U zagrebačkom Histrionskom domu od 8. do 22. studenoga održat će se 11. Bobijevi dani smijeha, festival komedija na kojem će biti odigrano 14 predstava iz pet gradova. Ivan-Goran Vitez, umjetnički savjetnik u Histrionima, dao je kratak intervju Nacionalu.

NACIONAL: Festival komedija Bobijevi dani smijeha održat će se 11. put od 8. do 22. studenoga, što ove godine očekuje publiku?

Ove godine na programu je 14 predstava raznih hrvatskih kazališta i kazališnih grupa. U goste nam dolaze predstave iz Karlovca, Siska, Varaždina, Vinkovaca, uz, naravno, i zagrebačka kazališta. Cijeli repertoar izložen je na našoj stranici www.histrion.hr.

NACIONAL: Što je zajedničko predstavama koje će se moći vidjeti i tko je radio odabir?

Odabir je, kao i svake godine, napravio osnivač i umjetnički voditelj Bobijevih dana smijeha Zlatko Vitez, s idejom da u dva tjedna pokaže sve najbolje što je u žanru komedije u prethodnoj sezoni postavljeno na kazališne daske. Svim je predstavama zajedničko ono najvažnije – smijeh publike. Jer, riječima hrvatskog pjesnika Maka Dizdara, „kad se smijah, ja i bijah“.

NACIONAL: Koliko su Bobijevi dani važni za zagrebačku i hrvatsku scenu?

Možda o tome najbolje govori podatak da su u prethodnih deset godina ulaznice za predstave na programu Bobijevih dana smijeha u pravilu rasprodane, što je nesumnjivi pokazatelj da zagrebačka publika vapi za smijehom, a jednako im je tako izbor predstava na Bobijevim danima garant da će taj smijeh i dobiti. A budući da na Bobijevim danima smijeha gostuju i predstave iz drugih hrvatskih gradova, zagrebačka publika se u prilici upoznati s njima, a i njihovi glumci sa zagrebačkom publikom.

NACIONAL: Vi ste jako puno radili za Histrione, kao autor i redatelj, a evo sad ste i umjetnički savjetnik. Što Histrioni žele ovim festivalom?

Uz već navedeno, važan čimbenik festivala je i održavanje sjećanja na Josipa Bobija Marottija, doajena hrvatskog glumišta i hrvatske komedije. Moja generacija gospona Bobija pamti kao izvrsnog komičara, dok ga je Zlatko iskusio i kao pedagoga i ovim mu je festivalom odlučio dati počast za sve što je gospon Bobi pružio, kako hrvatskoj publici tako i mnogim generacijama hrvatskih glumaca.

NACIONAL: Koliko je komedija popularna, posebno pučki teatar koji je vrlo specifičan za Histrione i histrionsku publiku?

Rasprodanost predstava svjedoči o popularnosti, a specifičnost je pučkog teatra koji već skoro pola stoljeća gaji Glumačka družina Histrion u ideji da kroz smijeh publiku i educira. Dakle, nije dovoljno publiku nasmijati, mada je to samo po sebi već težak zadatak, nego joj pritom pružiti i razinu više, oplemeniti je nekim novim saznanjima i spoznajama o sebi i društvu u kojem živi.

NACIONAL: U sklopu Bobijevih dana održat će se i premijera predstave ‘Mali raj’ u produkciji Histriona. O čemu se radi?

„Mali raj“ je jedan od posljednjih tekstova znamenitog hrvatskog komediografa, libretista i dramskog pisca Milana Grgića, a iako dosad neizvođen u Histrionu, kao da je za njih pisan. Vještinom komičnih zapleta, kao i oštricom komada, Grgić slavi pučko kazalište, donosi na scenu ljude i događaje duboko uronjene u hrvatsku stvarnost i svakodnevicu. Okreće se narodu, okreće se malom čovjeku i time živote i sudbine običnih ljudi kazališnom vještinom podiže u opće, univerzalne sfere. Konkretno, u „Malom raju“ isprepliću se nespretni ljubavnici, vinski brati, osebujni karakteri i stvaraju komično i veselo ozračje pritom pripovijedajući velike priče o malim ljudima. 

NACIONAL: Histrioni se i dalje povezuju najviše s Opatovinom, odnosno ljetnom pozornicom. Kakva je situacija s ostatkom godine, koliko je histrionskih produkcija, a koliko i kome Histrioni ustupaju svoju dvoranu Histrionski dom?

Proteklih 47 godina Histrioni ljeti brodom obilaze hrvatsku obalu i otoke, ali i mnogobrojna mjesta po kontinentalnoj Hrvatskoj. Teško je i izbrojiti koliko su mjesta posjetili i prvi put im donijeli doživljaj kazališta, tako da mislim da ih se uz Opatovinu najviše povezuje i s ovom višedesetljetnom misijom. Što se tiče Histrionskog doma otvorenog 2007., tamo kroz cijelu godinu Histrioni igraju svoje predstave, od kojih je trenutačno na repertoaru aktivno osam, a vrata Histrionskog doma uvijek su otvorena i ostalim nezavisnim kazališnim grupama. Do kraja godine u Histrionskom domu održat će se tri premijere. Osim histrionskog „Malog raja“, krajem studenoga dolazi „Trending“ Rebel teatra, a u prosincu i „Bijeg u Delanec“ udruge Canta.