Ivan Blažević, upravitelj zaklade Solidarna, koja se uspješno uključila u obnovu razorenoga u potresu, izjavio je za N1 kako bi volio znati kad će premijer Andrej Plenković preuzeti odgovornost za neuspjeh s obnovom.

Blažević kaže da je skeptičan da će se proces obnove ubrzati kad je čuo da će Branko Bačić postati ministar zadužen za obnovu nakon potresa. “Samo da podsjetimo: Bačić je bio ministar u vladi Jadranke Kosor kad je otvorio radove na cesti kod Vrgorca, sad će 15 godina nakon otvaranja radova, a dan danas ti radovi nisu ni počeli”, kaže Blažević.

Argumenti koje nudi premijer za njegovo imenovanje su da Bačić ima iskustvo u tom resoru, da ima autoritet u HDZ-u i da je njegov prijatelj. Na pitanje jesu li ti argumenti dovoljni da Bačić postane ministar, Blažević kaže da ćemo to tek vidjeti. Podsjeća da je i Darko Horvat dobro kotirao u HDZ-u dok nije uhapšen pa očigledno stvari nisu išle dobro. “Želim mu svu sreću, ne zbog njega, već zbog ljudi u Zagrebu i Banovini, no jako sam skeptičan da će tu biti izbiljnih pomaka”, kaže Blažević.

Rekao je i da je mandat Ivana Paladine, ako se gleda broj obnovljenih kuća, izgubljeno vrijeme, ali da ako ga uspoređujemo s mandatom Darka Horvata, svakako možemo reći da je bio operativniji. “Ne mogu reći da će Branko Bačić biti operativan. Možda ako vodi klub zastupnika, ali ne kad treba sustav ‘ložit’ da radi. Osobno mi je žao što gospođa Čagalj nije postala ministrica za koju sam čuo da je jako operativna i da joj nije strano sukobiti se s ljudima”, kaže Blažević. Dodaje da je davanje odriješenih ruku Bačiću da provede bilo koju svoju ideju, u biti spin kako bi u budućnosti Plenković mogao reći: “Imao je odriješene ruke, obnova je njegova krivica”.

“Mene zanima kad će premijer preuzeti odgovornost”, pita se Blažević i naglašava kako mu se čini da premijer ovdje igra na treću sreću.

Na komentar da je ministrica na odlasku Nataša Tramišak optužila premijera da sve drži pod kontrolom i da ministri u radu nisu samostalni. “Teško mi je to procijeniti, jer se u svom radu nismo susreli s nijednim ministrom tako da ni ne znamo kakva je razina odlučivanja. Našu pomoć nudimo i Branku Bačiću, ali ako je suditi prema resorima financija i vanjskih poslova i slično, dileme nema, odluke donosi samo premijer Plenković. Sumnjam da će premijer ulaziti dubinski u temu obnove, da će on zaista preuzeti odgovornost i da će svaki tjedan očekivati rezultate. Ako je obnova uistinu tema broj jedan i prioritet ove vlade, ja bi očekivao da Branko Bačić svaki tjedan ima konferenciju gdje će izvještavati o svojim rezultatima”, kaže Blažević.

Rekao je kako bi on osobno savjetovao Bačiću da svakako provede centralizaciju sustava, ali bojim se da to neće promijeniti puno stvari, jer sustav nije profesionalan. “Sustav ne odradi svoj posao od početka do kraja u nekom razumnom roku. Da sustav radi bilo bi svejedno po kojem se modelu radi, ako sustav taj model provodi. Treba vidjeti hoće li najavljeno spajanje funkcionirati”, kaže Blažević. Dodaje da će proces spajanja sustava svakako usporiti obnovu te da uskoro dolaze i izbori koji isto tako sve usporavaju.

“Mislim da ćemo imati dva događaja, spajanje i izbore koji će usporiti obnovu”, kaže Blažević i dodaje da bi on svakako centralizirao sustav na način da jedna institucija donosi odluku o obnovi, potpisuje ugovore s obitelji i provodi javni natječaj za obnovu. “Ali decentralizirao bih ga na način da bih ga spustio na lokalnu razinu, da gradonačelnik odnosno gradonačelnica, donosi odluku financiranju, da gradski uredi donose odluku o obnovi. Dakle da bude centralizirano, ali da odlučivanje bude spušteno na lokalnu razinu”, kaže Blažević i objašnjava da ako jedna ili dvije općine ili grada ne funkcioniraju, neki drugi hoće pa će se bar nešto obnoviti. “Ovako, ako kiksa jedan, nikome se ne obnavlja”, obrazlaže.

Na pitanje koliki kapacitet imaju jedinice lokalne samouprave i ljudski i oragnizacijski da tako nešto provedu, Blažević kaže da ni ministarstvo koje je prije ljeta zapošljavalo ljude koji bi se bavili samoobnovom nema dovoljno ni ljudskih ni organizacijskih kapaciteta.
“Ja sam prilično uvjeren da se kod obnove radi o jednostavnom procesu te da bilo tko ko se zaposli u 10-15 dana eduakcije može naučiti taj proces”, smatra Blažević.

Dodaje da je usko grlo gdje god zagrebete. “Svakako je to bilo ministarstvo u kojem se odluke beskrajno sporo donose. Na kraju krajeva, sad kad se spoje krivo će biti samo ministarstvo”, kaže Blažević. Smatra kako se trenutno ništa ne radi dok Branko Bačić ne promijeni adresu.

Je li dobar znak to da Branko Bačić dolazi s novim planom obnove i to da novi ministar nema novih 100 dana već mora odmah djelovati, Blažević kaže da ako zaista Bačić sutra dođe s novim planom obnove da imamo posla s pravim genijalcem. Pita se zbog čega nije Bačić i ranije izašao s tim planom. “Poprilično sam skeptičan u vezi ministarskih prezentacija. Čisto me zanima što će novo unijeti, osim spajanja institucija”, kaže Blažević i dodaje da bi on volio čuti konkretne brojke kao ciljeve koje si je postavio novi ministar.

Blažević je rekao kako bi država trebala pružati besplatnu pravnu pomoć kako bi ljudi mogli bolje organizirati samoobnovu. “Da stavite statičara i službenika, oni bi kroz par sati mogli preskočiti 4 koraka koja su potrebna za samoobnovu”, kaže Blažević.

Blažević je govorio i o trajnom smještaju za stradale tijekom potresa. “Mi smo za nekih 50 obitelji sredili trajno stambeno pitanje. Bilo kroz popravke kuća, gradnju kuća i kroz model tzv. zelenih kuća. To su kuće koje su imale zelenu naljepnicu, ali su ih vlasnici htjeli prodati. Mi smo dali donaciju, kupili kuću, platili porez i javnog bilježnika”, kaže Blažević i dodaje da to država ne radi iako ima bezbrojan broj nekretnina pod APN-om. “Slično rade i drugi donatori koji su ovaj proces prihvatili kao najbrži”, kaže Blažević.

Blažević kaže kako Japan najviše obnavlja objekte preko modela samoobnove. Govorio je o problemu nedostatka radne snage te rekao kako su mu vlasnici građevinskih tvrtki rekli kako Hrvatskom zavodu za zapošljavanje treba 6-9 mjeseci da odobre zapošljavanje stranog radnika, dok to Slovenija odobri za 10-15 dana.

Rekao je i kako se i govorilo o međunarodnim natječajima za obnovu. Podsjetio je da se i Pelješki most napravio na način da su veliki građevinski konglomerati javili na javni natječaj te da se i taj model mogao primijeniti i na Banovini.

Rekao je da je zakladi Solidarna ostalo novca za još šest kuća. Dodao je da je broj donacija pao, što je razumljivo, s obzirom na protok vremena. Spomenuo je da su donatori Solidarne bili mnogi, od male djece do stogodišnjaka. Također rekao je da su SDP, HDZ, Snaga i Nova ljevica htjele donirati novac, no da od političkih stranaka novac nisu htjeli primiti. Najavio je da će u 2023. godinu Zaklada imati 13 projekata.