Hrvatska je uspostavom LNG terminala u Omišlju na Krku postala jedno od bitnih energetskih čvorišta u regiji, ali i u Europi. Njegova važnost se pokazala početkom rata u Ukrajini kada su nastali veliki poremećaju u opskrbi prirodnim plinom u Europi. Vlada Republike Hrvatske najavila je kako će se povećati kapaciteti terminala s trenutnih 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metara prirodnog plina godišnje. Ukupna vrijednost projekta će iznositi 180 milijuna eura, od čega je 155 milijuna namijenjeno za proširenje plinovodne mreže. LNG Hrvatska, tvrtka koja upravlja terminalom, nedavno je dobila novog direktora. Hrvoja Krhena zamijenio je Ivan Fugaš, dosadašnji direktor Sektora za tehničko-operativne poslove tvrtke LNG Hrvatska. Fugaš za Megawatt govori o vlastitom putu u energetici, predstojećim izazovima i proširenju terminala.

MEGAWATT: Kako je izgledao vaš profesionalni put u energetici? Već ste radili unutar sustava LNG-a.

Može se reći da sam u energetici još od fakulteta s obzirom na to da sam studirao i diplomirao na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Nakon diplome, kao pripravnik zaposlio sam se u društvu Plinacro ili operatoru transportnog sustava gdje sam prošao cijeli put od pripravnika, inženjera na transportnom sustavu pa sve do rukovodećih mjesta vezanih za planiranje, razvoj i održavanje transportnog sustava. Tijekom toga perioda, osim velikog iskustva, stegao sam puno znanja prvenstveno vezanih za projektiranje i gradnju objekta plinskog sustava te naravno njegova kasnijeg održavanja. Stoga sam se 2020. godine zaposlio u društvu LNG Hrvatska i to na mjestu tehničkog direktora odgovornog za izgradnju terminala te kasnije za njegov razvoj i održavanje. Mislim da mi je moja ranija stručnost i gradnja terminala u tijeku najveće epidemije u zadnjih 100 godina te pritiska svih rokova koji su bili ispred nas, omogućila da budem imenovan direktorom društva LNG Hrvatska.

MEGAWATT: Koji su najveći izazovi koji stoje pred vama kao novog direktora tvrtke LNG Hrvatska?

S obzirom na to da imamo dosta planiranih projekata, mislim da će ipak najveći izazov biti povećanje kapaciteta terminala s obzirom na to da se ipak radi o velikom projektu koji će trajati malo više od dvije godine i koji zahtijeva veliku logistiku i bezbroj pripremnih radova kako bi sama ugradnja modula za uplinjavanje prošla sigurno i pouzdano. Tek onda kreće njegova implementacija u postojeći sustav uplinjavanja te njegovo puštanje u rad. Također u pripremnim smo radnjama vezanim za gradnju distributivne stanice za ukapljeni prirodni plin (UPP) kako bismo dodatno pojačali položaj Republike Hrvatske na energetskoj karti Europe. Naravno, uz sve ovo terminal i dalje mora biti u stanju pružati svoju osnovnu funkciju, odnosno uplinjavati sav UPP koji će nam biti dopremljen na terminal te ga otpremiti u transportni sustav Republike Hrvatske. Do sada je uspješno prekrcano 65 brodova za prijevoz UPP-a te u transportni sustav otpremljeno više od 5,2 milijarde prostornih metara prirodnog plina, što znači da 70% od svih količina koje ulaze u transportni sustav Republike Hrvatske, ulazi s terminala za UPP.

Mislim da izazova sigurno neće nedostajati, no ako pogledate što smo sve do sada odradili i u kojim uvjetima te uzimajući u obzir stručnost i upornost svih radnika tvrtke LNG Hrvatska, ne sumnjam da ćemo sve odraditi uspješno.

MEGAWATT: Najavljeno je povećanje kapaciteta LNG-a i to za više od dvostruko od postojećih. Koliko će to pomoći u utvrđivanju Hrvatske kao energetski bitnog faktora u Europi? O čemu će ovisiti realizacija projekta?

Vlada Republike Hrvatske, na čelu s Andrejem Plenkovićem, u kolovozu prošle godine donijela je još jednu u nizu odličnih energetskih odluka te odlučila povećati postojeći kapacitet terminala kako bi se dodatno osigurala opskrba prirodnim plinom i to ne samo Republike Hrvatske, nego i okolnih zemalja s obzirom na to da će sada kapaciteti terminala biti dovoljni da se zadovolje određene potrebe za prirodnim plinom i zemalja u okruženju. Time je Republika Hrvatska dodatno ojačala svoj položaj na energetskoj karti Europe i možemo reći da više nismo na kraju opskrbnog lanca što se tiče prirodnog plina, nego i da smo zemlja koja preko svoje energetske infrastrukture isporučuje prirodni plin drugim državama. Ugovorena je proizvodnja novog modula za uplinjavanje maksimalnog kapaciteta do 250.000 m3/h te su u tijeku i ostali postupci kako bi se modul mogao implementirati u postojeći sustav uplinjavanja.