potrebno je iznova promisliti prioritete hrvatskog zdravstvenog sustava, ali ne samo njega. Epidemija je prodrmala sve naše institucije, sve naše djelatnosti, naše navike i prioritete. Ako iz ovog vremena ne naučimo kako ojačati Hrvatsku, kako je osnažiti za budućnost, onda će šteta od ove epidemije biti dugoročna i mnogo veća nego što sada vidimo. Ne smijemo pristati na „novo normalno“. Savjeti SDP-a možda mogu pomoći u svladavanju tih lekcija ne samo u korist stranke, nego cijelog društva.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni kako se SDP postavio u pandemiji i prema odlukama Stožera? Smatrate li da su nekim odlukama Stožera ugrožena građanska prava i da bi se te odluke trebale donositi u Saboru dvotrećinskom većinom?

Stranci u oporbi vrijeme rata ili krize uvijek je izazov kako ostati patriotski lojalna i doprinijeti obrani, a istovremeno zadržati oporbenu poziciju. Osim toga, odluke u vrijeme epidemije u svim državama pokazuju nedosljednosti, improvizacije i teške kompromise. Novost epidemijske situacije, velika otvorenost i povezanost država, posebno u Europi, otežavalo je konzistentno djelovanje i odgovor države. Snažni partikularni interesi doveli su i do nejednakog odnosa prema pojedinim dijelovima društva. Ono što u takvoj složenoj i neizvjesnoj situaciji treba održati jest transparentnost odlučivanja, kako je do odluka došlo, da je osigurana pravednost i jednakost troškova odgovora na krizu i ne manje važno da odluke imaju demokratski legitimitet. Pozivanje na argumente struke kada se smanjuju i ograničavaju prava i slobode građana nije dovoljno da bi te odluke bile demokratski legitimne. Možemo imati post festum blagoslov Ustavnoga suda, ali učinkovitost i prihvatljivost odluka bila bi puno veća kad bi one bile donijete od demokratski legitimnog tijela. To ne mora biti parlament za svaku od pojedinačnih odluka, to može biti i vlada, jer tada zastupnici u parlamentu imaju mehanizme propitivanja tih odluka i rasprave o njima. Vlada se ne smije skrivati iza tehničkih tijela, razni stožeri mogu biti samo izvršni organi odluka koje je donijela izvršna vlast. Nikakvi stručnjaci ne smiju preuzeti pravo donošenja odluka o građanskim pravima.

‘Pozivanje na argumente struke kada se smanjuju i prava i slobode građana nije dovoljno da bi te odluke bile demokratski legitimne. Vlada se ne smije skrivati iza tehničkih tijela’

NACIONAL: Bivši svjetski šahovski prvak Gari Kasparov u razgovoru za Nacional je, komentirajući situaciju u Hrvatskoj, rekao da je za Hrvatsku dobro što se za razliku od Mađarske, Poljske ili u prošlosti Grčke nije prepustila radikalno lijevim ili desnim populističkim pokretima te je ostala u političkom „mainstreamu“. Slažete li se s tom ocjenom i koliko je za Hrvatsku bitno da općenito, a pogotovo u doba krize i pandemije ne skrene prema radikalnim idejama?

Hrvatski politički prostor još je uvijek snažno integriran političkim strankama pa je malo slobodnog prostora za radikalne populističke inicijative. HDZ je pod vodstvom Plenkovića uspio izbjeći desnu radikalizaciju. Ali istovremeno desni populizam i radikalizam počeo se organizirati kroz nove političke stranke i razne vrste udruga i organizacija koje formom prikrivaju svoje političke ambicije. U javnom prostoru njihovi su glasovi prisutni zahvaljujući novim komunikacijskim tehnologijama društvenih mreža. Utjecaj hrvatskog članstva u EU-u sigurno je pozitivan na stabilizaciju političkog diskursa u tom „mainstreamu“ politike. Radikalni populizmi zazivaju jednostavna rješenja nasuprot „gnjavaži“ s demokratskim procedurama, demonstriraju prezir prema znanosti i znanju, a sve to bi sadašnju krizu s epidemijom i potresom dovelo do neizdržljivosti. Primjer s Amerikom u vrijeme Donalda Trumpa pokazuje kako i takva demokracija postaje polako plijen autokratskih lidera. Njegov izborni poraz udarac je svim desnim populistima i autokratima svijeta.

NACIONAL: Koliko SDP kao oporbena stranka s prijedlozima Središnjeg savjeta uopće može utjecati na državnu politiku i koliko će onda ti prijedlozi biti više usmjereni prema biračima i uspjehu na lokalnim, a potom i parlamentarnim izborima?

Savjeti bi trebali pomoći u stvaranju alternativnih javnih politika i političkih odgovora stranci na vlasti. Prijedlozi i analitičke podloge savjeta vodstvo stranke i izborni stožer moraju pretočiti u izborni program i operacionalizirati u izbornu kampanju. Temeljne socijaldemokratske vrijednosti trebali bi biti iskazane kroz ponuđene javne politike stranke. Kad je riječ o utjecaju na državnu politiku, tada govorimo prije svega o tomu da oporba djeluje kao kontrolni faktor, ne nužno kritizerski, već upozoravajući kad je riječ o potencijalnom kršenje demokratskih pravila i građanskih prava. U uvjetima krize kakva je danas politička opozicija ne smije biti destruktivna samo zato što je opozicija, potrebno je pronaći ravnotežu u onom što treba podržati za dobrobit zajednice, a na što treba reagirati kad je u pitanju pravednost ili pravo. Stranke su više od mehanizma osvajanja vlasti, ali osvajanje vlasti je njihova temeljna svrha. Zbog toga će se učinak savjeta mjeriti i uspjehom stranke na budućim izborima.