Ravnateljica Instituta za gastroenterološke tumore govori o tome kako manjak istraživanja o liječenju raka u Hrvatskoj ugrožava zdravlje pacijenata, kako ta bolest utječe na njihove karijere te što donosi personalizirana terapija

Nedavno je održana multidisciplinarna konferencija „Genetsko testiranje u liječenju raka” koja je imala za cilj okupiti vodeće stručnjake, istraživače, kliničare i predstavnike farmakološke industrije da bi se primjena testiranja genoma i personalizirane onkološke skrbi približila korisnicima zdravstvenog sustava. Konferenciju je organizirao Institut za gastroenterološke tumore, s čijom smo ravnateljicom Ivom Kirac tim povodom razgovarali.

Iva Kirac radi u Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice. Specijalistica je kirurške onkologije i abdominalne kirurgije. Osim u Hrvatskoj, obrazovala se i u Češkoj, Italiji, Francuskoj, SAD-u i Japanu. U suradnji sa Sveučilištem u Edinburghu obranila je doktorat iz genetike tumora debelog crijeva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bila je dio tima koji je osnovao Genetsko onkološko savjetovalište u Klinici za tumore. Također volontira u Centru za umjetnost i medicinu, bolničkoj jedinici kojoj je cilj humanizirati bolničko okruženje kroz intervencije u okruženju i podržati skrb kroz umjetničke terapije.

Business&Banking: Koliko brzo dolazi do novih spoznaja u onkologiji i prema čemu se, u idealnom obliku, kada je riječ o liječenju raka, teži?

Ono što je neka težnja zadnjih desetak godina, i pomalo smo se približili tome, jest personalizirana terapija. Dakle cilj je da se uzmu u obzir vaše genetske predispozicije, a to predviđa kako reagirate na lijekove, i karakteristike tumora koji je najčešće malo drugačiji od vas. Tako se u idealnom obliku dobije najbolja terapija za pravi tumor u pravo vrijeme. Ipak, vrlo vjerojatno će doći do stratifikacije, određeni dio pacijenata koji imaju slične karakteristike tumora dobit će sličnu terapiju. Više neće biti toliko važan organ iz kojeg je tumor krenuo, nego će se u obzir uzeti i molekularni potpis tumora. To će značiti da će se različita tumorska sjela liječiti sličnim lijekovima ako imaju slične karakteristike.

Business&Banking: Kod kojih je tumora utjecaj gena veći, a kod kojih manji, i u kojoj su mjeri tumori genetski uvjetovani? Genetska komonenta, i kada postoji, „zaživi” tek u kombinaciji s okolišnim čimbenicima, zar ne?

Točno, to je takozvana teorija dvostrukog udarca, ako imate pogrešku u jednom genu, vjerojatno je potreban neki okolišni faktor da napravi pogrešku u kopiji gena i tek onda dođe do tumora. Ako imate nasljednu komponentu, to se može događati ranije u životu ili možete tumorske promjene imati na više mjesta. Kod nasljednih tumora je dobro da, ako nađemo na vrijeme genetsku komponentu, onda se ljudima ne mijenja životni vijek, jedino ih inkomodiramo pretragama. Postoje tumori koji su različiti, ali su svrstani u istu skupinu, recimo sarkomi. Tu pomaže molekularni biljeg jer ih se na taj način može lakše dalje razlikovati. Karcinomi debelog crijeva su sami po sebi dovoljno spori da im je kirurgija dovoljna u prvim stadijima i to obuhvaća gotovo 95 posto ljudi koji su poživjeli barem 10 godina nakon dijagnoze. Zbog toga je važan Nacionalni program probira i ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva.

‘Onkološka mreža omogućit će početak liječenja tumora 30 dana nakon dijagnoze u svim bolnicama u Hrvatskoj’

Business&Banking: Je li točno da su tumori debelog crijeva, ali i drugi tumori, sve češći kod mlađih ljudi i zašto?

Amerikanci su radili istraživanja i pokazali da njihova pojavnost raste od 1 do 2 posto godišnje, što se donekle može objasniti time što živimo dulje. Fizička aktivnost i hrana su važni kod gastrointestinalnih tumora, to su preventabilni faktori. Prehrana je također u korelaciji s mikrobiomom, odnosno omjerom dobrih i loših bakterija u debelom crijevu, a u posljednje vrijeme se rade istraživanja o povezanosti mikrobioma i raka debelog crijeva. Postoji hrana koja daje energiju, a nije korisna, i naš probavni sustav u tom slučaju ništa ne radi. To su, primjerice, različiti šećeri koje probavite već u ustima pa su druge komponente probavnog sustava na godišnjem odmoru, odnosno ne dobivaju hranu. Po tom pitanju se da puno toga napraviti, ljudi postaju sve svjesniji tih faktora rizika; dugovječnost i medicina zdravlja se vraćaju u modu.

Business&Banking: Što radite u sklopu Genetskog onkološkog savjetovališta u Klinici za tumore? Koga treba, kada i kako genetski testirati?

KBC Zagreb i mi u Klinici za tumore imamo, baš kao i dvije privatne ustanove, genetsko onkološko savjetovalište, što znači da radimo interpretaciju nasljednih rizika. Sveobuhvatno testiranje tumora se koristi na indikaciju kod metastatskih tumora, za sada, jer je uvriježena terapija u početnim stadijima dosta djelotvorna. Mi imamo i hereditarni probir. Od 2022. surađujemo s biokemijskim laboratorijom KBC-a Sestre milosrdnice i obradili smo 670 uzoraka. Kada je riječ o ljudima koji imaju tumor, postoje dvije vrste testiranja. Jedna vrsta je kada imate tumor i zanima vas koju vrstu mutacije tumor ima, da date ciljanu terapiju, druga vrsta testiranja je iz krvi, dakle stanice tumora se ciljano traže u takozvanoj tekućoj biopsiji. To je posebno važno za metastatske tumore. Budućnost je u tekućoj biopsiji i terapijama temeljenima na tome. Kada nađemo nešto u krvi, to je najčešće izoliran DNK iz leukocita i podrazumijeva se da je isti u svim stanicama. Dakle, ono što je bilo u tumoru i krvi se preklapa, ali je to vjerojatno nasljedno, pa osoba treba dobiti i uslugu genetskog onkološkog savjetovališta i cijela prva linija srodnika te osobe ima pravo na testiranje. Genetika se može koristiti za procjenu rizika za razvoj raka, mi pokrivamo 113 gena.

‘Stres blokira imunološki sustav jer povećava kortizol, a kretanje stimulira imunološki sustav da radi kako spada’

Business&Banking: Duge liste čekanja jedan su od najvećih problema zdravstva. Kako to riješiti, jeste li bili uključeni u neka savjetodavna tijela?

Trenutačno radimo na tri europska projekta, jedan traje dvije godine i iz metapodataka se pokušava doznati što se događa glede raka u Europi. Hrvatska kao i ostalih 28 zemalja Europske unije malo objavljuje što se po tom pitanju radi, ljudi teško ulaze u sustav, a kada uđu, onda to koliko-toliko ide, ali kasnije opet imamo problem kontroliranja pacijenata da ne bi došlo do povratka bolesti. Većina ljudi nakon dijagnoze raka mora promijeniti radno mjesto ili modificirati ulogu na radnom mjestu, a neki dobiju otkaz, što sve ima učinak na njihove financije, pa i mogućnosti liječenja. Naime, za rak postoji dobar dio lijekova koji se moraju nadoplaćivati iako je nominalno sve besplatno. Postoji i manjak istraživanja u liječenju raka u Hrvatskoj, a istraživanja su način kako doći do novih lijekova. Što se lista čekanja tiče, one su različite ovisno o kojoj je bolnici riječ. U Klinici za tumore, ako postoji sumnja na tumorski proces, ulazite u dijagnostički postupak i unutar 30 dana dolazi do početka liječenja. Nije u svim bolnicama tako. To se pokušava riješiti onkološkom mrežom koja će se, nadam se, konačno materijalizirati. Želimo da mogućnost ulaska u sustav bude više-manje jednaka gdjegod se nalazite.

Business&Banking: Australski liječnik Richard Scolyer vlastitom inovativnom metodom, zahvaljujući personaliziranoj imunoterapiji, zaustavio je svoj glioblastom, iznimno opasan tumor mozga. Je li takvo nešto izgledno i za masovnu primjenu?

Apsolutno. On je to napravio metodom koja se radi tako da se leukociti „uče” prepoznavati antigene tumora, onda ih razmnože izvan tijela i vrate da eliminiraju tumor. Za sada u Hrvatskoj te terapije nema, ali postoje centri oko nas koji je imaju. Ako se to pokaže učinkovitom metodom, vjerujem da će ta tehnologija doći kod nas. Nećemo imati apsolutno rješenje za tumore, ali postoji sve više alata koji nam pomažu da se oni drže pod kontrolom.

Business&Banking: I naravno, zna se vrlo dobro što sami možemo napraviti da rizik svedemo na minimum?

Osim kretanja, zdrave prehrane i težine, nepušenja i nepijenja alkohola, stres je apsolutno faktor koji valja apostrofirati kada je riječ o faktorima rizika za razvoj tumora. Stres blokira imunološki sustav. Kod stresa postoji biološka podloga jer se kod stresa povećava kortizol i u imunološkom se sustavu provlače pogreške koje se normalno čiste kod svih nas. Također, ako cijelo vrijeme jedete crveno meso, formirate nitrite i imunološki sustav ne može odraditi normalno svoj posao. Isto tako ako se previše sunčate. S druge strane, kretanje stimulira imunološki sustav da radi kako spada.