Talijanski parlament počinje u ponedjeljak izbor novog predsjednika države u glasanju koje nalikuje na igru “glazbenih stolica”. Aktualni premijer Mario Draghi i bivši Silvio Berlusconi najčešće se spominju kao glavni kandidati.

I dok se pregovori u kuloarima zahuktavaju iz tjedna u tjedan, milijarder Silvio Berlusconi provodi žustru kampanju šarmiranja ne prezajući ni od toga da se hvali onime čime bi se drugi stidjeli – svojim razvratnim “bunga bunga” zabavama.

Bivši premijer (85) dugo već teži karijeru okruniti predsjedničkom dužnošću, no većina promatrača ne vjeruje da će prikupiti dovoljno glasova.

Opće je poznato da je ishod tajnog glasanja za sedmogodišnju dužnost predsjednika Talijanske Republike teško predvidjeti.

Iako je riječ o uglavnom ceremonijalnoj dužnosti, predsjednik Italije ima znatne ovlasti u vrijeme političkih kriza – od raspuštanja parlamenta do odabira novog premijera i odbijanja mandata krhkim koalicijama.

A Italiji je više nego ikada potrebna stabilna osoba jer se raznorodne stranke u koalicijskoj vladi premijera Draghija već trve zbog izbora iduće godine i mogući kaos lako bi mogao ugroziti korištenje dragocjenog novca iz europskog fonda za oporavak.

“Ovo su ključni i vrlo složeni izbori jer su sve političke stranke slabe i krajnje razmrvljene”, kaže Giovanni Orsina, ravnatelj fakulteta javnih politika i upravljanja “Luiss School of Government” u Rimu.

Poput potresa

Vodeći talijanski dnevnik Corriere della Sera upozorio je u četvrtak da bi glasanje moglo “zatresti vladu poput potresa” jer se Italija bori s novim valom koronavirusa što ugrožava oporavak od recesije izazvane ‘lockdownom’ iz 2020.

U ponedjeljak počinje glasati nešto više od 1000 senatora, zastupnika i predstavnika regija, a kandidati moraju osigurati dvije trećine glasova u prva tri kruga ili nakon toga apsolutnu većinu.

Zbog mjera održavanja fizičkog razmaka, svaki krug trajat će jedan dan, a službenih kandidata nema.

Bivši predsjednik Europske središnje banke, Mario Draghi (74), nagovijestio je da je zainteresiran, no uspije li ući u rimsku palaču Quirinale — nekadašnje papinsko sjedište — morat će napustiti vladu i to vrlo osjetljivom trenutku.

Draghi, kojega je u veljači 2021. za dužnost premijera odabrao sadašnji predsjednik Sergio Mattarella, ostvario je hvalevrijedan posao okupivši vladu u kojoj su zastupljene gotove sve talijanske političke stranke i potaknuo postpandemijski rast.

Nadzirao je provedbu ključnih reforma potrebnih za korištenje europskog novca za oporavak od pandemije, a upravo je Italija najveći korisnik tih sredstava od gotovo 200 milijardi eura.

No većina talijanskih stručnjaka smatra da bi Draghiju bolje odgovarala predsjednička dužnost jer bi osigurao političku stabilnost i dobre odnose s Bruxellesom, napose ako bi krajnja desnica pobijedila na idućim parlamentarnim izborima.

Nije k tomu nimalo izvjesno da bi Draghi mogao nastaviti reforme kao premijer, a  tu dužnost mogao bi izgubiti na izborima 2023.

“Ovo je predizborna godina. Čak i ako Draghi ostane premijer, istina je da će mu biti teško kontrolirati političku situaciju i ništa se neće učiniti nakon ljetnog odmora”, kaže Orsina.

Postoji mogućnost za dogovor da najstariji ministar u vladi, 71-godišnji Renato Brunetta preuzme dužnost premijera, a čelnici vodećih talijanskih stranaka preuzmu čelna mjesta ministarstava do izbora iduće godine.

Ako Draghi ostane premijer, postoje mnoga druga imena u skupini koja bi mogla dati šefa države, a među njima su povjerenik Europske komisije i bivši premijer Paolo Gentiloni, bivši premijer socijalist Giuliano Amato te bivša ministrica pravosuđa Marta Cartabia koja bi mogla biti prva žena za kormilom Talijanske Republike.