Iva Kranjec, djelatnica Muzeja grada Zagreba, govori o razlozima postavljanja svoje prve autorske izložbe ‘ZG potres. Halo 193’ koja se bavi potresom koji je pogodio Zagreb 2020., ali i onim iz 1880. godine

Polako se bliži treća godišnjica jutra kada je cijeli Zagreb stao na noge ili bio bačen s njih. Potres magnitude 5,5 po Richteru u 6 sati i 24 minute 22. ožujka 2020. godine pogodio je Zagreb. Iva Kranjec doživjela ga je kao i svi. Osobne posljedice su ostale. Trebalo joj je vremena da se neke stvari slegnu. Kako je učila o potresima, tako su stvari postale lakše. Kao djelatnica Muzeja grada Zagreba, Iva je ugostila brojne izložbe, ali nikada nije radila svoju. Možda takvim iskorakom uspije i nekome pomoći.

„Ovo je moja prva autorska izložba. Radila sam izložbe i prije, ali one nisu bile autorske. Zašto baš ova tema? Pa, zapravo, sasvim slučajno. Prošle sam godine u Muzeju grada Zagreba ugošćivala izložbu Aleksandre Orlić koja se ticala fotografija Zagreba i Rovinja u vrijeme pandemije i covida. Za nju je Aleksandra trebala vatrogasnu kacigu, no mi nismo imali ništa vatrogasne tematike u MGZ-u. Onda smo kontaktirali Sinišu Jembriha, zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba. Razgovarali smo o raznim stvarima, pa i nekim mojim idejama za izložbu, na što je on rekao – ‘Potres! To je to!’’’, prepričala je povijest svoje prve izložbe za Zagreb News djelatnica Muzeja grada Zagreba Iva Kranjec.

Izložba „ZG potres. Halo 193“ započela je 27. listopada ove godine i trajat će do kraja idućeg ožujka. Informativna, multimedijalna i interaktivna, izložba se bavi dvama potresima koji su se desili u Zagrebu – onaj iz 1880. te nedavni potres u 2020. godini – te ulogom zagrebačkih vatrogasaca u oba potresa. Ipak, najviše se izložba bavim nedavnim potresom u Zagrebu te je većina eksponata povezana s njim. Plastika koja je padala sa zgrada, pozlaćeni križ koji je pao s katedrale, vatrogasna oprema koja je korištena i eksponati stalne postave MGZ-a koji su bili oštećeni i razbijeni tijekom potresa.

„Ja sam prvotno u ideji izložbu vidjela u stalnom postavu. Imamo samo jednu izložbenu dvoranu u potkrovlju, ali u tom potkrovlju ništa tu izložbu ne bi nadopunjavalo. Meni se stalni postav činio idealnim jer nitko u njemu izlagao i nema gužve. Dobila sam dozvolu i moram priznati da se soba zagrebačke katedrale i hodnici izvrsno nadopunjuju ovom izložbom. Neke druge prostorije možda i ne. U prostorije koje ni na koji način nisu povezane s potresom u stalnom postavu postavili smo televizore, na kojima se objašnjava znanstvena pojava potresa, a video traje najviše minutu i pol“, objašnjava Iva Kranjec.

Videozapisi koji se mogu pogledati na izložbi nisu samo tu da informiraju posjetitelje. Potrebno je Zagrepčanima „olakšati pojavu potresa“. Cilj je izložbe pokazati kako potres nije strašan, već je prirodna pojava. Njegove posljedice su strašne. Uz izložbu je napravljen i katalog s uputama što raditi prije, tijekom i nakon potresa, „da malim ljudima, kao što smo i mi, pokušamo olakšati i dati im informacije kako očuvati sebe i svoje najmilije“.

„Za sada nemamo ideju što ćemo dalje s izložbom. Lako ju je ugostiti, a predmeti su, nadam se, jednostavni za posuditi. Većina izložbe je jako multimedijalna. Primjer je ‘Shake table’ koji je izradio Tihomir Marjanac, kojim posjetitelji na pomičnoj ploči mogu simulirati potres i mobitelom mjeriti njegov intenzitet. Njega će Marjanac nakon izložbe donirati Tehničkom muzeju u Zagrebu. Sve što je isprintano i pripremljeno za ovu izložbu će se čuvati, pa ako se rodi prilika za gostujuću izložbu, zašto ne?“ zaključila je autorica izložbe Iva Kranjec.